Zigurat – Hram planina Mezopotamije
U Mezopotamiji su se izmjenjivali brojni narodi, ali jedna od konstanti u vremenu i prostoru bio je zigurat – izraz čovjekova nastojanja da se približi svijetu bogova. Zigurat simbolizira kozmičku planinu koja povezuje nebo, zemlju i podzemni svijet. Najpoznatiji zigurat starog svijeta bila je "Kula Babilonska" koju spominje Biblija. Upadljiva je sličnost zigurata s piramidama drevnih Maya i stepenastim piramidama u Sakkari, iako nema dokaza o povezanosti njihova nastanka.
Vrata
Stari su narodi posebnu važnost pridavali simbolizmu vrata, odnosno psihološkoj, moralnoj i duhovnoj stvarnosti koja stoji iza njih. Rimljani su štovali Janusa, boga početaka, koji je vladao vratima rođenja i smrti. Prolazeći kroz vrata, dolazimo u život i napuštamo život, uvijek je nešto pred nama, nešto iza nas. Usudimo li se otvoriti neka nova vrata, stupamo u novu dimenziju u kojoj imamo priliku prepoznati dublji smisao u onome što radimo.
Gotičke katedrale – Tragovi vječnosti
Veličanstvene vertikalnosti, gotičke katedrale sinteza su matematičkih i astronomskih spoznaja te graditeljskih i obrtničkih umijeća nadahnutih najdubljim religijskim osjećajima. Svojim podzemnim kriptama, zagonetnim labirintima, grandioznim portalima, stupovima i svodovima te magičnom svjetlošću vitraja koja obasjava njihovu unutrašnjost, omogućavaju susret čovjeka s vlastitom biti, usmjeravajući ga prema vječnosti.
Michelangelov San i Platonov Fedar
Zagonetno Michelangelovo djelo San ili San o ljudskoj prirodi ostavlja prostor različitim tumačenjima. U prvom planu prikazan je netom probuđen čovjek, okružen porocima, no okrenut prema anđelu s fanfarom uperenom prema njegovu čelu. Budući da se sva Michelangelova djela temelje na mitskim pričama te da je bio nadahnut Platonovim učenjima, izgledno je da crtež prikazuje ideje sadržane u Fedru: trenutak buđenja duše u višoj stvarnosti, njezin odaziv na nebeski zov ljepote.
Padmasambhava – “Iz Cvijeta Lotosa Rođen”
Nazivan "drugim Buddhom", Padmasambhava poput Buddhe odrasta u kraljevskoj palači okružen svim blagodatima te napušta raskošni dvorski život. Putuje sjevernom Indijom i uči od mnogih učitelja, da bi na kraju i sam postao poznat kao "Putujući učitelj". Na poziv tibetskog kralja dolazi na Tibet gdje širi Buddhino učenje u koje je utkao i neka od izvornih tibetskih vjerovanja te tako značajno utjecao na razvoj Vajrayane, temeljne grane tibetskog budizma.
Pleter u umjetnosti i simbolici
Pleter i vitice s arheoloških ostataka uglavnom smatramo ukrasima koji su zadovoljavali estetske potrebe određenog vremena. No, u umjetnosti starih naroda svaki je ornament imao svoje značenje. Tako pleter najčešće simbolizira izvor života, ovladavanje oprečnim životnim silama i ravnotežu te vezu između nebeskih i zemaljskih snaga. Ovaj univerzalni simbol postoji u prirodi, kroz prošlost su ga različite kulture preuzimale jedna od druge i ostavile vlastiti prepoznatljiv pleter.
Simbolizam drevne Amerike
Uz sjajne pretkolumbovske civilizacije Srednje i Južne Amerike poput Teotihuacána, Maya, Tolteka, Azteka i Inka, cvale su i mnoge kulture. Sve su izražavale svoj svjetonazor kroz raznolike i složene simbole od kojih nam neki ostaju zagonetka, a mnogi su univerzalni i susrećemo ih i kod drugih naroda na suprotnim krajevima svijeta. Njihovi su mudraci imali prisan odnos s prirodom te su putem simbola iz prirode budili slutnje o nevidljivoj duhovnoj stvarnosti prema kojoj su usmjeravali čovjekovu svijest kako bi ostvario svoju svrhu i svoju sudbinu.
Nova arheološka otkrića u Gvatemali
Desetljeća iskapanja u Gvatemali otvorila su nekoliko prozora u gustom prašumom stoljećima skriven svijet Maya. No laserska skeniranja tla iz zraka, koja otkrivaju trodimenzionalne strukture ispod prašumskog pokrova, vrata su u civilizaciju zapanjujućih razmjera, složenosti i sofisticiranosti te infrastrukture izvanrednije nego što se moglo zamisliti. Sva otkrića upućuju na visoko organizirano društvo već u njegovom pretklasičnom razdoblju što dovodi u pitanje prihvaćenu kronologiju i pretpostavke o starosti starih meksičkih civilizacija općenito.
O kulturi
Pojam kulture u modernom je svijetu obezvrijeđen i obično se poistovjećuje s popularnom umjetnošću i zabavom. No, kultura predstavlja sve ono što nas određuje kao ljude i obuhvaća sveukupno kreativno humano djelovanje izraženo kroz znanost, umjetnost, religiju i društvene odnose. Riječ "kultura" etimološki se odnosi na kultiviranje zemlje, ali i duha. S kulturom se ne rađamo, ona se usvaja, način je na koji se čovjek "kultivira" i oplemenjuje, a u suživotu s drugim ljudima ostvaruje smisao svojih životnih nastojanja.
Posvećeno božanskom prisutnošću
Čovjek tradicionalnih društava vjerovao je da su prirodu oblikovale božanske snage i da je zato prožeta sakralnošću. Otkrio je da se pojedina mjesta u prirodi izdvajaju po naglašenoj božanskoj prisutnosti i ta su mu mjesta postala sveta. Na tim su mjestima, sjecištima kozmičkih i teluričkih energija, podizana svetišta i održavane svečanosti koje su služile usklađivanju s ritmom prirode. Sveta su mjesta iskonski izraz čovjekove potrebe da se poveže s božanskim izvorom.
Drevni grad Nan Madol
Graditeljsko čudo na Tihom oceanu
Usred Tihog oceana, u Mikroneziji, nalaze se megalitske ruševine djelomično potopljenog Nan Madola. To drevno graditeljsko čudo izgrađen od bazalta sastoji se od zidina, svetišta, grobnica, labirinta kanala i objekata nepoznate namjene na devedesetak umjetnih otočića. O gradu nema pouzdanih pisanih izvora, dok usmene predaje nude različite verzije njegove povijesti. Za lokalno stanovništvo Nan Madol je i danas sveto i mistično mjesto gdje borave duhovi predaka. Provedeno je više istraživanja no pitanje je hoće li njegova tajna ikada biti razotkrivena.
Planinski lanac Kii u Japanu
Svetišta rasuta u planinama
U mnogim su kulturama planine smatrane boravištima bogova. Ipak, zemlja svetih planina je Japan. Planinski lanac Kii s brojnim šintoističkim i budističkim svetištima i uređenim hodočasničkim putevima dio je svjetske kulturne baštine. Svetišta, od kojih su neka osnovana još u 9. stoljeću, bila su povezana hodočasničkim rutama sa starim prijestolnicama, ali i međusobno, potvrđujući tako skladno prožimanje dviju religija. Ove su planine još uvijek dio žive kulture Japana.