Odiseja – Putovanje prema samome sebi
U Odiseji Homer pjeva o Odisejevu povratku na rodnu Itaku nakon Trojanskoga rata. Troja je osvojena, slava stečena, naizgled je sve ostvareno. No tada započinje njegovo desetogodišnje putovanje prepuno kušnji, pri čemu njegovi najveći protivnici nisu izvanjski, nego unutarnji. Odiseja govori o svakom čovjeku koji pokušava pronaći vlastiti put. Filozofski gledano, Itaka je simbol ideala koji daje smjer čovjekovu životu i njegovim nastojanjima.
Homerova Troja
Homera, koji je u antici slavljen kao pjesnik nad pjesnicima i nazivan učiteljem čovječanstva, nemoguće je odvojiti od legende unatoč svim istraživanjima. U epu Ilijada živopisno je opjevao Trojanski rat, a tragom njegovih opisa Heinrich Schliemann je oko dvadeset i pet stoljeća kasnije pronašao Troju. Ipak, još od antike otvorenima ostaju pitanja je li Trojanski rat bio povijesni događaj te je li Homer bio stvarna osoba ili je postojalo više Homera.
Zmajeva špilja na otoku Braču
Zmajeva špilja na otoku Braču nekada je bila obitavalište kršćanskih pustinjaka posvećenih molitvi. Poznata je po reljefima na stijenama, među kojima naročito privlači pozornost isklesani zmaj. Dio reljefa nesumnjivo pripada kršćanskoj tradiciji, dok je motiv zmaja po svoj prilici nasljeđe poganskoga vremena, kada su špilje služile za obrede inicijacije. Ipak, teško je preciznije odrediti vremensko, stilsko i simboličko podrijetlo reljefa.
Poljička republika
Poljička Republika, koja je od 13. do početka 19. stoljeća postojala u zaleđu Omiša, danas je tek zemljopisno-povijesni pojam. Prema legendi, njezini osnivači bili su sinovi bosanskog kneza Miroslava. Nositelji pismenosti, narodne kulture i čuvari tradicije bili su popovi glagoljaši. Društvo se temeljilo na suradnji plemića i pučana, zahvaljujući kojoj je Republika tijekom sedam stoljeća očuvala svoju samosvojnost, sve do Napoleonskih ratova koji su označili njezin kraj.
Stare kulture Južne Amerike
Kada su stigli u Ameriku, Europljani su vjerovali da su otkrili novi kontinent i potpuno novi svijet. Prva svjedočanstva o američkim starosjedilačkim kulturama, oblikovana europocentričnim stavom, prikazivala su ih kao "primitivne". Kasnija arheološka otkrića pokazala su da su se na američkom kontinentu tisućljećima razvijale iznimno napredne kulture i civilizacije. Mnogi aspekti njihove prošlosti još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni te i dalje ostaju zagonetka.
Dolina vrčeva – Zagonetka megalita Laosa
Dolina vrčeva, megalitsko nalazište u planinama Laosa, sastoji se od golemog mnoštva kamenih vrčeva različitih dimenzija od kojih su neki visoki tri metra. Uz kamene diskove, koji su možda služili kao poklopci, pronađene su i ljudske kosti što je arheologe navelo na pretpostavku da se radi o urnama neke pradavne civilizacije. U narodu se prenose priče koje vrčeve povezuju s nekadašnjom divovskom rasom. Tko je klesao kamene posude, kada i kako su transportirane, čemu su služili obavijeno je velom tajne.
Vinodolski zakon
Vinodolski zakon iz 1288. godine najstariji je pravni tekst na hrvatskom jeziku te ujedno i jedan od najstarijih pisanih pravnih dokumenata u Europi. Potječe iz doba knezova Frankopana, kada je osveta često bila oblik "pravde" i kada su sporovi rješavani prema običajnom pravu, što je dovodilo do nepravdi i zloupotreba moći. Ovaj zakon uvodi sustav temeljen na dokazima i pravičnosti, što je bila iznimno napredna pojava za kraj 13. stoljeća.
Temelji rimskog prava
Rimsko pravo nije tek skup apstraktnih pravila jer rimski su pravnici stvarali pravo rješavanjem konkretnih slučajeva, rukovodeći se pri tome filozofskim idejama o pravu i pravednosti. Pod utjecajem grčke retorike i filozofije, počinju se oblikovati pravni pojmovi i pravna pravila. Rimski su pravnici zaslužni za stvaranje prava na čijim se temeljima razvilo važeće pravo europskih država, kao i suvremena pravna znanost.
Zigurat – Hram planina Mezopotamije
U Mezopotamiji su se izmjenjivali brojni narodi, ali jedna od konstanti u vremenu i prostoru bio je zigurat – izraz čovjekova nastojanja da se približi svijetu bogova. Zigurat simbolizira kozmičku planinu koja povezuje nebo, zemlju i podzemni svijet. Najpoznatiji zigurat starog svijeta bila je "Kula Babilonska" koju spominje Biblija. Upadljiva je sličnost zigurata s piramidama drevnih Maya i stepenastim piramidama u Sakkari, iako nema dokaza o povezanosti njihova nastanka.
Vrata
Stari su narodi posebnu važnost pridavali simbolizmu vrata, odnosno psihološkoj, moralnoj i duhovnoj stvarnosti koja stoji iza njih. Rimljani su štovali Janusa, boga početaka, koji je vladao vratima rođenja i smrti. Prolazeći kroz vrata, dolazimo u život i napuštamo život, uvijek je nešto pred nama, nešto iza nas. Usudimo li se otvoriti neka nova vrata, stupamo u novu dimenziju u kojoj imamo priliku prepoznati dublji smisao u onome što radimo.
Gotičke katedrale – Tragovi vječnosti
Veličanstvene vertikalnosti, gotičke katedrale sinteza su matematičkih i astronomskih spoznaja te graditeljskih i obrtničkih umijeća nadahnutih najdubljim religijskim osjećajima. Svojim podzemnim kriptama, zagonetnim labirintima, grandioznim portalima, stupovima i svodovima te magičnom svjetlošću vitraja koja obasjava njihovu unutrašnjost, omogućavaju susret čovjeka s vlastitom biti, usmjeravajući ga prema vječnosti.
Michelangelov San i Platonov Fedar
Zagonetno Michelangelovo djelo San ili San o ljudskoj prirodi ostavlja prostor različitim tumačenjima. U prvom planu prikazan je netom probuđen čovjek, okružen porocima, no okrenut prema anđelu s fanfarom uperenom prema njegovu čelu. Budući da se sva Michelangelova djela temelje na mitskim pričama te da je bio nadahnut Platonovim učenjima, izgledno je da crtež prikazuje ideje sadržane u Fedru: trenutak buđenja duše u višoj stvarnosti, njezin odaziv na nebeski zov ljepote.