Categories: Filozofija|Tags: ''Apostata", "Bradomrzac", 02-2026, aleksandrijska filozofska škola, Antiohija, Aristotel, Boris Kučalo, Carigrad, cezar Zapadnog Carstva, Cezari, Dmitrij Sergejevič Merežkovski, drama Car i Galilejac, Efez, eleuzinski misteriji, epigrami, Epistolae, Gal, Galija, germanska plemena, helenski klasici, Henrik Ibsen, Himna kralju Heliju, himne, Homer, inicijacija, Istočno Rimsko Carstvo, Jamblih, Konstancije II., Konstantin Veliki, kršćanstvo, kult boga Mitre, legionar, Libanije, Misopogon, neoplatonizam, Nikomedija, panegirike, Perzija, Platon, pontifex maximus, Prokopije, Protiv Galilejaca, reformator, rimski imperator, Rimsko Carstvo, Sapor, Smrt Bogova: Julijan Otpadnik, Sokrat, titula Dominus, vladar, vojskovođa, zakonodavac, zapadna civilizacija|
Rimski car-filozof Julijan, posljednji iz Konstantinove dinastije, bio je snažno nadahnut filozofsko-religijskom baštinom helenizma, osobito neoplatonizmom i mitraizmom. Na vlast dolazi u vrijeme kada stare tradicije blijede, ustupajući mjesto ranom kršćanstvu. Unatoč nepune dvije godine na čelu Carstva, ostao je zapamćen po pokušaju oživljavanja rimske tradicije i vraćanju nekadašnje slave Rima u svijetu koji se nepovratno mijenjao.