Perzija

Flavije Klaudije Julijan – Car i filozof

Categories: Filozofija|Tags: ''Apostata", "Bradomrzac", 02-2026, aleksandrijska filozofska škola, Antiohija, Aristotel, Boris Kučalo, Carigrad, cezar Zapadnog Carstva, Cezari, Dmitrij Sergejevič Merežkovski, drama Car i Galilejac, Efez, eleuzinski misteriji, epigrami, Epistolae, Gal, Galija, germanska plemena, helenski klasici, Henrik Ibsen, Himna kralju Heliju, himne, Homer, inicijacija, Istočno Rimsko Carstvo, Jamblih, Konstancije II., Konstantin Veliki, kršćanstvo, kult boga Mitre, legionar, Libanije, Misopogon, neoplatonizam, Nikomedija, panegirike, Perzija, Platon, pontifex maximus, Prokopije, Protiv Galilejaca, reformator, rimski imperator, Rimsko Carstvo, Sapor, Smrt Bogova: Julijan Otpadnik, Sokrat, titula Dominus, vladar, vojskovođa, zakonodavac, zapadna civilizacija|

Rimski car-filozof Julijan, posljednji iz Konstantinove dinastije, bio je snažno nadahnut filozofsko-religijskom baštinom helenizma, osobito neoplatonizmom i mitraizmom. Na vlast dolazi u vrijeme kada stare tradicije blijede, ustupajući mjesto ranom kršćanstvu. Unatoč nepune dvije godine na čelu Carstva, ostao je zapamćen po pokušaju oživljavanja rimske tradicije i vraćanju nekadašnje slave Rima u svijetu koji se nepovratno mijenjao.

Kako je odgonetnuto klinasto pismo?

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 08-2017, Ahemenidi, Asirija, Babilon, behistunska stijena, Behistunski natpisi, Carsten Niebuhr, Christian Lassen, Edward Hincks, Eugene Burnouf, Friedrich Münter, Georg Friedrich Grotefend, Olav Tychsen, Perzepolis, Perzija, Pietro della Valle, Rasmus Christian Rask, Sir Henry Creswicke Rawlinson, Sir John Chardin, Sumer, Vedrana Novović|

Klinasto pismo, pismo Sumerana, koje su kasnije prihvatili Asirci, Babilonci i Perzijanci te su njime ispisani zidovi kraljevske palače u Perzepolisu, jedno je od najstarijih poznatih pisama. Odgonetnuto je zahvaljujući predanom radu mnogih stručnjaka i entuzijasta na raznim stranama svijeta, koji se nisu međusobno niti poznavali, a značajan ključ za njegovo razotkrivanje bio je reljef s trojezičnim natpisom na behistunskoj stijeni koji je poslužio poput Kamena iz Rozette za dešifriranje hijeroglifa.