Aleksandrijski znanstvenici

Aleksandriju, jedan od najvećih antičkih gradova, utemeljio je Aleksandar Veliki, a Ptolemej, njegov prijatelj iz djetinjstva, nastavio je u njoj ostvarivati Aleksandrov san. Kozmopolitska Aleksandrija bila je žarište kulture i filozofije helenskog doba, u njoj se susretala i isprepletala istočna i zapadna tradicija, a njena slavna biblioteka i sveučilište okupljali su svestrane znanstvenike poput Euklida, Arhimeda, Aristarha sa Samosa, Eratostena, Hiparha, Klaudija Ptolemeja...

Više

Okapi nije izumro

Okapi u sebi ujedinjuje karakteristike zebre, konja i žirafe, no najbliži mu je srodnik žirafa. Predstavlja svojevrsni živi fosil jer je u istom obliku živio još u periodu miocena. Obitava samotno u teško pristupačnoj prašumi na sjeveroistoku Demokratske Republike Kongo. Čovjekovu prisutnost osjeća čak na tri kilometra udaljenosti pa je teško vidljiva životinja. Ubraja se u ugrožene vrste zbog sječe šuma i krivolova tako da su fotografije iz 2008. odagnale strahove da je istrebljen tijekom dugotrajnog rata u Kongu.

Više

Digitalna pandemija

Svakodnevni život danas je gotovo nemoguće zamisliti bez digitalnih tehnologija. Različite platforme, alatke i aplikacije sve su sofisticiranije, široko su dostupne i zadiru u sve segmente života. Mnoge od njih olakšavaju svakodnevni život, no ujedno su i poligon za oglašivače. To potiče konzumerizam, dok je u pozadini gomilanje profita koji internetske kompanije ostvaruju prodajom oglasnog prostora. Posljedice te pandemije tek se naziru. Ipak, problem nije u samoj digitalizaciji, već u njezinom neosviještenom korištenju.

Više

Njegovo veličanstvo hrast

Stasiti hrast sinonim je temeljitosti, snage i vertikalnosti, te simbol veze nebeskog i zemaljskog svijeta. Zato je kod mnogih naroda i sveto drvo. Pod hrastom su stari održavali svoje sabore i sudovanja. Njegovo drvo privlači munje i gromove pa je stoga bio posvećen gromovnicima, bogovima Sunca i vatre. Zeusova i Jupiterova svetišta bila su okružena hrasticima, dok se vječna vatra Vestinih hramova hranila hrastovinom.

Više

Veliki banjan – šuma od jednog stabla

Banjan, nacionalni simbol Indije, najrazgranatije je stablo na svijetu. Glavna mu je značajka zračno korijenje koje odeblja i odrveni kad dosegne zemlju te postaje potpora širokoj krošnji, ostavljajući dojam šumarka, a ne jednog stabla. Hindusima i budistima banjan je sveto stablo koje se često spominje u vedskim spisima. Kao golemi suncobran i kišobran koji u tropskom podneblju štiti od sunca i kiše, prirodno je mjesto susreta i simbol zaštite.

Više

Čarolija imele

Imela, uobičajeni božićni ukras u većem dijelu Europe, provlači se kroz mitove i narodna vjerovanja gotovo svih europskih naroda. Pripisivali su joj sveiscjeliteljska, zaštitnička svojstva, a najcjenjenija je bila imela s hrasta. Kod Kelta je branje imele predstavljalo središnji dio ceremonije vezane uz početak njihove kalendarske godine. Njezina zimzelenost simbol je životnog impulsa koji postoji i kada sve izgleda mrtvo, potonuvši u dugi zimski san.

Više

Nepoznati život vuka

Vuka od davnina prate mnoge predrasude. Činjenica da u nedostatku plijena napada domaće životinje dovela ga je do ruba istrebljenja u mnogim dijelovima Europe. Čovjeka, kao jedinog prirodnog neprijatelja, izbjegava i stoga nam je nedovoljno poznat. Novija istraživanja pokazuju da su odnosi i ponašanje unutar hijerarhijski ustrojenih čopora usporedivi s ljudskim. Slika o vuku se mijenja i sve ga se više smatra važnim čimbenikom stabilnosti cjelokupnog ekosustava.

Više

Zlatni rez

Zlatni rez, zlatni broj ili božanska proporcija matematički je pojam koji opažamo kao ljepotu i sklad u oblicima u prirodi, ali i u umjetnosti. Prisutan je u sakralnoj arhitekturi svih starih civilizacija, ugrađen je u egipatske piramide, u grčki Partenon te Fidijine skulpture pa se njemu u čast označava s grčkim slovom Φ (fi). Pitagora je smatrao da u osnovi svega leži broj i da je čitav svemir matematička struktura, a pomoću geometrijskih likova te zlatnog reza drevni mudraci su nastojali principe makrokozmosa prenijeti u čovjekov svijet mikrokozmosa.

Više

Jezik Nazca linija

Beživotna pustinjska visoravan između pacifičke obale i Anda krije neprobojnu svjetsku zagonetku zvanu Nazca linije. Geometrijski oblici i crteži golemih dimenzija koji prikazuju različite životinjske oblike poput majmuna, pauka, kondora, kolibrića, guštera itd prostiru se na nekoliko stotina kvadratnih kilometara i jasno su vidljivi tek iz zraka. Ne postoji suglasnost tko je načinio ove crteže, kada, kako i u koju svrhu. No, po svemu sudeći, radi se o ostacima vrlo visoko razvijene nepoznate civilizacije čija starost seže mnogo vjekova u prošlost.

Više

Patomski krater – Gnijezdo ognjenog orla

Patomski krater u sibirskoj Irkutskoj oblasti jedinstven je fenomen koji zaokuplja znanstvenike već sedam desetljeća. Unatoč više znanstvenih ekspedicija i mnoštvu iznesenih hipoteza, još nema konačnog odgovora kako je usred tajge nastala ta neobična stjenovita formacija u obliku gnijezda. Zanimljivo je da se Patomski krater nalazi sedamdesetak kilometara od mjesta pogođenog nerazjašnjenom Tunguskom eksplozijom, iako je ranijeg nastanka.

Više

Mozak u srcu

Srce, čovjekovo vitalno središte, obično povezujemo uz sjedište osjećaja. Osjećaje i razum pak često doživljavamo suprotstavljenima pa se pitamo da li slušati srce ili mozak. No, najnovija istraživanja otkrivaju da je srce informacijsko-procesni centar koji šalje signale u mozak i da ti signali češće putuju iz srca u mozak negoli obratno. To se podudara s drevnom mudrošću prema kojoj je srce čovjekovo pravo središte, izvor inteligencije i intuicije, boravište svijesti. Skladno povezani srce i mozak temelj su čvrstog nutarnjeg vodstva.

Više

Potresi omogućuju život na Zemlji

Potresi svojom nepredvidivošću i razornom snagom oduvijek izazivaju nelagodu i strah. Te prirodne katastrofe nastaju zbog pomicanja tektonskih ploča i upravo time doprinose održavanju života na Zemlji. Bez tih pokreta, Zemlja bi se izravnala, rijeke bi se zaustavile, a poremećeno kruženje vode, ugljika i dušika dovelo bi u pitanje opstanak cijelog ekosustava. Tako Zemlja poput velikog živog bića održava uvjete potrebne za život, a potresima nam ujedno daje do znanja da smo samo njezini stanovnici, ali ne i gospodari.

Više