Genijalni um Johna Nasha
Američki matematičar John Nash veliki je znanstveni um našeg doba, dobitnik mnogih nagrada na području matematike i ekonomije te Nobelove nagrade za pionirski rad na području teorije igara. Njegov su životni put, pored genijalnog uma i znanstvenih proboja, obilježile i godine borbe sa šizofrenijom koju je zauzdao snagom vlastite volje. Zanimljivo je da je i tijekom razdoblja bolesti uspijevao racionalno razmišljati i rješavati znanstvene probleme.
LiDAR – laserska arheologija
Tehnologija laserskog skeniranja, LiDAR, moderna je metoda prikupljanja prostornih podataka. Razvila ju je NASA za potrebe svemirskih istraživanja, a sve se više pokazuje kao široko primjenjiva tehnologija u brojnim područjima ljudske djelatnosti, pa i za pronalaženje ostataka drevnih kultura. Zahvaljujući LiDAR-u locirani su fascinantni majanski ostaci u Hondurasu, Gvatemali, golemi urbani kompleksi nedaleko od Angkor Wata u Kambodži, vikinški ostaci u Danskoj. LiDAR, ukratko, označava radikalnu promjenu u arheologiji.
Isaac Newton
Isaac Newton je jedan od najutjecajnijih znanstvenika u povijesti čiji su doprinosi na području fizike, matematike, astronomije i kemije u XVII. stoljeću doveli do znanstvene revolucije. Spisi koji su u javnost dospjeli 1936. godine, otkrili su pažljivo skrivano područje njegova dugogodišnjeg rada – alkemiju. Najzaslužniji za to otkriće bio je John Maynard Keynes koji je bio fasciniran Newtonovim genijem i nazvao ga "posljednjim od maga". Newton je univerzum smatrao tajnom, kriptogramom Svevišnjega, u koju je moguće proniknuti čistom mišlju i intuitivnim i metodičnim pristupom.
Jantar – zlato sjevera
Jantar je fosilizirana biljna smola koja je tijekom desetaka milijuna godina prošla mnoge fizičke i kemijske promjene i vrlo je cijenjen u draguljarstvu. Smola sama po sebi skrutnuti je sok koje stablo izlučuje prilikom oštećenja kore kao prirodni antibiotik. Najpoznatiji je baltički jantar koji potječe od borovine. Budući da se u jantaru nalaze mumificirani primjerci flore i faune, čiji je DNK tako zaštićen, znanstvenicima predstavlja ''prozor u prošlost''.
Marie Tharp – Prva karta oceanskog dna
Početkom 1950-tih oceansko dno smatralo se muljevitom ravnicom, sve dok tada moderna metoda sondiranja oceanskog dna nije osigurala nove podatke. Prva koja je tumačila te signale nalik EKG-u i pretvarala ih u crteže bila je Marie Tharp, američka geologinja i oceanografkinja. Obradom seizmičkih i topografskih podataka iz oceana otkrila je krajolik bogat planinskim lancima, grebenima i kanjonima, a došla je i do drugih revolucionarnih geoloških otkrića. Izradila je kartu oceanskog dna, a satelitske će snimke godinama kasnije potvrditi točnost njezinih karata koje se danas nalaze na Google Earthu.
Solarna sonda Parker
Početkom kolovoza NASA je prema Suncu uputila sondu Parker koja će putovati kroz koronu, područje njegove atmosfere koje nikada ranije nije istraženo, u uvjetima izuzetno snažnog zračenja i visoke temperature. Solarna sonda Parker opremljena je instrumentima namijenjenim proučavanju magnetnog polja, plazme, visokoenergetskih čestica i solarnog vjetra, a sve u cilju boljeg upoznavanja središnje zvijezde našeg Sunčevog sustava kojoj dugujemo život na Zemlji.
Ružmarin
Ružmarin, zimzeleni mediteranski grm aromatičnog mirisa, upleten je u mitove, legende i narodne običaje kao simbol besmrtnosti i vjernosti. U staroj Grčkoj bio je posvećen božici ljepote Afroditi, ali i božici mudrosti Ateni. Znanstvenici su dokazali da ružmarin povećava budnost, poboljšava koncentraciju i pamćenje, što samo potvrđuje da staro vjerovanje da ružmarin vraća sjećanje nije neutemeljeno.
Orijentacijske sposobnosti mravi
Mravljem svijetu obično pripisujemo marljivost i radišnost. Također nas zadivljuju svojom sposobnošću da mogu vući teret mnogostruko teži od vlastite težine. No najnovija istraživanja pokazuju i njihove iznimne orijentacijske sposobnosti. Znanstvenici se nadaju da će im rezultati istraživanja provedenih s ciljem razvoja robotike olakšati izradu robota koji bi imali orijentacijske sposobnosti poput mravi.
Težnja za izvrsnošću – Maryam Mirzakhani
Maryam Mirzakhani prva je i jedina žena koja je dobila Fieldsovu medalju, matematičku nagradu za rad na složenoj geometriji i hiperboličkim sustavima. Znanstvenici smatraju da bi njezin rad mogao značajno doprinijeti fizici, i to u dijelu koji se bavi postankom svemira, ali i na drugim područjima. Ostat će upamćena kao izuzetna matematičarka i kao čovjek koji strpljivošću i upornošću dolazi do postavljenih ciljeva.
Fotosinteza – izvor energije živih bića
Fotosinteza je jedan od najvažnijih bioloških procesa na Zemlji koji osigurava materijalnu egzistenciju živih bića. "Mjesto radnje" – biljna stanica, točnije kloroplasti, "vrijeme radnje" – dan tijekom kojeg se upija Sunčeva svjetlost. Voda i mineralne tvari, koje u list dospijevaju putem korijena, pretvaraju se pod utjecajem energije svjetla u organske tvari i kisik kao sporedni proizvod, a nama neophodan za život. Ova transformacija energije pod utjecajem svjetlosti srž je fotosinteze bez koje ne bi bilo života.
Danxia – Kineski geološki fenomen
Jedinstveni krajolici koji se protežu od jugoistoka prema jugozapadu Kine nose naziv Danxia, u prijevodu Purpurni oblak, zbog neobičnih formacija stijena koje se uzdižu u crvenkasto-purpurnim nijansama. Riječ je o velikom umjetničkom djelu prirode koje je nastajalo tijekom milijuna godina geološke evolucije. Danas je to područje prirodni laboratorij za proučavanje evolucije Zemljine kore, ali i razloga izumiranja dinosaura. Svojom neobičnom ljepotom ovi krajolici pobuđuju religiozne osjećaje, pa se tu nalaze i brojni tragovi taoizma i budizma.
Duh košnice
Medonosne pčele neprocjenjivo su važne za cijeli ekološki sustav zbog oprašivanja biljaka jer neposredno utječu na stvaranje plodova kojima se hrane životinje i ljudi, odnosno sjemena za daljnje razmnožavanje. Tako naš vlastiti opstanak ovisi o zdravlju pčela. No, od pčela možemo još štošta naučiti, ponajprije duh zajedništva te važnost suradnje i sloge koji vladaju u košnici. Pčelinja zajednica u kojoj svaka pčela radi ono što je potrebno za opstanak i dobrobit cjeline također nas podsjeća da društva najbolje funkcioniraju kada su pojedinačna ostvarenja usmjerena na opće dobro ili kako nam to kazuje Marko Aurelije – što nije dobro za košnicu, nije dobro ni za pčelu.
