Šibenska katedrala
Katedralu sv. Jakova u Šibeniku, građenu u kasnogotičko-renesansnom stilu, UNESCO je 2001. godine uvrstio u popis svjetske spomeničke baštine. Izgradnja katedrale potrajala je čitavo stoljeće, a svoj izgled najviše duguje Juraju Dalmatincu koji ju je svojim inventivnim rješenjima učinio jedinstvenom u odnosu na druge europske katedrale i kršćanske crkve. Priča o izgradnji šibenske katedrale svjedoči o golemoj volji i trudu uloženom za ostvarenje takvog bisera utkanog u kulturnu baštinu Hrvatske.
Lancelot Brown – Otac modernog vrta
Lancelot "Capability" Brown, krajobrazni arhitekt iz 18. stoljeća, nosi naslov najvećeg engleskog vrtlara. Bio je veliki zaljubljenik u prirodu i pobornik novog stila u uređenju krajolika koji će zamijeniti dotadašnji strogo geometrijski. Engleski stil, nadahnut prizorima iz pejzažnog slikarstva, nalagao je da uređeni krajolik izgleda kao da je nastao bez ljudske intervencije. Pejzažni stil najveću će prirodnost i ljepotu doseći u Brownovim pažljivo stvorenim idiličnim krajolicima širom Engleske, od kojih su mnogi očuvani do danas.
Slavoluci u Rimskom Carstvu
Rimljani su od grada-države neumornim osvajanjima stvorili moćno carstvo koje se protezalo na tri kontinenta. Po povratku iz osvajačkih pohoda, najveća čast za vojskovođe bio je prolazak u svečanoj povorci kroz trijumfalni luk – slavoluk. Prolazak kroz slavoluk simbolički je označavao ulazak u nove zemlje. Vremenom su slavoluci postali simbol Rimskog Carstva i njegovih pobjedonosnih osvajanja.
Grčki hram
Grčki hram svojom arhitekturom predstavlja vrhunac klasičnog graditeljstva, ali i klasičnog idealizma koji se bavi idealnom formom hrama i idealnom formom ljudskog tijela. Grčki su mislioci otkrili da postoje iste zakonitosti unutar čovjeka i prirode te da harmonični razmjer zlatnog reza postoji u prirodi kao i u mjerama ljudskog tijela. Taj je razmjer postao osnova za proporcioniranje hrama. Stoga je grčki hram istovremeno simbolička slika čovjeka i slika prirode, odnosno svijeta, što govori o dubini i širini imaginacije starih Grka.
Frank Lloyd Wright – Organička arhitektura
Američki arhitekt Frank Lloyd Wright oblikovao je modernu arhitekturu primjerenu XX. stoljeću, u kojoj je funkcija primarna, a forma i izgled prateći elementi. Polazeći od tog koncepta vremenom je razvio filozofiju organičke arhitekture, utemeljenu na funkcionalizmu i na povratku čovjeka prirodi. Ona odražava ideal slobode duha modernog čovjeka, a inspiraciju crpi iz prirode. Principe organičke arhitekture najbolje utjelovljuje Wrightovo remek-djelo Fallingwater (Kuća slapova).
Sainte-Chapelle
Mala površinom, ali visinom usporediva s gotičkim katedralama, pariška Sainte-Chapelle savršen je primjer cvjetne gotike. Sagrađena je za svega šest godina i smatra se najljepšim arhitektonskim djelom stila nazvanog rayonnant gothic ("isijavati svjetlost"). Svodovi azurne boje s ljiljanima koji podsjećaju na zvijezde i vitraji umjesto zidova koji pričaju biblijsku povijest zadivljuju i inspiriraju stoljećima umijećem gradnje i snagom nadahnuća njezinih graditelja.
Kineski vrtovi
Najglasovitiji kineski vrtovi nalaze se na popisu svjetske kulturne baštine, iako se doimaju poput netaknutog, spokojnog krajobraza. U kineskoj vrtnoj umjetnosti, koja je plod pažljivog promišljanja i velike vještine, ogleda se tradicionalna saživljenost čovjeka i prirode.
Predromanika u Hrvatskoj
Tijekom gotovo četiri stoljeća predromanike dolazi do prožimanja i stapanja antičkih kulturnih elemenata s kršćanskim svjetonazorom i nasljeđem barbarskih, uglavnom germanskih naroda. Stoga se predromanika očituje u krajnjoj raznolikosti regionalnih i lokalnih obilježja.
Grčki polis
Priroda grada nije određena brojem njegovih stanovnika, nego onim što su ostvarili na području kulture, umjetnosti i političke misli. Ključni trenutak u nastanku grčkog grada jest pojava zajedničkog trga, agore. To je središte društvenog života grada i mjesto na kojem su se rješavali problemi koji su nadilazili pojedinačne interese građana.
Gotičke katedrale
Gotičke su katedrale jedinstvena sinteza matematičkih i astronomskih spoznaja, graditeljskih i obrtničkih umijeća nadahnutih najdubljim religijskim osjećajima. Svojim podzemnim kriptama, zagonetnim labirintima, grandioznim portalima, stupovima i svodovima obasjanim magičnom svjetlošću vitraja omogućavaju susret čovjeka s vlastitom biti usmjeravajući ga prema vječnosti.
Kameni vrt hrama Ryoan-ji
Zen-budistički hram Ryoan-ji u Kyotu, nastao u XV. stoljeću, remek-djelo je vrtne arhitekture. S trijema hrama pruža se pogled na pošljunčani vrt u kojem je raspoređeno petnaest neobrađenih kamena. Svojom iznimnom jednostavnošću ovaj hramski vrt poziva posjetitelja da se odmakne od svakodnevice i uroni dublje unutar sebe.
Ajanta – budistički sveti grad
Osobitost rane budističke arhitekture su samostani i hramovi izdubljeni u stijenama. U razdoblju od oko II. stoljeća prije Krista do VII. stoljeća poslije Krista u zapadnoj je Indiji nastalo oko osamsto takvih pećina. One iz Ajante ubrajaju se među najljepše.