društvene mreže – Nova Akropola

Digitalna demencija

Categories: Ex libris|Tags: 10-2024, copy/paste, depresija, digitalizacija, Digitalna demencija, digitalne tehnologije, digitalni mediji, digitalni uređaji, digitalno doba, djeca, društvena bića, društvene mreže, emocije, evolucija, Facebook, fizička aktivnost, imunitet, informacijske tehnologije, internet, IQ, kognitivne sposobnosti, koncentracija, kontemplacija, kritičko razmišljanje, Manfred Spitzer, mentalne sposobnosti, mladi ljudi, mobilni telefoni, mozak, multitasking, navigacijski sustav, navigacijski uređaji, nesanica, neuroni, Nicholas Carr, ovisnost, pamćenje, pametni telefoni, pažnja, prevencija demencije, prijatelji, prostorna orijentacija, Psiha, računala, roboti, sinapse, SMS, Stevan Čakić, usamljenost, Zaglupljuje li nas Google?, zdravlje|

Danas je život gotovo nezamisliv bez računala, pametnih telefona i Interneta. Iako nam olakšavaju svakodnevicu, digitalni mediji nose i skrivene opasnosti. Njihova prekomjerna upotreba i oslanjanje na njih slabe naše mentalne sposobnosti i stvaraju ovisnost, o čemu govori knjiga Digitalna demencija psihijatra i neuroznanstvenika Manfreda Spitzera. To posebno zabrinjava kod mladih čije su kognitivne sposobnosti još u razvoju. Stoga se Spitzer zalaže za ograničavanje korištenja digitalnih medija kako bi se spriječila digitalna demencija.

Veliko pojednostavljenje

Categories: Znanost|Tags: 09-2024, algoritmi, apatija, doba nafte, društvene mreže, energija, evolucija, Florimond Krins, fosilna goriva, industrijska revolucija, Ivica Rosić, Jean-Marc Jancovici, Nate Hagens, Odrast (Degrowth), polarizacija, strojevi, tehnologija, tranzicija, ugljikov puls|

Zahvaljujući strojevima i tehnologiji podignut je životni standard širom svijeta. Pritom smo zaboravili da strojeve uglavnom pokreće neobnovljiva energija čija potrošnja nezaustavljivo raste, a zaliha je sve manje. Nate Hagens, američki ekonomist i govornik na svjetskim skupovima, poznat po svom kritičkom ekološkom i ekonomskom razmišljanju, tvrdi da sustav izmiče kontroli i da ćemo biti prisiljeni usvojiti jednostavniji način života i manju potrošnju, što naziva "veliko pojednostavljenje".

Vladavina sebičnog ja

Categories: Aktualno|Tags: 09-2024, Adam Curtis, aktivni potrošač, Dijana Kotarac, dokumentarna serija The Century of the Self, dr. Wilhelm Reich, društvene mreže, Edward Bernays, ego, emocije, Fernand Schwarz, filozofija, Herbert Marcuse, individualizam, jastvo, kriza, libido, manipulacija masama, potrošački ego, potrošačko društvo, Sigmund Freud, solidarnost|

Freudovo istraživanje ljudskog ponašanja i njegovih nesvjesnih pokretača u Americi je sredinom prošlog stoljeća poslužilo za razvoj marketinških strategija. Vještim oglašavanjem poticane su želje, rasla je potrošnja i profit. Stvoreno je potrošačko društvo koje je zavladalo svijetom. Pošast konzumerizma te potom narcizma kulminirale su pojavom društvenih mreža. Ustoličen je sebični "ja", lišen svijesti o kolektivnom i općem interesu. Ipak, jačaju glasovi koji pozivaju na trezvenost, na buđenje solidarnih "ja" radi povratka zdravom suživotu.

Umijeće primjene stoicizma

Categories: Filozofija|Tags: 03-2024, Alain Impellizzeri, bestseleri, Daniela Devčić, društvene mreže, Epiktet, Instagram, Marko Aurelije, mudrost stoika, nutarnji potencijal, razum, Seneka, stoa, volja, X, YouTube, Zenon Kitijski|

U posljednjem desetljeću upadljivo je oživjelo zanimanje za stoičku filozofiju. To se pripisuje njezinim praktičnim životnim savjetima koji nude oslonac u nesigurnom vremenu u kakvom živimo. Stoicizam je vježba stabilnosti, buđenja unutarnjih snaga i dubljeg promišljanja koje nas povezuje sa životom u cjelini. Živjeti u skladu sa stoičkim učenjem znači usredotočiti se na ono na što možemo utjecati, a to su naši postupci, reakcije, ponašanje, uz razvijanje strpljivosti i dobrohotnosti, što vodi spokojnom i sretnom životu.

Ukradena pažnja

Categories: Psihologija|Tags: "inferiornost ekrana", "okrutni optimizam", 10-2023, anksioznost, aplikacije, depresija, društvene mreže, ekrani, empatija, fenomen tzv. negativne sklonosti, Google, informacije, instrumentalno uvjetovanje, internet, Johann Hari, komunikacija, koncentracija pažnje, kriza, lajkovi, lažne vijesti, manipulacija, Marijana Starčević Vukajlović, mašta, mobitel, nastava na daljinu, oblikovanje ponašanja, psihičko zdravlje, psiholog Frederick Skinner, rastresenost, razvoj kognitivnih sposobnosti djece, rješavanje problema, sustav nagrade i kazne, svijest, tehnološki razvoj, Tristan Harris, virtualni svijet, voljna pažnja, YouTube|

Različite aplikacije i Internet s bezbroj informacija i zanimacija postali su gospodari naše pažnje. Virtualni svijet privlačniji nam je od stvarnog, a površne informacije od traganja za istinom. Mnoštvo informacija otežava fokusiranje na jednu pa prevladava površnost. Ukradena pažnja, knjiga britanskog novinara Johanna Haria, upozorava na rastući problem slabljenja sposobnosti koncentracije pažnje. Od toga se negativnog trenda možemo otrgnuti svjesnim usmjeravanjem pažnje na ono vrijedno i trajno.

