Nanodimenzija i život
Tradicije govore o analogiji između velikog i malog, no dok u makrokozmosu prepoznajemo povezanosti, u mikrokozmosu su te veze nejasnije. Nanoznanost prodire u te najmanje dimenzije, manipulirajući atomima i molekulama radi stvaranja "pametnih materijala". Takav razvoj otvara nove horizonte, ali nosi i rizike od narušavanja prirodne ravnoteže i stvaranja novih oblika onečišćenja. Potrebno je usvojiti filozofiju koja će nam omogućiti otkrivanje nevidljivih veza života, kako bi se dostignuća znanosti mogla koristiti za dobrobit čovječanstva.
Grafen – Revolucija u svijetu materijala
Ugljik se u prirodi pojavljuje u oblicima koji se međusobno razlikuju po fizikalnim i kemijskim svojstvima, poput grafita, dijamanta, grafena... Grafen je jedan od njegovih novootkrivenih oblika za čije su otkriće Andre Geim i Konstantin Novoselov 2010. godine dobili Nobelovu nagradu za fiziku. Ovo je otkriće otvorilo vrata novoj eri znanosti o materijalima. Zbog iznimnih svojstava, širokih mogućnosti primjene i golemog potencijala grafen se često naziva materijalom budućnosti.
Postoji li danas slika svijeta?
Svaka civilizacija gradila je vlastitu sliku svijeta utemeljenu na filozofskim idealima koji su usmjeravali njezin razvoj. Današnja kriza vrijednosti i dezorijentiranost suvremenog društva ukazuju na nedostatak takve slike svijeta. Budući da čovjek svoju sudbinu može ostvariti jedino razumijevajući svijet u kojem živi, ponovno treba tražiti odgovore na temeljna filozofska pitanja o čovjeku, svijetu i smislu života.
Neil Armstrong – Prvi čovjek na Mjesecu
Putovanje na Mjesec, ostvareno zahvaljujući stoljećima znanstvenog razvoja te radu više od četiristo tisuća ljudi, simbol je neugasive ljudske znatiželje i težnje za otkrivanjem nepoznatoga. Zapovjedniku misije Neilu Armstrongu, osobi iznimnih sposobnosti i karaktera, pripala je povijesna uloga prvog čovjeka koji je zakoračio na Mjesec. Armstrong je pridonio novom shvaćanju Zemlje kao zajedničkog doma čovječanstva, jedinstvene cjeline koja putuje oko Sunca i istodobno predstavlja tek mali dio neizmjernog svemira.
Imaju li biljke svijest?
Biljno carstvo zadivljuje raznolikošću oblika, boja i mirisa te otvara pitanje: posjeduju li biljke svijest? Dok neuroznanost svijest povezuje sa složenim živčanim sustavom, tradicija prenosi da sva bića imaju svijest, premda različitog stupnja razvoja. Novija istraživanja potvrđuju da biljke posjeduju određeni stupanj inteligencije, što se očituje u njihovoj sposobnosti prilagodbe i složenoj interakciji s okolinom. Time se približavamo drevnim shvaćanjima prema kojima sva bića sudjeluju u procesu evolucije te međusobnim odnosima održavaju ravnotežu ekosustava.
Prirodna poljoprivreda – Razvoj prirode i čovjeka
Rastuća svijest o štetnim posljedicama moderne agrikulture budi zanimanje za prirodnije metode uzgoja. Japanski vizionar Masanobu Fukuoka zagovara poštivanje prirodnih procesa u tlu, smatrajući da ono samo održava svoju plodnost i može osigurati obilne i zdrave prinose uz minimalnu ljudsku intervenciju. Njegova prirodna poljoprivreda je filozofija života koja poziva na svjesniji odnos prema prirodi, a njezin krajnji cilj nije samo uzgoj usjeva, nego razvoj i usavršavanje čovjeka.
Alexander von Humboldt
Svestrani prirodoslovac Alexander von Humboldt dao je značajan doprinos mnogim znanstvenim područjima te time utjecao na razvoj znanosti 19. stoljeća. U svojim ekspedicijama, usmjerenim na geografska, geološka, meteorološka i druga istraživanja, vodila ga je ideja o jedinstvu prirode koju pokreću i oblikuju unutarnje sile. Cilj mu je bio "istražiti međusobnu povezanost i djelovanje svih sila prirode". Humboldt utjelovljuje ideal istraživača posvećenog otkrivanju skrivenih zakona prirode.
Sonosfera – Svijet zvukova
Bili mi toga svjesni ili ne, uronjeni smo u svijet zvukova. Svaki zvuk u fizičkom svijetu budi odgovarajući zvuk u nevidljivom i stavlja u pokret određenu skrivenu snagu prirode. Stoga je glazba izvorno bila instrument komunikacije s duhovnim svijetom, a korištena je i kao sredstvo za postizanje sklada između duše i tijela, što danas opet postaje aktualno. Glazba utječe na nas na različite načine i može biti sredstvo usavršavanja pa je zato važno što slušamo.
Znanost i moral
Znanost je na brojne načine doprinijela dobrobiti čovječanstva i neprestano širi naše horizonte. Pomaže nam bolje razumjeti svijet u kojem živimo te utječe na naš način života i sustav vrijednosti. Predano znanstveno istraživanje formira osobnost, pokreće volju, intuiciju, kontemplaciju i uzdiže prema transcendentnim moralnim vrijednostima. Etika daje kriterije za ispravno djelovanje pa je sprega znanosti i etike ključna za osiguranje da znanstveno znanje služi dobrobiti čovječanstva.
Vodik – energija budućnosti?
Vodik, prvi, najjednostavniji element periodnog sustava, gorivo je zvijezda i najzastupljeniji element u svemiru. Izdvaja se među alternativnim energentima kao potencijalni obilni izvor zelene energije. Budući da ga na Zemlji nalazimo samo u kemijskim spojevima, za njegovo je izdvajanje potrebno uložiti energiju i resurse što samo produbljuje energetsku krizu. Obuzdavanje energetskih potreba jedini je izlaz i glavni izazov suvremenom društvu.
U potrazi za novom Zemljom
Znanstvena izvješća o ozbiljnoj narušenosti ekosustava Zemlje izazivaju zabrinutost i podižu svijest o egzistencijalnoj ugroženosti čovječanstva. Sve je popularnija ideja pronalaska "nove Zemlje". No, život kakav nam je poznat razvijao se milijardama godina. Zemlja je iznjedrila život, a ljudsko tijelo prilagođeno je životu na njoj i s njom povezano na svim razinama. Preostaje nam promijeniti odnos prema Zemlji i dati svoj doprinos vraćanju prirodne ravnoteže.
Altruizam u prirodi
U prirodi u kojoj je sve uređeno svrsishodno i podvrgnuto višem redu u korist cjeline, puno je primjera međusobnog pomaganja, a najčešće se navodi požrtvovnost mravi i pčela, pa čak i mikroba. Nesebično djelovanje na dobrobit drugih, uz žrtvovanje vlastitih interesa i bez očekivanja ičega zauzvrat, nije samo ljudska osobina. Altruizam nas usklađuje s pulsiranjem srca Prirode te može izvesti čovječanstvo iz sadašnje slijepe ulice na put prema svjetlijoj budućnosti.