Delia Steinberg Guzmán

Stabilnost u krizi

Današnji svijet suočen je sa sveobuhvatnom krizom koja protresa njegove temelje. No, sve civilizacije prošlosti imale su svoje uspone i padove popraćene krizama. Kriza označava prekretnicu i promjenu, a povezana je sa strahom od neizvjesnosti, s patnjom i gubitkom. Za prebroditi krizu potrebno je strpljenjem i ustrajnošću stvoriti stabilno uporište. Stabilnost, koju prate smirenost, imaginacija, kreativnost i inicijativa, jamči izlaz iz krize te promjenu na bolje.

Ne predati se pesimizmu

Neprestano smo na udaru deprimirajućih vijesti koje putem digitalnih medija pristižu s različitih krajeva svijeta. Čini se da njihova količina premašuje našu sposobnost asimilacije. Globalna situacija se preslikava i na osobni i obiteljski život, u kojem se također često osjećamo bespomoćno. Usred poteškoća, bitno je ne predati se pesimizmu. Važno je imati na umu da se u pozadini svega što se događa nalazi iskra svjetla i nade koju trebamo čuvati i koja će, prije ili kasnije, nadjačati tamu i donijeti vedrije i sretnije vrijeme.

Motivacije

Svatko ima nešto što ga pokreće, motivira prema ostvarenju određenog cilja. Motivacija se smatra ključem uspjeha, a nedostatak ili gubitak motivacije razlogom neuspjeha. Ako naša motivacija ovisi o vanjskim poticajima i drugim ljudima, nestabilna je i prolazna. Ako je ukorijenjena u vrijednostima koje smo svjesno usvojili i kojima težimo, bez obzira na prepreke ili nagrade, vodi plemenitom cilju. Prolazne motivacije treba pretvoriti u neprolazne, koje dolaze iz čovjekove stvarne biti i daju mu krila za njegovo potpuno ostvarenje.

Ne radi se o stvaranju antitijela

Zagađenje okoliša je golemi globalni problem. Prisutan je i na psihološkoj i mentalnoj razini, što se očituje kroz nasilje, agresivnost i krajnju sebičnost. Za obranu, stvaramo antitijela na svim razinama koja uzrokuju ravnodušnost i gotovo se prirodno navikavamo na protuprirodno. Iako nam antitijela pomažu u preživljavanju, taj način života nije prirodan. Pošasti se treba suprotstaviti iznalaženjem rješenja za pročišćavanje naše životne sredine, kao i naših osjećaja i ideja.

Zakoni prirode

Bez obzira na prividan kaos, Prirodom upravljaju zakoni koji osiguravaju red i sklad. Do tih spoznaja dolazimo pomno čitajući "Knjigu prirode", promatrajući i prateći prirodne pojave, ritam njihova ponavljanja te uzročno-posljedične veze. Na taj način prepoznajemo djelovanje tih istih zakona i u vlastitom životu te dolazimo do razumijevanja da se sve odvija svrhovito i u skladu s njima. Stoga trebamo učiti iz svega što nam se događa, prihvaćati da ponavljanje znači usavršavanje te pronalaziti najbolje načine izražavanja svoje ljudske prirode.

Najbolje promjene počinju s nama

Suočeni smo s ozbiljnim problemima koji pogađaju stanovništvo svijeta, planet Zemlju i izglede za budućnost. Sagledavanje problema i izlaza polarizira gledišta, izaziva međusobne optužbe i okrivljavanje onih koji se nalaze na drugoj strani. No, oštre kritike i prazna obećanja ne donose rješenja. Istodobno, svatko želi živjeti udobno, ne brinući o drugima. Želimo li istinski bolji svijet i svjetliju budućnost, neophodno je da svatko bude svoj strogi sudac i primjer onog najboljeg što čovjek ima u sebi. Zato je važno započeti od sebe.

Vrijeme

Vrijeme i prostor su koordinate u kojima se čovjek rađa i umire. Svaka razina njegova fizičkog i duhovnog postojanja ima različite načine percepcije vremena i djelovanja. Važno je pronaći mjeru za svaku od tih razina izražavanja. Svaki dan prilika je za konkretna djela, ali i za snove i vizije koji će uroditi plodom nakon godina strpljivog nastojanja. Bilo da se ljudske težnje ostvaruju u kratkom ili dugom roku, niti jedno istinsko nastojanje nije uzaludno jer utire put napretku čovječanstva.

Intelektualizam

U eri nezaustavljivih tehnoloških proboja um nedvojbeno caruje. Veličanje intelektualnih nad ostalim čovjekovim moćima vodi nerazmjernom razvoju uma i bolesti intelektualizma. Simptomi su pretjerano gomilanje knjiškog znanja bez praktične primjene, racionaliziranje i zamršen jezik koji skriva neznanje o onom bitnom. Filozofiju se često povezuje s intelektualnošću, no autentična filozofija nije ni intelektualna ni akademska, nego je način života u kojem se sve ljudske moći združuju radi cjelovitog ostvarenja čovjeka.

Naš svijet i drugi svjetovi

Skloni smo glorificirati dostignuća i napredne svjetonazore suvremenog čovjeka likujući nad onima naših predaka, dok će se budući naraštaji isto tako odnositi prema nama. Dok je za drevnog čovjeka svijet bio ispunjen bogovima koji su bili odraz njegovih strahova i želja, tehnološki napredak donio je nov način gledanja, ali ne sreću i sigurnost. Slika svijeta se mijenja, no ljudska duša napreduje sporim koracima. Razlika između drevnog i današnjeg čovjeka tek je u nijansama koje proizlaze iz vremensko-prostornog okvira.

Udahnuti život moralnim vrijednostima

Uzdrmani moralni temelji uzrok su svih problema s kojima se suočava moderni svijet. Očarani smo formama umjesto sadržajem, okrenuti vlastitoj koristi i ugodi pa zatvaramo oči pred onima koji očekuju našu solidarnost. Svi duboko u sebi znamo što je dobro, ali to ne živimo. Potrebno je probuditi duh plemenitosti i solidarnosti. Svatko od nas može činiti dobro, biti bolji, pravedniji i djelotvorniji kako bismo obogatili živote drugih ljudi i nas samih. Oživljavanje moralnih vrijednosti preduvjet je za osvit novog i boljeg vremena.