Delia Steinberg Guzmán

Pamćenje i imaginacija

Drevno umijeće pamćenja i imaginacije doživljava procvat u renesansi, a posebno u filozofiji Giordana Bruna. Pamćenje je blisko povezano s umijećem življenja. Umjesto pasivnog prepuštanja rijeci života, bitno je pamtiti, asimilirati i koristiti prošla iskustva kako bismo ovladali umijećem življenja i napredovali na putu. Imaginacija nam otvara vrata prema onom božanskom, omogućujući nam dohvatiti uzvišene ideje, ugraditi ih u sebe te ih reproducirati u stvarnost ovozemaljskog postojanja.

Zdravlje za dušu

U današnjem razvijenom svijetu kult zdravlja i tijela nameću se kao glavne vrijednosti, zdrava hrana te razne dijete postaju opsesija, a čovjek sve više rob svoga tijela. No, čovjek je složeno biće, tjelesno i duhovno, a na zdravlje kao dinamičnu ravnotežu utječu brojni čimbenici, uglavnom nevidljivi, nutarnji. Zato je za zdravo tijelo najvažniji zdrav duh koji hramonizira sve čovjekove aspekte i dovodi ga u sklad sa samim sobom i s drugima.

Danas sam vidjela zvijezdu…

Pogled na zvijezdama osuto nebo ispunjava nas divljenjem i strahopoštovanjem; osjećamo se tako udaljenima i malima, a opet tajanstveno povezanima s njihovim treperenjem. Dok jedne blistaju jasnim sjajem, druge tinjaju i gasnu, odražavajući nepromjenjivi zakon ciklusa koji je isti i za zvijezde i za ljude. Opet se u nekim očima svjetlost zanavijek gasi, u nekim mekim tek počinju da plamte snovi. Dok mi utiremo brazde na Zemlji, one prelaze svoje staze i svojim svjetlom s nebeskih visina pokazuju nam put i pomažu dokučiti sudbinu.

Što je inspiracija?

Inspiracija, pokretačka snaga svih istinski velikih djela ljudskog duha, poticaj je koji dolazi iznutra. Podrazumijeva svijest odmaknutu od onog svakodnevnog i usmjerenu vertikalno, na svijet ideja. Tada se postaje prijemnikom suptilnijeg i savršenijeg svijeta i tako nadahnuti postajemo provodnici onog lijepog i dobrog. Na nama je da razvijamo sposobnost primanja i prenošenja, da otvorimo vrata inspiraciji.

Što znači biti slobodan?

Svi želimo biti slobodni, slobodni od svake prisile ili ograničenja, slobodni birati i raditi što god poželimo. Ne želimo žrtvovati svoju slobodu ni zbog koga ili čega. Tako je sloboda svedena na udovoljavanje vlastitim željama i pronalaženje ugode, bez ograničavajućih obaveza. Je li to sloboda ili samo njen privid? Klasična filozofija smatra slobodu darom koji dolazi udružen s odgovornosti te pripada onima koji vladaju sobom i biraju žrtvovati osobne želje i kratkoročne koristi za postizanje individualne i kolektivne slobode.

Pažnja i pet osjetila

Naša osjetila su prozori kroz koje dolazimo u dodir sa svijetom oko nas. Preko osjetila primamo razne izvanjske podražaje što vodi opažanju, doživljaju i upoznavanju svijeta. No, o pažnji ovisi koliko ćemo biti svjesni našeg okruženja jer pažnja prati sve podražaje te usmjerava naše misaone aktivnosti. Ono na što ne obraćamo pažnju ostaje izvan polja naše svijesti. Kada je pažnja budna, ona oplemenjuje osjete, daje im visinu, dubinu i širinu, omogućujući nam približavanje samoj biti svega.

Za hrabre

Hrabrost kao spremnost da se po slobodnom izboru čini ono što je potrebno, unatoč teškoćama i opasnostima, sve je manje viđena vrlina. U današnjem vremenu premetnula se u agresivnost, hvalisanje, cinizam i poruge. Onome koji nastoji nadići životna iskušenja, traži mudrost i teži uzvišenim ciljevima potrebna je hrabrost kao duboko uvjerenje u vlastitu snagu, a izražava se mirnoćom i sigurnošću u sebe. Hrabrost je esencijalna kvaliteta filozofa i izazov je za svakog čovjeka.

Temelj dostojanstva

Ono što najviše nedostaje modernom potrošačkom društvu, koje se voli nazivati slobodnim, je ljudsko dostojanstvo. Nedovoljno je svijetlih primjera dostojanstva koje se zasniva na poštenju, čistoći namjera i djela. Ali, ako bi svatko od nas temeljio svoj vlastiti život na moralnim vrijednostima i trudio se živjeti u skladu s njima, čitav bi svijet bio bolji. To bi bio temelj dostojanstva i časti, što bi dalo poticaj cijelom čovječanstvu za smisleniji i skladniji život.

Svijet je gladan

Glad obično povezujemo uz najsiromašnije zemlje svijeta, najčešće subsaharske Afrike, gdje zbog nestašice hrane umiru milijuni ljudi. Istodobno se u bogatim zemljama bacaju velike količine hrane, a pojedinci dobrovoljno gladuju kao žrtve idolatrije savršenog izgleda… No, glad ili neadekvatna hrana ne zahvaća samo tijelo, ona se širi i postupno nagriza sve planove postojanja čovjeka i čovječanstva. Ta glad je mentalna, emocionalna, moralna i duhovna. Svijet je gladan jer je uspavan i zato se nameće potreba za buđenjem na svim planovima kako bismo iskorijenili glad.

Dati smisao svojim koracima

Mnogi započinju različite aktivnosti u pokušaju osmišljavanja vlastitog života. No, ako te aktivnosti imaju za cilj samo ispunjavanje praznine ili utišavanje tjeskobe, neće unijeti smisao u život. Ako čovjek ne poznaje razlog svog djelovanja, svakoj njegovoj aktivnosti nedostajat će vrijednost. Zato je važno pitati se zašto i kamo. Zašto daje smisao našem kretanju, a kamo pokazuje smjer kojim trebamo ići da bismo stigli do zacrtanog cilja.