Prema slobodi: Ovladavanje našim alatima

Categories: Aktualno|Tags: 10-2022, alati, besmrtna duša, biološki stroj, društvene mreže, filozofija, gospodari pećine, maska, moderna tehnologija, nutarnji identitet, pametni telefoni, persona, personalnost, pitagorejska škola, Platonova alegorija, prana, sloboda, softver, sredstva i ciljevi, više ja, Vlasta Nedela, Yaron Barzilay, životna svrha|

Moderna tehnološka pomagala i alati prisutni su u svim segmentima života. Iako nam olakšavaju svakodnevicu, sve je češće pitanje koliko nam služe, a koliko nas zarobljavaju i otuđuju. Trebamo osvijestiti kako ih koristimo i u koju svrhu, služe li nam u ostvarenju naše životne svrhe. Važno je imati u svijesti filozofsko pitanje: Tko sam ja? Ono određuje naš način života i odnos prema svemu, počevši od vlastite personalnosti. Ono nam olakšava razlučivati između sredstava i ciljeva te nas oslobađa od robovanja različitim alatima.

Moderni narcis

Categories: Psihologija|Tags: 07-2022, algoritmi, digitalne tehnologije, dijakronično ja, društvene mreže, ekrani, era "post-istine", Fernand Schwarz, fotografija, Google, Hannah Arendt, James Willam, lajk, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, mikrosvjetovi, narcisifikacija, narcisoidnost, nutarnji život, pametni telefoni, selfi, sinkrono ja, totalitarizam, Vesna Perhat, zapadnjačka kultura|

Narcis, lijep i ohol mladić iz grčke mitologije, opčinjen vlastitim odrazom u vodi, simbol je samodopadnosti i samodostatnosti. Svojim je odrazima ništa manje očaran i zaokupljen izgledom moderni Narcis koji se ne odvaja od ekrana pametnih telefona. Digitalne tehnologije i društvene mreže tako oblikuju narcisoidne ljude i društvo, udaljavaju nas od nutarnjeg života, kao i od bliskosti s drugim ljudima. Takvom se dehumanizirajućem trendu treba oduprijeti razumnim korištenjem mobitela i društvenih mreža.

Sloboda govora ili kultura odbacivanja?

Categories: Aktualno|Tags: 11-2021, cancel culture, Daimon, Daniela Devčić, društvene mreže, Gilad Sommer, ispravan govor, Magga-Vibhanga Sutta, Manusmriti, mediji, Mudre izreke, odgovornost, Plemeniti osmerostruki put, Sokrat, Stari zavjet|

Kultura odbacivanja moderni je fenomen izopćenja ili uskraćivanja podrške na društvenim mrežama javnim osobama ili tvrtkama nakon nekog postupka ili izjave koji se smatraju neprihvatljivim ili uvredljivim. Taj oblik bojkota nerijetko je i izraz netolerancije i kažnjavanja neistomišljenika. Sloboda govora se čini suvremenom temom, no o njoj su govorile različite filozofske tradicije koje sve ističu važnost promišljenosti u govoru i odgovornosti za ono što se govori jer ispravan govor temelj je dobrih međuljudskih odnosa.

Digitalna pandemija

Categories: Znanost|Tags: "tehnike nagovaranja", 06-2021, alatke, algoritmi digitalnih platformi, aplikacije, Atila Barta, digitalizacija, digitalne platforme, digitalni marketing, društvene mreže, Facebook, fake news, Google, konzumerizam, pametni telefoni, Platonova pećina, servisi, Skype, smart uređaji, super računala, Telegram, The Social Dilemma, Tik-Tok, tražilice, Twitter, umjetna inteligencija, virtualni svijet, WhatsApp, YouTube, Zoom|

Svakodnevni život danas je gotovo nemoguće zamisliti bez digitalnih tehnologija. Različite platforme, alatke i aplikacije sve su sofisticiranije, široko su dostupne i zadiru u sve segmente života. Mnoge od njih olakšavaju svakodnevni život, no ujedno su i poligon za oglašivače. To potiče konzumerizam, dok je u pozadini gomilanje profita koji internetske kompanije ostvaruju prodajom oglasnog prostora. Posljedice te pandemije tek se naziru. Ipak, problem nije u samoj digitalizaciji, već u njezinom neosviještenom korištenju.

Teorije zavjera

Categories: Aktualno|Tags: 07-2020, društvene mreže, filozofski um, Marijana Starčević Vukajlović, sem, strah|

Različite teorije zavjera postojale su od pamtivijeka, a najizraženije su u vrijeme velikih kriza. One proizlaze iz straha i potrebe za razotkrivanjem uzroka nedaća s kojima se društvo suočava. Njihovi tvorci sve uzroke svode na prikrivene namjere i interese moćnih elita, i u tome nalaze veliki broj pristaša. Bitno je zdravorazumski procijeniti te teorije i motive onih koji ih šire, ali i prihvatiti da je život nepredvidiv i da malo znamo o zakonima koji njime upravljaju.