Marijana Starčević Vukajlović

Teorije zavjera

Različite teorije zavjera postojale su od pamtivijeka, a najizraženije su u vrijeme velikih kriza. One proizlaze iz straha i potrebe za razotkrivanjem uzroka nedaća s kojima se društvo suočava. Njihovi tvorci sve uzroke svode na prikrivene namjere i interese moćnih elita, i u tome nalaze veliki broj pristaša. Bitno je zdravorazumski procijeniti te teorije i motive onih koji ih šire, ali i prihvatiti da je život nepredvidiv i da malo znamo o zakonima koji njime upravljaju.

Zašto postoje krize

Krize su sastavni dio života i pogađaju pojedince, obitelji, države. Svaka kriza ima svoje uzroke i posljedice. One povlače za sobom promjenu, gubitak, neizvjesnost i nesigurnost pa traže sagledavanje vlastitog života iz drugačije perspektive, preispitivanje prioriteta i ciljeva kojima težimo. Krize postoje zato da nas probude, iskušaju i ojačaju te potaknu razvoj humanih osobina koje smo zanemarili ili ih nismo ni bili svjesni. Tako označavaju mogućnost prekretnice i obnove.

Mit o Psihi

Sve tradicije govore o čovjekovoj dvojnoj prirodi između kojih posreduje psiha. Unutar nje susreću se impulsi duhovnog i materijalnog svijeta, a o njenoj čistoći ovisi prenošenje duhovnih impulsa u svakodnevni život čovjeka te tako ostvarenje harmonije. Mit o Psihi govori nam o putu koji prolazi svaka ljudska duša da bi ostvarila svoju svrhu, a to je konačno uspostavljanje harmonije između vlastite duhovne i materijalne prirode.

Erich Fromm: Zdravo društvo – 2. dio

Fromm suvremeno društvo smatra nezdravim zbog sve veće dehumanizacije, pa naglašava važnost njegove korjenite promjene i ozdravljenja. U tom kontekstu govori o dvije osnovne orijentacije koje određuju ljudske težnje i ciljeve: imati ili biti. Jedino promjenom životne orijentacije s imati na biti moguće je humanizirati društvo. Preduvjet zdravog društva uspostava je sklada sa samim sobom, kao i s drugima. Fromm ističe da svatko od nas svojim ponašanjem i primjerom može i treba doprinijeti zdravom društvu.

Erich Fromm: Zdravo društvo – 1. dio

Filozof i psihoanalitičar Erich Fromm u svojim knjigama, a prije svega u knjizi Zdravo društvo, bavi se problemom zdravlja suvremenog društva koje obilježava duboka otuđenost i u kojem zabrinjavajuće raste broj onih koji se odaju različitim ovisnostima, pate od tjeskobe i depresije, itd. Problem je izraženiji u bogatijim nego u siromašnijim društvima. Čovjek nije sretan jer suvremeno potrošačko društvo zanemaruje i zapostavlja temeljnu ljudsku potrebu za smislom te onim što nadilazi ono prolazno i nadahnjuje ga, kao i težnju da to dosegne.

Fotosinteza – izvor energije živih bića

Fotosinteza je jedan od najvažnijih bioloških procesa na Zemlji koji osigurava materijalnu egzistenciju živih bića. "Mjesto radnje" – biljna stanica, točnije kloroplasti, "vrijeme radnje" – dan tijekom kojeg se upija Sunčeva svjetlost. Voda i mineralne tvari, koje u list dospijevaju putem korijena, pretvaraju se pod utjecajem energije svjetla u organske tvari i kisik kao sporedni proizvod, a nama neophodan za život. Ova transformacija energije pod utjecajem svjetlosti srž je fotosinteze bez koje ne bi bilo života.

Što je mašta?

Maštu nerijetko zamjenjujemo s fantazijom, dok je u tradiciji bila jedna od najvažnijih osobina ljudske psihe bez koje bi napredak čovječanstva bio nemoguć. Ta sposobnost čovjeka da uzdigne svijest i uspostavi kontakt s duhovnim svijetom, omogućuje stvaranje vjerne slike čistih ideja. Sva velika djela istinskih umjetnika i istraživača djela su mašte, dok su ona koja odražavaju prolazni svijet i psihu umjetnika posljedica fantazije i nemaju snagu inspiracije kao djela mašte.

Hermeneutika i etika

Naše moderno tehnološko doba nametnulo je potrebu za preispitivanjem i promjenom odgojnog i obrazovnog sustava. Ukrajinski filozof Sergej Borisovič Krimski ukazuje na hermeneutiku i etiku kao temelje novoga sustava koji trebamo izgraditi kroz komparativan pristup, praktičnost, kreativnost i jasnoću. Umjesto učenja informacija napamet, hermeneutika poučava razumijevanju smisla te humanizaciji ili etizaciji znanja.

Emocionalna inteligencija

Koncept emocionalne inteligencije koji su iznijeli američki psiholozi 1980-tih, daje nov pogled na inteligenciju: toliko isticani kvocijent inteligencije ustupa mjesto "razmišljanju srcem". Inteligencija nije samo racionalno rješavanje problema i snalaženje u novim situacijama, već i izražavanje humane prirode u svim njenim aspektima.

U okovima navika

Svatko od nas ih ima navike, one poželjne i one nepoželjne. Loše, nesvjesno stvorene navike mogu postati okov i teret koji nas sprečava da živimo slobodno, dok svjesno formirane navike postaju pomoć za kvalitetniji život.