Ruža

Ruža je u trajnoj i snažnoj vezi sa zapadnim čovjekom kao niti jedan drugi cvijet. U antičkom svijetu bila je atribut različitih božanstava, nezaobilazan motiv u kršćanstvu, ali i u sufijskoj tradiciji gdje ima duboko mistično značenje. Kroz tisuće godina mirisna kraljica vrta preselila se u priče i mitove, postala snažan simbol ljubavi i ljepote te motiv umjetničkih djela, nadahnuće pjesnicima, misticima, vladarima… omiljeni cvijet bogova i ljudi.

Više

Zoroastrizam – religija drevne Perzije

Zoroastrizam, izdanak stare indoiranske religije, nosi ime po reformatoru Zaratustri, a zbog kulta vatre naziva se i religijom Vatre. U njoj središnje mjesto zauzima bog Ahura Mazda, koji u vidljivom svijetu predstavlja Sunce na nebu, odnosno vatru na zemlji, te Asha – nepromjenjivi kozmički zakon koji upravlja svijetom. Srž Zaratustrina učenja sadržana je u trojedinom putu dobrih misli, riječi i djela. Čovjek može slobodno birati način svoga djelovanja, ali svako djelo povlači posljedice u skladu s Ashom.

Više

Povijest šaha

Šah potječe iz Indije gdje o njegovu nastanku postoji više legendi. Od Indijaca su ga preuzeli Perzijanci, potom Arapi koji su ga u 9. stoljeću donijeli u Europu. Ova simbolička igra života, utemeljena na staroindijskoj filozofiji, potiče logičko zaključivanje, maštu, intuiciju i upornost u traženju skrivenih mogućnosti do pobjede. Nekad je bila igra dvora i učenih ljudi, igrali su je radže, kalifi, veziri, sultani, umjetnici i znanstvenici, da bi danas postala igrom svih društvenih slojeva.

Više

Zagonetke kamenog doba

Donedavno se smatralo da je čovjek kamenog doba izrađivao oružje i oruđe od kamena te da je živio u špiljama zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom. Također se vjerovalo da nije posjedovao tehnološka znanja i vještine niti poznavao umjetnost i duhovnost. Otkrića iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća donose novu sliku ljudske prapovijesti. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike i posjedovao kultove, najrazličitija znanja i tehnološke vještine. Nova otkrića polako mijenjaju uvriježene stavove.

Više

Inicijacija

Moderno društvo, okupirano materijalnim napretkom, živi u osiromašenom, desakraliziranom kozmosu u kojem nema inicijacije pa niti znanja o onom bitnom. Inicijacija kao most između profanog i sakralnog u tradicionalnim je društvima imala izuzetno važnu ulogu. Smatrali su je načinom približavanja čovjeka vlastitoj biti i biti svijeta koji ga okružuje. Gotovo svi veliki filozofi, umjetnici, znanstvenici bili su inicirani te tako upućeni u svrhu i smisao života, a taj duboki uvid progovarao je kroz njihovo stvaralaštvo.

Više

Značaj simbola – temelja humanoga reda

Ohrabren uspjehom znanosti i tehnologije i prenaglašavajući važnost razuma, moderni je čovjek sustavno odstranio sveto. Svijet je postao – svjetovan, a životu i čovjeku oduzeta je duhovna dimenzija. No, čovjek je istovremeno racionalan i intuitivan. Zaborav vlastitih duhovnih korijena doveo je do duboke krize identiteta i dezorijentiranosti. Simboli i mitovi koji povezuju vidljivu i nevidljivu stvarnost pružaju čovjeku mogućnost obnoviti višedimenzionalnu sliku svijeta, razotkrivajući mu ujedno njegovu sudbinu.

Više

Göbekli Tepe

Prapovijesno nalazište Göbekli Tepe na jugoistoku Turske stručnjaci nazivaju arheološkim čudom. Nalazište je datirano u najstarije razdoblje ljudske povijesti, kameno doba, doba lovaca-sakupljača, što se ozbiljno kosi s njegovom arhitektonskom kompleksnosti i monumentalnosti. Čini se da Göbekli Tepe predstavlja poglavlje u povijesti za čije postojanje nismo znali. Dok se iskapanja nastavljanju, zagonetke se nižu jedna za drugom, kao i brojne hipoteze o njegovoj funkciji.

Više

Grčki misteriji

Grčki misteriji, nekad živo srce stare Grčke, iznjedrili su ono što nam je danas poznato kao grčka umjetnost i grčka filozofija. Prema Herodotu, misteriji su potekli od Orfeja koji je od Apolona dobio liru sa sedam žica… Postojali su samotrački, eleuzinski, tebanski, orfički i drugi misteriji, a svrha im je bila ista: spoznaja zajedničkog izvora svega i besmrtnosti duše. Misteriji su bili u izravnoj vezi sa životom, jer je ono doživljeno u misterijima tražilo i nalazilo svoj izraz u ovom svijetu.

Više

Dogoni

Dogone, narod jugoistočnog Malija koji je stoljećima živio izolirano od ostatka svijeta pomno čuvajući svoje predaje, dugo se smatralo primjerom primitivnog naroda. Istraživanja francuskih istraživača 1930-tih otkrila su posve drukčiju sliku i skrenula pozornost čitave znanstvene javnosti na ovaj mali narod. Njihova kozmogonijska slika svijeta sadrži iznenađujuće poznavanje astronomije! Do danas ostaje nerazriješena zagonetka otkud Dogonima složena astronomska znanja bez teleskopa.

Više

Delos – mjesto rođenja bogova

Opjevani otok Delos, smješten u središtu Kikladskih otoka, grčki je pjesnik Kalimah nazvao srcem svih otoka. Na njemu je božica Leta rodila blizance, boga Apolona i božicu Artemidu, pa je bio panhelensko religijsko središte stoljećima prije Krista. Bio je i sjedište saveza grčkih polisa za obranu od Perzije, a u rimsko doba važno trgovačko i pomorsko središte. Danas je napušten i nenastanjen, ali prepun arheoloških ostataka koji svjedoče o njegovoj slavnoj prošlosti.

Više

Simbolizam zlata

Zlato, jedan od najrjeđih metala u Zemljinoj kori, po svojim je svojstvima "kralj" među kovinama. Zbog sjajne žute boje koja evocira Sunce i svjetlost, u prošlosti je bilo cijenjeno više zbog simboličke vrijednosti negoli materijalne koristi. Alkemičari su u njemu vidjeli vrhunac procesa usavršavanja metala. Budući da sve u prirodi, na svim razinama, neprestano stremi savršenstvu, povezivalo ga se s usavršavanjem ljudske prirode te s najuzvišenijim civilizacijskim i filozofskim vrijednostima.

Više

Muze

Muze, zajedničko ime za devet božica sklada i zaštitnica mnogih božanskih i ljudskih stvaralačkih umijeća, kćeri su najvišeg boga Zeusa i božice pamćenja Mnemozine. Stvorene su nakon velike mitske bitke kako bi pjesmom slavile uspostavu božanskog reda i zakona. Njihovu su zaštitu i stvaralačko nadahnuće prizivali umjetnici i filozofi antičkog svijeta, a danas su ostale sačuvane u riječima muzika i muzej. No, nisu iščezle iz našeg svijeta, one i dalje hrane duše prijemčivih za plemenito i uzvišeno.

Više