Čarolija imele
Imela, uobičajeni božićni ukras u većem dijelu Europe, provlači se kroz mitove i narodna vjerovanja gotovo svih europskih naroda. Pripisivali su joj sveiscjeliteljska, zaštitnička svojstva, a najcjenjenija je bila imela s hrasta. Kod Kelta je branje imele predstavljalo središnji dio ceremonije vezane uz početak njihove kalendarske godine. Njezina zimzelenost simbol je životnog impulsa koji postoji i kada sve izgleda mrtvo, potonuvši u dugi zimski san.
Nepoznati život vuka
Vuka od davnina prate mnoge predrasude. Činjenica da u nedostatku plijena napada domaće životinje dovela ga je do ruba istrebljenja u mnogim dijelovima Europe. Čovjeka, kao jedinog prirodnog neprijatelja, izbjegava i stoga nam je nedovoljno poznat. Novija istraživanja pokazuju da su odnosi i ponašanje unutar hijerarhijski ustrojenih čopora usporedivi s ljudskim. Slika o vuku se mijenja i sve ga se više smatra važnim čimbenikom stabilnosti cjelokupnog ekosustava.
Zlatni rez
Zlatni rez, zlatni broj ili božanska proporcija matematički je pojam koji opažamo kao ljepotu i sklad u oblicima u prirodi, ali i u umjetnosti. Prisutan je u sakralnoj arhitekturi svih starih civilizacija, ugrađen je u egipatske piramide, u grčki Partenon te Fidijine skulpture pa se njemu u čast označava s grčkim slovom Φ (fi). Pitagora je smatrao da u osnovi svega leži broj i da je čitav svemir matematička struktura, a pomoću geometrijskih likova te zlatnog reza drevni mudraci su nastojali principe makrokozmosa prenijeti u čovjekov svijet mikrokozmosa.
Jezik Nazca linija
Beživotna pustinjska visoravan između pacifičke obale i Anda krije neprobojnu svjetsku zagonetku zvanu Nazca linije. Geometrijski oblici i crteži golemih dimenzija koji prikazuju različite životinjske oblike poput majmuna, pauka, kondora, kolibrića, guštera itd prostiru se na nekoliko stotina kvadratnih kilometara i jasno su vidljivi tek iz zraka. Ne postoji suglasnost tko je načinio ove crteže, kada, kako i u koju svrhu. No, po svemu sudeći, radi se o ostacima vrlo visoko razvijene nepoznate civilizacije čija starost seže mnogo vjekova u prošlost.
Patomski krater – Gnijezdo ognjenog orla
Patomski krater u sibirskoj Irkutskoj oblasti jedinstven je fenomen koji zaokuplja znanstvenike već sedam desetljeća. Unatoč više znanstvenih ekspedicija i mnoštvu iznesenih hipoteza, još nema konačnog odgovora kako je usred tajge nastala ta neobična stjenovita formacija u obliku gnijezda. Zanimljivo je da se Patomski krater nalazi sedamdesetak kilometara od mjesta pogođenog nerazjašnjenom Tunguskom eksplozijom, iako je ranijeg nastanka.
Mozak u srcu
Srce, čovjekovo vitalno središte, obično povezujemo uz sjedište osjećaja. Osjećaje i razum pak često doživljavamo suprotstavljenima pa se pitamo da li slušati srce ili mozak. No, najnovija istraživanja otkrivaju da je srce informacijsko-procesni centar koji šalje signale u mozak i da ti signali češće putuju iz srca u mozak negoli obratno. To se podudara s drevnom mudrošću prema kojoj je srce čovjekovo pravo središte, izvor inteligencije i intuicije, boravište svijesti. Skladno povezani srce i mozak temelj su čvrstog nutarnjeg vodstva.
