Ples, izvorno obrednog karaktera, bio je način održavanja veze između zemlje i neba, a svaki drugi oblik plesa iz njega je izveden. Njemački učitelj baleta i koreograf Bernhard Wosien u narodnim je kolima prepoznao arhetipsku snagu plesa u krugu, na temelju kojeg je osmislio moderni oblik svetog plesa. Ples u krugu oživotvoruje kolo života, vječno kretanje oko njegova središta, te budi sjećanje na prvotno jedinstvo i povezanost s božanskim.
Atenska škola, monumentalno remek-djelo velikana renesanse Rafaela Santija nadahnuto je idealima klasične Grčke i Rima. U mnoštvu prikazanih humanista i filozofa od antike do renesanse Rafael je objedinio različita filozofska strujanja. Središnje mjesto dao je Platonu i njegovom učeniku Aristotelu koji su obilježili zapadnu kulturu sve do današnjih dana. Djelo simbolizira humanizam renesanse koji je omogućio procvat umjetnosti, znanosti i kulture te odiše ljepotom, harmonijom i svijesti o dostojanstvu ljudskog bića.
Psiholog i psihijatar Carl Gustav Jung sam se nazivao istraživačem zagonetke ljudske duše. Tim tragom, proučava filozofiju, religiju, različita stara učenja i utemeljuje arhetipsku psihologiju. Otkriva da je nesvjesni dio čovjekova života ništa manje stvaran od svjesnog, te da iz kolektivno nesvjesnog potječu urođeni obrasci ponašanja ili arhetipovi. Posrednici između te dvije stvarnosti jesu simboli. Jung ističe važnost simbola u osvještavanju i oslobađanju od nesvjesnog na putu čovjekova nutarnjeg odrastanja i samospoznaje.
Pitagorejci su podučavali da je sve broj, da je sve manifestacija zakona koji upravljaju postojanjem i vode savršenstvu čiji simbol može biti krug, kugla i broj π. Središte tog kruga ili kugle je sjemenka, klica čitave stvarnosti, princip i uzrok kružnice i svega što se nalazi unutar te kružnice. Sve proistječe iz tog nepokretnog principa – dinamično i statično, vrijeme i prostor, život i materija.