07-2022 – Nova Akropola

Ponovno zadobiti odvažnost

Categories: Aktualno|Tags: 07-2022, Delia Steinberg Guzmán, Novi Čovjek, Renata Garbajs, strah, Svakodnevni heroj, vizija|

Materijalna udobnost i prezaštićenost oslabljuju čovjeka iznutra. Zbog bojazni od gubitka postojećeg stanja javljaju se malodušnost, strah pred budućnošću te nepovjerenje prema drugim ljudima. Čovjek je izgubio nutarnju i vanjsku vjeru, vjeru u vlastitu sudbinu, kao i u sudbinu čovječanstva. No, nismo slučajnost izgubljena u svemiru, već uzročnost koja potječe od Boga. S tom vizijom, vratimo povjerenje u sebe i u druge ljude, i odvažimo se krenuti naprijed s obnovljenim snovima.

Heraklit: Heroizam samopoznaje

Categories: Filozofija|Tags: 07-2022, Aleksandar Dmitrović, antička Grčka, Artemidin hram, Delfsko proročište, etika, grčka kozmogonija, Heraklit iz Efeza, kozmos, Logos, politika, Sve teče (Panta rhei), vatra, zapadna filozofija|

Učenje grčkog predsokratovca Heraklita očuvalo se tek fragmentarno, a sadržano je u sažetim, zagonetnim izrekama koje su istovremeno pjesnički nadahnute i pročišćene britkim razumom. Promatrajući prirodu i čovjeka, Heraklit dolazi do spoznaje da u svijetu, osim promjene, nema ničeg postojanog. Neprestano razgrađivanje i izgrađivanje svijeta kroz borbu suprotnosti naziva ratom, a u osnovi svega je vatra. U takvom svijetu i sam se čovjek mora boriti. Kroz borbu sazrijeva i stječe uvid u božansko biće koje svatko od nas nosi u sebi.

Moderni narcis

Categories: Psihologija|Tags: 07-2022, algoritmi, digitalne tehnologije, dijakronično ja, društvene mreže, ekrani, era "post-istine", Fernand Schwarz, fotografija, Google, Hannah Arendt, James Willam, lajk, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, mikrosvjetovi, narcisifikacija, narcisoidnost, nutarnji život, pametni telefoni, selfi, sinkrono ja, totalitarizam, Vesna Perhat, zapadnjačka kultura|

Narcis, lijep i ohol mladić iz grčke mitologije, opčinjen vlastitim odrazom u vodi, simbol je samodopadnosti i samodostatnosti. Svojim je odrazima ništa manje očaran i zaokupljen izgledom moderni Narcis koji se ne odvaja od ekrana pametnih telefona. Digitalne tehnologije i društvene mreže tako oblikuju narcisoidne ljude i društvo, udaljavaju nas od nutarnjeg života, kao i od bliskosti s drugim ljudima. Takvom se dehumanizirajućem trendu treba oduprijeti razumnim korištenjem mobitela i društvenih mreža.

Purpur – kraljevska boja

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 07-2022, bizantska umjetnost, ekstraspektralna boja, Feničani, Fenicija, feniks, grimiz, Heraklo, Hexaplex trunculus, Homer, Isaac Newton, Johann Wolfgang von Goethe, Johannes Itten, Krug boja, magenta, Marin Božić, Mixteci, Murex brandaris, Murex trunculus, Plinije Stariji, Purpula patula pansa, simbolizam boja, spektar boja, Tir, tirski purpur, Učenje o bojama, Umjetnost boje, Vergilije, volak, William H. Perkin, Ziwei (Purpurna zvijezda)|

Starim su narodima boje bile sredstva izažavanja unutarnjih sadržaja i simboličkih vrijednosti. Purpur, drugo ime za kraljevsku boju, označava ravnotežu između zemaljske crvene i nebeske plave boje. Stoga je purpur bio simbol plemstva duha, nosili su ga kraljevi, svećenici i dostojanstvenici. Proizvodnja purpura nekada je cvjetala u feničkom gradu Tiru, iako se proizvodio i cijenio i izvan sredozemnog kulturnog kruga. Ljepotu tirskog purpura opjevali su veliki antički i rimski pisci, a spominje se i u Bibliji.

August Šenoa – klasik hrvatske književnosti

Categories: Književnost|Tags: "Šenoino doba", 07-2022, A. Barac, A. Stamać, Barun Ivica, čovjekoljublje, Čudni ljudi, Čuvaj se senjske ruke, Diogenes i Kletva, domoljublje, hrvatska književnost, Hrvatsko zemaljsko kazalište, I. Frangeš, idealizam, Ilijina oporuka i Branka, K. Nemec, Kameni svatovi, Karanfil s pjesnikova groba, književni časopis "Vijenac", književno stvaralaštvo, Kugina kuća, Ljubica, Ljudevit Gaj, Matica hrvatska, Melanija Rogar, Mile Gojslavica, Mladi gospodin, moralnost, Oj budi svoj, otac hrvatskog romana, Petar Svačić, Prijan Lovro, Prokleta klijet, Prosjak Luka, realizam, romantizam, Seljačka buna, Zagrebulje, Zlatarovo zlato, Zlatni grad|

August Šenoa, otac hrvatskog romana, bio je dramaturg Hrvatskog zemaljskog kazališta, predsjednik Matice hrvatske te urednik časopisa Vijenac. U svom bogatom književnom opusu u kojem se ogledaju domoljublje, čovjekoljublje i moralnost, Šenoa vješto spaja realizam s idealizmom pa je čitava epoha u hrvatskoj književnosti nazvana "Šenoino doba". Smatrao je da književnost ne smije biti svrha samoj sebi, nego sredstvo odgoja, razvoja i usavršavanja humaniteta, na što se dobro podsjetiti u našem vremenu zaborava temeljnih zasada.

07/2022

Categories: Izdanja|Tags: 07-2022|

srpanj 2022