Simbolizam životinja u alkemijskoj tradiciji
Alkemiju obično vežemo za pretvorbu neplemenitih metala u zlato, no ta izgubljena disciplina bila je znanost i filozofija koja je istraživala nutarnje zakonitosti prirode i čovjeka. Imala je duhovnu i praktičnu stranu koje se mogu svesti pod zajednički nazivnik usavršavanja, jer sve u prirodi evoluira, teži savršenstvu; životinjskim prikazima pokušalo se istodobno sakriti i otkriti teško izrecivo, evocirati nevidljive procese. Životinje se ne pojavljuju kao simboli proizvoljno, već obilježavaju različite faze alkemijskih transmutacija.
Prsten
Prsten ima dugu i bogatu tradiciju i podjednako bogatu simboliku. Nije služio samo kao ukras, već njegovo značenje daleko nadilazi estetske potrebe. Znak je staleža, autoriteta, časti i dostojanstva, kao i saveza, zavjeta i zajedničke sudbine. Prstenu se pridavala i magijska, iscjeliteljska moć, pa se nosio i kao talisman. Simbolizam prstena povezan je također s njegovim oblikom kruga, pa je i simbol cjelovitosti, savršenstva, vječnosti.
Tolkienov Pjev Ainura
Pjev Ainura, uvodni dio Tolkienova djela Silmarillion, govori o stvaranju svijeta iz vizije vrhunskog boga Ilúvatara. Na njegov poticaj Ainuri, izdanci njegove misli, odnosno stvaralačke snage univerzuma, stvaraju velebno muzičko djelo koje će poprimiti svoj materijalan oblik kao Ea – svijet koji postoji. Ovaj mit o stvaranju mnogi smatraju najznačajnijim i najljepšim od Tolkienovih djela.
Mitovi o potopu
Kod svih starih naroda susrećemo mitove o potopu iste okosnice: zbog narušenog sklada Bog šalje poplavu, čime označava kraj jedne epohe čovječanstva te početak nove. Kataklizme periodično pogađaju Zemlju, a one pradavne upletene su u mitove. Platon piše o Atlantidi, otoku "iza Heraklovih stupova", koji je kataklizmičkim potresima i poplavama potonuo u more. Potop ima korektivnu ulogu, on vraća univerzumu izgubljenu ravnotežu, a u simboličkom ključu govori nam o kraju jednog vremenskog ciklusa i početku novoga.
Kultura Valdivije
Prapovijesna kultura nastala u Ekvadoru naziv je dobila po gradiću Valdiviji, na obali Tihog oceana, gdje su najprije otkriveni njezini ostaci. Prepoznatljiva je po takozvanim Valdivijskim Venerama koje se povezuje s obredima plodnosti. Mnoštvo pronađenih figurica upućuje na matrijarhat u kojem žena ima dominantnu ulogu jer se kao nositeljica života povezuje sa zemljom po sposobnosti rađanja. Zanimljiva je sličnost u motivima i oblicima keramike s japanskom kulturom Jomon, no jasniji uvid nije moguć zbog nedovoljno sustavnih istraživanja.
Egipatske svetkovine
Stari Egipćani imali su preko sto praznika u godini. Egipat je tada oživljavao, radovao se i plesao, ne zaboravljajući pritom da su svetkovine bile namijenjene odavanju počasti bogovima. Za njih su one značile i obnavljanje jedinstva s uzvišenim načelom: s vremenom, prirodom, kozmosom ili faraonom. Ritam svetkovina ostao je utisnut u život tako da su mnoge od njih, i nakon zalaska egipatske civilizacije, nastavile živjeti prilagođene kršćanskoj i islamskoj tradiciji.
Katarina Zrinski
Ana Katarina Zrinski iz znamenite loze Frankopana zapamćena je kao odlučna i prodorna žena s osjećajem za pravdu i stoga omiljena. Posebno se angažirala oko promicanja pismenosti i čitanja. Bila je dobro upućena i u društveno-politička zbivanja i zajedno sa suprugom Nikolom Zrinskim donosila je političke odluke. Nakon pogubljenja supruga i brata završila je u samostanu gdje je napisala zbirku poezije koja ju je obilježila kao našu najveću pjesnikinju XVII. stoljeća.
Nebeski disk iz Nebre
Najstarije astronomske prikaze neba obično povezujemo uz Egipat i Mezopotamiju, no moguće je da je ključno otkriće za povijest astronomije pronađeno u Nebri, u istočnoj Njemačkoj. Smatra se da Disk iz Nebre prikazuje zvjezdano nebo kakvo se moglo vidjeti oko 1600. g. pr. Kr. u vrijeme ravnodnevnice, iako mnoge zagonetke još ostaju nerazriješene. Ovaj nalaz pokazuje neočekivanu dubinu astronomskih znanja u prapovijesti čovječanstva.
Beninske bronce – priče napisane na metalu
Staro kraljevstvo Benin, na jugozapadu današnje Nigerije, slovilo je u XV. i XVI. stoljeću za jedno od najbogatijih kraljevstava zapadne Afrike. Moć Benina očitovala se i u procvatu umjetnosti, posebno u bronci. Kraljevska palača bila je obložena brončanim pločama s virtuozno izrađenim reljefima koji su veličali kralja. Beninske bronce svojom ljepotom i savršenosti izrade svjedoče o bogatoj umjetničkoj tradiciji tog dijela afričkog kontinenta.
Aenona – najveći rimski hram na istočnoj jadranskoj obali
Aenona, današnji Nin, liburnski je grad iz IX. st. pr. Kr. Za vladavine Rimljana grad dobiva bedeme te monumentalni hram, vjerojatno posvećen Kapitolijskoj trijadi, prema uzoru na hram Jupitera Optimusa Maximusa na Kapitolu. Podignut u drugoj polovici I. stoljeća, to je najveći poznati rimski hram na istočnoj jadranskoj obali, dok je najbolje očuvan Augustov hram u Puli.
Simbolizam orla
Orao kao vladar nepreglednih prostranstava neba i planinskih vrhunaca, sinonim je za slobodu, uzlet do neslućenih visina i nadahnuće. Kao kralj među pticama, u mnogim starim kulturama kroz povijest postao je zaštitnim znakom mnogih vladara i naroda. Stari Grci povezivali su ga s vrhovnim bogom Zeusom, a Rimljani s Jupiterom. Zbog oštrine vida, zbog smjelog leta i pogleda uprtog prema Suncu, smatrali su ga božanskim glasnikom i izvršiteljem njegove volje. Simbolički se povezuje s čovjekovim nutarnjim stremljenjem prema uzvišenom.
Lakota šaman – Hromi Jelen
Lakota šaman Hromi Jelen (Lame Deer) bio je gorljivi zastupnik prava Indijanaca na njihovu zemlju i tradicionalan način života. Rano napušta školu koja je pokušavala učenicima nametnuti običaje bijelog čovjeka. U mladosti je isprobavao sve i svašta, pokušavajući se pronaći u svijetu koji je smatrao patvorenim. Zato se odlučio vratiti svojim korijenima i nastaviti tradiciju svojih predaka kojima je svijet svet, a čovjek njegov organski dio. Naglašavao je važnost veze s prirodom i tvrdio da je moderni način života u gradovima glavna prijetnja očuvanju te veze.
