zapadna kultura – Nova Akropola

Pigmalionov efekt i pozitivna psihologija

Categories: Psihologija|Tags: 10-2026, Afrodita, altruizam, Aristotel, bjelokost, bol, Buddha, Christopher Peterson, ciljevi, dihotomija pozitivno-negativno, društvene predrasude, efekt niskih očekivanja autoriteta, efekt pozitivnog očekivanja, egoizam, eksperiment, etičke kontroverze, Golemov efekt, hrabrost, humane vrijednosti, humanost, ideal ljepote, individualizam, intelektualni razvoj, iskustvo, istraživanja, kipar, knjige za samopomoć, Konfucije, ljubav, ljudska dobrobit, Marijana Starčević Vukajlović, Martin Seligman, Metamorfoze, misli, mit o Golemu, mit o Pigmalionu, mudrost, neuspjeh, optimizam, osjećaji, Ovidije, Platon, podrška, postignuće, poticaj, pozitivna psihologija, Pravednost, promjena ponašanja, psiholog Robert Rosenthal, razvoj potencijala, sveti tekstovi, takozvano samoispunjavajuće proročanstvo (self-fulfilling prophecy), test inteligencije, Toma Akvinski, transcendentnost, učenik, učenja filozofa, učitelj, umjerenost, umjetničko djelo, uspavane snage, uspjeh, velikodušnost, vjera u uspjeh, vrijednosti, vrline, zapadna kultura, željeni ishod|

Američki psiholog Robert Rosenthal svojim je eksperimentom pokazao kako visoka očekivanja učitelja mogu snažno utjecati na postignuća učenika, što je nazvano "Pigmalionovim efektom". Slično istraživanje potvrdilo je da su niska očekivanja rezultirala slabim postignućima. U tom se kontekstu razvila pozitivna psihologija koja sve više naglašava važnost vrlina za ljudsku dobrobit te osobito odnos prema drugim ljudima. No važno je razlikovati istinski altruizam, usmjeren na dobrobit drugoga, od činjenja dobrih djela radi vlastitog zadovoljstva.

Atenska škola

Categories: Umjetnost|Tags: 11-2025, Akica Cvitan, Alkibijad, Aristotel, astronomija, Crkva sv. Petra, Diogen, disciplina etrusca, duhovne struje, duhovni svijet, etika, Euklid, filozofi prirode, filozofija, filozofski dijalog, Firenca, freska, Hram boga Janusa, ideal, Johanna Bernhardt, kinička škola, krajnji uzrok, kršćanska arhitektura, krug, kupola, ljudske vrijednosti, matematika, metafizika, moderna znanost, mudrost, nebo, neoplatonska akademija, papa Julije II., persona, philosophia moralis, philosophia naturalis, philosophos, Pitagora, pitagorejska škola, Platon, Pravednost, priroda, Ptolemej, ptolemejska slika svijeta, Rafael Santi, slika svijeta, Sokrat, Stanza della Segnatura, svemir, svijet ideja, Timaj, umjetnici, Vatikan, visoka renesansa, vizionar, vrline, zakon polariteta, zakoni harmonije, zapadna kultura, zemaljske pojavnosti, zemlja, znanstvene discipline|

Atenska škola, monumentalno remek-djelo velikana renesanse Rafaela Santija nadahnuto je idealima klasične Grčke i Rima. U mnoštvu prikazanih humanista i filozofa od antike do renesanse Rafael je objedinio različita filozofska strujanja. Središnje mjesto dao je Platonu i njegovom učeniku Aristotelu koji su obilježili zapadnu kulturu sve do današnjih dana. Djelo simbolizira humanizam renesanse koji je omogućio procvat umjetnosti, znanosti i kulture te odiše ljepotom, harmonijom i svijesti o dostojanstvu ljudskog bića.

Uloga religije u kulturi i povijesti

Categories: Antropologija|Tags: 'religare', 'slobodne umjetnosti', 01-2023, čovjekova duhovna priroda, Doba bogova, duhovna vitalnost, duhovnost, globalna kultura, Homo religiosus, Homo sapiens, ideja svetog, Iva Sladović, Julian Scott, Kriza zapadnog obrazovanja, kršćanska kultura, Mircea Eliade, povjesničar Christopher Dawson, tehnološki napredak, tolerancija, totalitarizam, zapadna kultura, znanost|

Za veći dio zapadnog svijeta religija je stvar prošlosti. No, britanski povjesničar Christopher Dawson ističe da je "religiozni instinkt" dio ljudske prirode i da je religija jedna od velikih pokretačkih sila povijesti te ključni čimbenik u usponu i padu civilizacija. Svjetske religije smatra duhovnim cestama koje su vodile čovječanstvo kroz povijest. Tvrdi da društvo koje izgubi svoju religiju prije ili kasnije izgubi svoju kulturu; civilizacija koja se liši svoje duhovne hrane ostaje bez duhovne vitalnosti i osuđena je na propast.