Rimski car-filozof Julijan, posljednji iz Konstantinove dinastije, bio je snažno nadahnut filozofsko-religijskom baštinom helenizma, osobito neoplatonizmom i mitraizmom. Na vlast dolazi u vrijeme kada stare tradicije blijede, ustupajući mjesto ranom kršćanstvu. Unatoč nepune dvije godine na čelu Carstva, ostao je zapamćen po pokušaju oživljavanja rimske tradicije i vraćanju nekadašnje slave Rima u svijetu koji se nepovratno mijenjao.
Mozaike najčešće povezujemo uz stari Rim, no ta je tehnika doživjela vrhunac u Bizantu, kada kršćanstvo postaje službena religija, a narativni mozaici prekrivaju zidove, svodove i lukove bazilika. Najčešće teme su Krist, Bogorodica i ranokršćanski sveci. Tehnika slaganja poludragog kamenja i stakla različitih boja, veličina i oblika te milimetarskih zlatnih i srebrenih listića u sliku zahtijevala je izuzetnu vještinu. Mikromozaici, male prijenosne molitvene ikone koje stanu u dlan, ubrajaju se među najljepša ostvarenja Bizanta.