Značaj simbola – temelja humanoga reda
Ohrabren uspjehom znanosti i tehnologije i prenaglašavajući važnost razuma, moderni je čovjek sustavno odstranio sveto. Svijet je postao – svjetovan, a životu i čovjeku oduzeta je duhovna dimenzija. No, čovjek je istovremeno racionalan i intuitivan. Zaborav vlastitih duhovnih korijena doveo je do duboke krize identiteta i dezorijentiranosti. Simboli i mitovi koji povezuju vidljivu i nevidljivu stvarnost pružaju čovjeku mogućnost obnoviti višedimenzionalnu sliku svijeta, razotkrivajući mu ujedno njegovu sudbinu.
Göbekli Tepe
Prapovijesno nalazište Göbekli Tepe na jugoistoku Turske stručnjaci nazivaju arheološkim čudom. Nalazište je datirano u najstarije razdoblje ljudske povijesti, kameno doba, doba lovaca-sakupljača, što se ozbiljno kosi s njegovom arhitektonskom kompleksnosti i monumentalnosti. Čini se da Göbekli Tepe predstavlja poglavlje u povijesti za čije postojanje nismo znali. Dok se iskapanja nastavljanju, zagonetke se nižu jedna za drugom, kao i brojne hipoteze o njegovoj funkciji.
Grčki misteriji
Grčki misteriji, nekad živo srce stare Grčke, iznjedrili su ono što nam je danas poznato kao grčka umjetnost i grčka filozofija. Prema Herodotu, misteriji su potekli od Orfeja koji je od Apolona dobio liru sa sedam žica… Postojali su samotrački, eleuzinski, tebanski, orfički i drugi misteriji, a svrha im je bila ista: spoznaja zajedničkog izvora svega i besmrtnosti duše. Misteriji su bili u izravnoj vezi sa životom, jer je ono doživljeno u misterijima tražilo i nalazilo svoj izraz u ovom svijetu.
Dogoni
Dogone, narod jugoistočnog Malija koji je stoljećima živio izolirano od ostatka svijeta pomno čuvajući svoje predaje, dugo se smatralo primjerom primitivnog naroda. Istraživanja francuskih istraživača 1930-tih otkrila su posve drukčiju sliku i skrenula pozornost čitave znanstvene javnosti na ovaj mali narod. Njihova kozmogonijska slika svijeta sadrži iznenađujuće poznavanje astronomije! Do danas ostaje nerazriješena zagonetka otkud Dogonima složena astronomska znanja bez teleskopa.
Delos – mjesto rođenja bogova
Opjevani otok Delos, smješten u središtu Kikladskih otoka, grčki je pjesnik Kalimah nazvao srcem svih otoka. Na njemu je božica Leta rodila blizance, boga Apolona i božicu Artemidu, pa je bio panhelensko religijsko središte stoljećima prije Krista. Bio je i sjedište saveza grčkih polisa za obranu od Perzije, a u rimsko doba važno trgovačko i pomorsko središte. Danas je napušten i nenastanjen, ali prepun arheoloških ostataka koji svjedoče o njegovoj slavnoj prošlosti.
Simbolizam zlata
Zlato, jedan od najrjeđih metala u Zemljinoj kori, po svojim je svojstvima "kralj" među kovinama. Zbog sjajne žute boje koja evocira Sunce i svjetlost, u prošlosti je bilo cijenjeno više zbog simboličke vrijednosti negoli materijalne koristi. Alkemičari su u njemu vidjeli vrhunac procesa usavršavanja metala. Budući da sve u prirodi, na svim razinama, neprestano stremi savršenstvu, povezivalo ga se s usavršavanjem ljudske prirode te s najuzvišenijim civilizacijskim i filozofskim vrijednostima.
Muze
Muze, zajedničko ime za devet božica sklada i zaštitnica mnogih božanskih i ljudskih stvaralačkih umijeća, kćeri su najvišeg boga Zeusa i božice pamćenja Mnemozine. Stvorene su nakon velike mitske bitke kako bi pjesmom slavile uspostavu božanskog reda i zakona. Njihovu su zaštitu i stvaralačko nadahnuće prizivali umjetnici i filozofi antičkog svijeta, a danas su ostale sačuvane u riječima muzika i muzej. No, nisu iščezle iz našeg svijeta, one i dalje hrane duše prijemčivih za plemenito i uzvišeno.
Jurjevski običaji
Narodni običaji i svetkovine održavali su iskonsku povezanost tradicionalnog čovjeka s prirodom. Jedan od takvih običaja bilo je i Jurjevo koje se slavi kao proljetna svečanost. Kršćanski Juraj ili predkršćanski Gerovit najčešće je predstavljan kao mladi junak koji se bori na konju i ubija demona-zmaja, kao što u prirodi nastupajuće proljeće svladava zimu. Slaveći buđenje prirode i novog ciklusa života jurjaši i ladarice bi pjevajući i plešući obilazili sela darujući svaku kuću zelenom granom.
Kairos – Bog sretnog trenutka
Reljef grčkog boga Kairosa, nastao po uzoru na Lizipov kip, čuva se u trogirskom samostanu sv. Nikole. Kairos označava trenutak u vremenu najpovoljniji za djelovanje. Prikazivan je kao mladić s vagom kojom određuje pravi trenutak te s krilatim stopalima jer, kao i dobra prilika, brzo izmiče. Za prepoznati priliku potrebna je budnost, a za iskoristiti je – odlučnost, odvažnost i brzo djelovanje. To je ujedno mogućnost za nadilaženje vlastitih ograničenja i pobjeđivanje samoga sebe.
Žad – Kamen Neba i Zemlje
Iza imena "žad" kriju se dva minerala: žadeit i nefrit. Zbog svoje ljepote i naročitih svojstava bio je izuzetno cijenjen u mnogim kulturama starog svijeta. Predmeti od žada koristili su se u vrlo različite obredne svrhe. Osobito mjesto i duboki simbolizam imao je u Kini i kod naroda Srednje Amerike. U Kini je bio simbol besmrtnosti i onoga koji je u sebi ujedinio najviše vrline, a u Srednjoj Americi i simbol obnove života.
Bogovi sreće
Sreća, glavni motiv svih naših nastojanja, u različitim je tradicijama bila pod zaštitom različitih božanstava. Bogovi sreće udjeljuju svoj blagoslov u vidu fizičkih, psihičkih i duhovnih darova, no bitan preduvjet za zadobivanje te milosti bilo je posjedovanje vrlina. Uz bogove sreće povezuju se određeni simbolički predmeti za koje se vjerovalo da donose sreću onima koji ih nose: ankh donosi dug život, skarabej obnovu, križ obnovu i uskrsnuće, ključ tajnu života itd.
Simbolizam zastave
Iako tek komad platna koji prigodno vijori na jarbolu, zastava oduvijek pokreće ljude, dovodi ih u posebno stanje i čini spremnima dati za zajednicu najbolje od sebe. To je stoga što su njezini pojedinačni elementi i cjelina simbol nečeg skrivenog, zajedničkog svim pripadnicima zajednice koju predstavlja, izraz njezinih dubokih vrijednosti. Zastava svojim vijorenjem pokazuje ideal kojem se može stremiti i životom ga zastupati. Izložena vjetru, suncu i kiši potiče čovjeka da ostane čvrst i postojan.
