Zašto je krv crvena, a trava zelena
Zašto je krv crvena, a trava zelena, zakučasta je tajna Prirode. Ono do čega su došli znanstvenici podjednako je intrigantno: crveni i zeleni pigmenti svojstveni životinjskom odnosno biljnom svijetu kemijski su vrlo slične strukture. Boju krvi i trave određuju središnji ioni u porfirinskom prstenu: ioni željeza kod hema, magnezija kod klorofila. Crvena i zelena su i komplementarne boje koje se međusobno nadopunjuju, kao što se crveni i zeleni pigmenti nadopunjuju u jedinstvenom ciklusu održavanja života na Zemlji.
Tradicionalna medicina
Baveći se izvanjskim i mjerljivim simptomima bolesti, moderna medicina izgubila je sponu s tradicionalnom medicinom koja zdravlje i bolest gleda polazeći od toga da je tijelo prijenosnik duše. Okosnicu tradicionalne medicine činila je cjelovita slika svijeta koja je uključivala izvanjske i duhovne dimenzije Prirode i čovjeka. Zdravlje je harmonija duše i tijela, a bolest posljedica njihove neravnoteže, ali i pokretač nutarnjih promjena. Drevni liječnici stoga nisu bili usmjereni isključivo na liječenje tijela, nego na vraćanje izgubljene ravnoteže.
Holistička medicina
Moderna tehnološka dostignuća omogućila su značajan napredak u službenoj medicini kao i razvoj mnogih specijalizacija i subspecijalizacija. Upravo se u tome i krije zamka jer liječnik gubi iz vida cjelovitost ljudskog bića. Liječe se bolesni organi, a ne bolestan čovjek, koji osim tijela ima suptilnije aspekte. Holistička medicina liječenju pristupa sveobuhvatnije, ne liječi bolest nego čovjeka kojeg promatra kao cjelinu koja funkcionira po principu skladne i vitalne povezanosti svih čovjekovih dimenzija.
Pazi na energiju
Čovječanstvo zadnjih desetljeća živi iznad svojih mogućnosti, trošeći više neobnovljivih zaliha energije nego što ih ima na raspolaganju. Naš je energetski otisak, tj. opterećenje koje naš način života predstavlja za planet, deset puta veći nego u predindustrijsko doba. Iscrpljenost prirodnih zaliha te rastuća potrošnja primorava na neumorno traganje za novim izvorima energije. Trenutno neodrživi trend ozbiljna je prijetnja svjetskoj stabilnosti, pa se za svjetliju budućnost treba vratiti u održive okvire potrošnje, što je odgovornost svih nas.
Aleksandrijski znanstvenici
Aleksandriju, jedan od najvećih antičkih gradova, utemeljio je Aleksandar Veliki, a Ptolemej, njegov prijatelj iz djetinjstva, nastavio je u njoj ostvarivati Aleksandrov san. Kozmopolitska Aleksandrija bila je žarište kulture i filozofije helenskog doba, u njoj se susretala i isprepletala istočna i zapadna tradicija, a njena slavna biblioteka i sveučilište okupljali su svestrane znanstvenike poput Euklida, Arhimeda, Aristarha sa Samosa, Eratostena, Hiparha, Klaudija Ptolemeja...
Okapi nije izumro
Okapi u sebi ujedinjuje karakteristike zebre, konja i žirafe, no najbliži mu je srodnik žirafa. Predstavlja svojevrsni živi fosil jer je u istom obliku živio još u periodu miocena. Obitava samotno u teško pristupačnoj prašumi na sjeveroistoku Demokratske Republike Kongo. Čovjekovu prisutnost osjeća čak na tri kilometra udaljenosti pa je teško vidljiva životinja. Ubraja se u ugrožene vrste zbog sječe šuma i krivolova tako da su fotografije iz 2008. odagnale strahove da je istrebljen tijekom dugotrajnog rata u Kongu.
Digitalna pandemija
Svakodnevni život danas je gotovo nemoguće zamisliti bez digitalnih tehnologija. Različite platforme, alatke i aplikacije sve su sofisticiranije, široko su dostupne i zadiru u sve segmente života. Mnoge od njih olakšavaju svakodnevni život, no ujedno su i poligon za oglašivače. To potiče konzumerizam, dok je u pozadini gomilanje profita koji internetske kompanije ostvaruju prodajom oglasnog prostora. Posljedice te pandemije tek se naziru. Ipak, problem nije u samoj digitalizaciji, već u njezinom neosviještenom korištenju.
Njegovo veličanstvo hrast
Stasiti hrast sinonim je temeljitosti, snage i vertikalnosti, te simbol veze nebeskog i zemaljskog svijeta. Zato je kod mnogih naroda i sveto drvo. Pod hrastom su stari održavali svoje sabore i sudovanja. Njegovo drvo privlači munje i gromove pa je stoga bio posvećen gromovnicima, bogovima Sunca i vatre. Zeusova i Jupiterova svetišta bila su okružena hrasticima, dok se vječna vatra Vestinih hramova hranila hrastovinom.
Veliki banjan – šuma od jednog stabla
Banjan, nacionalni simbol Indije, najrazgranatije je stablo na svijetu. Glavna mu je značajka zračno korijenje koje odeblja i odrveni kad dosegne zemlju te postaje potpora širokoj krošnji, ostavljajući dojam šumarka, a ne jednog stabla. Hindusima i budistima banjan je sveto stablo koje se često spominje u vedskim spisima. Kao golemi suncobran i kišobran koji u tropskom podneblju štiti od sunca i kiše, prirodno je mjesto susreta i simbol zaštite.
Čarolija imele
Imela, uobičajeni božićni ukras u većem dijelu Europe, provlači se kroz mitove i narodna vjerovanja gotovo svih europskih naroda. Pripisivali su joj sveiscjeliteljska, zaštitnička svojstva, a najcjenjenija je bila imela s hrasta. Kod Kelta je branje imele predstavljalo središnji dio ceremonije vezane uz početak njihove kalendarske godine. Njezina zimzelenost simbol je životnog impulsa koji postoji i kada sve izgleda mrtvo, potonuvši u dugi zimski san.
Nepoznati život vuka
Vuka od davnina prate mnoge predrasude. Činjenica da u nedostatku plijena napada domaće životinje dovela ga je do ruba istrebljenja u mnogim dijelovima Europe. Čovjeka, kao jedinog prirodnog neprijatelja, izbjegava i stoga nam je nedovoljno poznat. Novija istraživanja pokazuju da su odnosi i ponašanje unutar hijerarhijski ustrojenih čopora usporedivi s ljudskim. Slika o vuku se mijenja i sve ga se više smatra važnim čimbenikom stabilnosti cjelokupnog ekosustava.
Zlatni rez
Zlatni rez, zlatni broj ili božanska proporcija matematički je pojam koji opažamo kao ljepotu i sklad u oblicima u prirodi, ali i u umjetnosti. Prisutan je u sakralnoj arhitekturi svih starih civilizacija, ugrađen je u egipatske piramide, u grčki Partenon te Fidijine skulpture pa se njemu u čast označava s grčkim slovom Φ (fi). Pitagora je smatrao da u osnovi svega leži broj i da je čitav svemir matematička struktura, a pomoću geometrijskih likova te zlatnog reza drevni mudraci su nastojali principe makrokozmosa prenijeti u čovjekov svijet mikrokozmosa.
