politika – Nova Akropola

Heraklit: Heroizam samopoznaje

Categories: Filozofija|Tags: 07-2022, Aleksandar Dmitrović, antička Grčka, Artemidin hram, Delfsko proročište, etika, grčka kozmogonija, Heraklit iz Efeza, kozmos, Logos, politika, Sve teče (Panta rhei), vatra, zapadna filozofija|

Učenje grčkog predsokratovca Heraklita očuvalo se tek fragmentarno, a sadržano je u sažetim, zagonetnim izrekama koje su istovremeno pjesnički nadahnute i pročišćene britkim razumom. Promatrajući prirodu i čovjeka, Heraklit dolazi do spoznaje da u svijetu, osim promjene, nema ničeg postojanog. Neprestano razgrađivanje i izgrađivanje svijeta kroz borbu suprotnosti naziva ratom, a u osnovi svega je vatra. U takvom svijetu i sam se čovjek mora boriti. Kroz borbu sazrijeva i stječe uvid u božansko biće koje svatko od nas nosi u sebi.

Izbor iz intervjua s Ivanom Supekom

Categories: Aktualno|Tags: 04-2022, Albert Einstein, atomska bomba, Bojan Pečnik, Čarobnjakov šegrt, duh humanizma, Edward Teller, Encyclopedia Moderna, filozof, filozofija, fizičar, Friedrich Hund, globalizacija, Hrvatsko proljeće, humanističke ideje, humanizam, Institut Ruđer Bošković, kapitalizam, književnik, kozmopolitski duh, kvantna teorija, Leo Szilard, mirotvorni pokreti, neoliberalizam, Niels Bohr, Nikola Biliškov, Nobelova nagrada, nuklearna opasnost, Pagvaško društvo, Philip Noel-Baker, politika, potrošačko društvo, teorijska fizika, Werner Heisenberg, znanost, znanstvenik, znanstvenik specijalist, znanstveno-tehnička revolucija|

Ivan Supek, osnivač Instituta Ruđer Bošković, otac hrvatske znanosti, bio je fizičar, filozof i književnik. Za sobom je ostavio brojne romane, drame i pjesme. Ostao je zapamćen i po mirotvornom radu, političkom djelovanju te zalaganju za opće dobro i socijalnu pravdu. Sanjao je bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma. Posebno je isticao potrebu odgoja odgovornih znanstvenika, odanih miru i napretku čovječanstva.

Aleksandrijski znanstvenici

Categories: Znanost|Tags: 11-2021, Aleksandar Veliki, Aleksandrijska knjižnica, Aleksandrov mauzolej, Almagest, Arhimed iz Sirakuze, Arhimedov vijak, Arhimedov zakon, Aristarh sa Samosa, astrolab, Beta, broj π, Brojanje pijeska, Egipat, Elementi (Stoicheia), Eratosten, etika, Euklid, Eureka!, filozofija, Geografija, Geographica, Hiparh iz Nikeje, Ines Borovac Lašić, julijanski kalendar, kaldejska astronomska znanja, katalog zvijezda, Klaudije Ptolemej, metafizika, Museion, O kugli i valjku, O mjerenju kruga, politika, Ptolemej I. Soter, Ptolemejevići, Serapeum, soma, znanost|

Aleksandriju, jedan od najvećih antičkih gradova, utemeljio je Aleksandar Veliki, a Ptolemej, njegov prijatelj iz djetinjstva, nastavio je u njoj ostvarivati Aleksandrov san. Kozmopolitska Aleksandrija bila je žarište kulture i filozofije helenskog doba, u njoj se susretala i isprepletala istočna i zapadna tradicija, a njena slavna biblioteka i sveučilište okupljali su svestrane znanstvenike poput Euklida, Arhimeda, Aristarha sa Samosa, Eratostena, Hiparha, Klaudija Ptolemeja...

Aristotelova praktična filozofija

Categories: Filozofija|Tags: 11-2020, Akademija, Aleksandar Makedonski, Andrija Jončić, eudaimonia, Filip Makedonski, helenizam, intelektualne vrline, Licej, moralne vrline, Nikomahova etika, peripatetici, Platon, politika|

Platonov učenik Aristotel bio je jedan od najsvestranijih i najsistematičnijih filozofa starog vijeka s kojim će grčka filozofija doseći svoju punu zrelost. Ideal koji mu je usadila Platonova Akademija bio je vladavina duha i vrline kako u životu pojedinca tako i u životu države. Izgrađena na tim temeljima, njegova praktična filozofija bila je sprega etike i politike, znanosti o individualnom i društvenom životu, jer su obje imale isti cilj: brigu za dušu i odgoj građana.

Ciceronova pohvala filozofije

Categories: Filozofija|Tags: broj 51, Ciceron, ljudske dužnosti, Petar Bujas, politika, Rim, rimski duh, stoička doktrina|

“ ... Zbog toga je majka svega dobroga mudrost, od ljubavi prema kojoj je u Grčkoj dobila ime filozofija, a od koje besmrtni bogovi nisu ljudskom životu dali ništa bogatije, ništa plodnije, ništa odličnije. Jedino nas je ona naučila ono što je najteže: da spoznamo sami sebe ...”