Potresi omogućuju život na Zemlji
Potresi svojom nepredvidivošću i razornom snagom oduvijek izazivaju nelagodu i strah. Te prirodne katastrofe nastaju zbog pomicanja tektonskih ploča i upravo time doprinose održavanju života na Zemlji. Bez tih pokreta, Zemlja bi se izravnala, rijeke bi se zaustavile, a poremećeno kruženje vode, ugljika i dušika dovelo bi u pitanje opstanak cijelog ekosustava. Tako Zemlja poput velikog živog bića održava uvjete potrebne za život, a potresima nam ujedno daje do znanja da smo samo njezini stanovnici, ali ne i gospodari.
Velika otkrića desetljeća – II. dio
Tehnološki uzlet, globalizacija informacija te prožimanje spoznaja iz različitih grana znanosti doveli su do zapanjujućih otkrića na području arheologije. Utvrđeno je da je špiljska umjetnost bila stariji i globalniji fenomen nego što se mislilo, čime su ujedno pomaknute granice starosti samog čovjeka. Također je uzdrmano stablo evolucije te su ostvareni značajni pomaci u razumijevanju genetske prošlosti čovječanstva. Tko zna koja će sve čuda iznjedriti treće tisućljeće, ali jedno je sigurno: znanost je postala globalnija, a znanstvena zajednica povezanija u otkrivanju tajni prirode.
Saganova plava točka u beskraju
Povodom Dana planeta Zemlje donosimo izvadak iz knjige proslavljenog astrofizičara Carla Sagana naslova Blijeda plava točka. Knjiga je nadahnuta fotografijom Zemlje iz svemira na kojoj je naš planet tek jedva zamjetna blijedoplava točkica svjetlosti u neizmjernom prostranstvu. Iako u kozmičkim razmjerima sasvim neupadljiva i nezanimljiva, Sagan iznosi iskreno čuđenje i divljenje prema Majci Zemlji i životu na njoj. Ona je naš nezamjenjivi dom s kojim je naša sudbina duboko povezana, te je stoga trebamo poštovati i čuvati.
Velika otkrića desetljeća – I. dio
Prošlo desetljeće obilježio je izniman znanstveni napredak s brojnim novim probojima i postignućima. Znanost je postala globalnija, znanstvena zajednica povezanija nego ikad prije, a poseban je korak napravljen u razumijevanju Sunčeva sustava i svemira koji nas okružuje. Od snimanja gravitacijskih valova preko proučavanja rubnih dijelova našeg vidljivog svemira do otkrića mnoštva egzoplaneta te organskih molekula na mnogim tijelima u Sunčevom sustavu. Ipak, čini se da je to početak još nevjerojatnijih otkrića koja slijede.
Viktor Schauberger i živuće energije vode
Viktor Schauberger, austrijski šumar, mislilac, izumitelj i istinski zaljubljenik u prirodu, u šumi je provodio sate, dane i godine pomno prateći sva zbivanja. Bio je zaokupljen razumijevanjem njezinih tajanstvenih procesa, a posebno fasciniran vodom. Dok su znanstvenici vodu smatrali kemijskim spojem, za njega je bila živa krv Zemlje, nosač svih supstancija koje stvaraju i održavaju život. Proučavanjem vode stekao je duboke uvide u funkcioniranje prirode, a njegov izumiteljski rad zasnivao se na harmoniji s prirodom, pod geslom kapieren und kopieren („razumjeti i oponašati”).
Jane Goodall
Od golemog mnoštva bića na Zemlji, niti jedno nam nije toliko slično kao čimpanze, a za njihovo upoznavanje najzaslužnija je slavna primatologica Jane Goodall. Njezina životna misija započela je u afričkoj divljini 1960. godine, a glavna metoda bila je pomno, nenametljivo promatranje čimpanza u prirodnom okruženju. Danas radi na očuvanju njihovih ugroženih staništa, posebno naglašavajući ljudsku odgovornost za to, kao i potrebu za stvaranjem svijeta u kojem ćemo harmonično živjeti sa svim bićima.
