Nebeski disk iz Nebre

Najstarije astronomske prikaze neba obično povezujemo uz Egipat i Mezopotamiju, no moguće je da je ključno otkriće za povijest astronomije pronađeno u Nebri, u istočnoj Njemačkoj. Smatra se da Disk iz Nebre prikazuje zvjezdano nebo kakvo se moglo vidjeti oko 1600. g. pr. Kr. u vrijeme ravnodnevnice, iako mnoge zagonetke još ostaju nerazriješene. Ovaj nalaz pokazuje neočekivanu dubinu astronomskih znanja u prapovijesti čovječanstva.

Više

Beninske bronce – priče napisane na metalu

Staro kraljevstvo Benin, na jugozapadu današnje Nigerije, slovilo je u XV. i XVI. stoljeću za jedno od najbogatijih kraljevstava zapadne Afrike. Moć Benina očitovala se i u procvatu umjetnosti, posebno u bronci. Kraljevska palača bila je obložena brončanim pločama s virtuozno izrađenim reljefima koji su veličali kralja. Beninske bronce svojom ljepotom i savršenosti izrade svjedoče o bogatoj umjetničkoj tradiciji tog dijela afričkog kontinenta.

Više

Aenona – najveći rimski hram na istočnoj jadranskoj obali

Aenona, današnji Nin, liburnski je grad iz IX. st. pr. Kr. Za vladavine Rimljana grad dobiva bedeme te monumentalni hram, vjerojatno posvećen Kapitolijskoj trijadi, prema uzoru na hram Jupitera Optimusa Maximusa na Kapitolu. Podignut u drugoj polovici I. stoljeća, to je najveći poznati rimski hram na istočnoj jadranskoj obali, dok je najbolje očuvan Augustov hram u Puli.

Više

Simbolizam orla

Orao kao vladar nepreglednih prostranstava neba i planinskih vrhunaca, sinonim je za slobodu, uzlet do neslućenih visina i nadahnuće. Kao kralj među pticama, u mnogim starim kulturama kroz povijest postao je zaštitnim znakom mnogih vladara i naroda. Stari Grci povezivali su ga s vrhovnim bogom Zeusom, a Rimljani s Jupiterom. Zbog oštrine vida, zbog smjelog leta i pogleda uprtog prema Suncu, smatrali su ga božanskim glasnikom i izvršiteljem njegove volje. Simbolički se povezuje s čovjekovim nutarnjim stremljenjem prema uzvišenom.

Više

Lakota šaman – Hromi Jelen

Lakota šaman Hromi Jelen (Lame Deer) bio je gorljivi zastupnik prava Indijanaca na njihovu zemlju i tradicionalan način života. Rano napušta školu koja je pokušavala učenicima nametnuti običaje bijelog čovjeka. U mladosti je isprobavao sve i svašta, pokušavajući se pronaći u svijetu koji je smatrao patvorenim. Zato se odlučio vratiti svojim korijenima i nastaviti tradiciju svojih predaka kojima je svijet svet, a čovjek njegov organski dio. Naglašavao je važnost veze s prirodom i tvrdio da je moderni način života u gradovima glavna prijetnja očuvanju te veze.

Više

Legenda o kralju Arthuru

Legenda o kralju Arthuru kršćanska je adaptacija keltskih i germanskih priča i mitova koje su nadahnule srednjovjekovno viteštvo. Središnji motiv mita, izvlačenje mača iz kamena, iskušenje je i potvrda Arthurove kraljevske sposobnosti. Onaj koji može izvući mač iz kamena, vlada sobom, pravi je kralj i može mudro vladati kraljevstvom. Arthur okuplja vitezove Okruglog stola koji primjerom svoga plemenitog djelovanja predstavljaju ideal viteštva.

Više

Simbolizam mača

Mač, simbol zakona, neumoljive pravde i nepobjedivog duha, nekad je imao veliku vrijednost kao viteško oružje i statusni simbol. Mačevi mitskih heroja imali su svoja imena, a najpoznatiji su: Excalibur – mač kralja Arthura, Balmung – mač iz nordijske mitologije i japanski mač Kusanagi. Iako su mačevi i viteške titule odavno prošlost, ideal koji ih je pokretao još uvijek je živ jer viteštvo je stanje duha u kojem čovjek teži časnom i dostojanstvenom življenju.

Više

Zmajevi i zmije u tradicijama

Zmajevi i zmije česti su motivi u mitovima, legendama i predajama mnogih starih kultura, a imaju i sličan simbolizam. Zmija predstavlja pasivne iskonske snage, mrak i prvobitni kaos, ali je i simbol obnove. Zmaj kao spoj zmije i ptice ujedinjuje u sebi snage neba i zemlje. U zapadnim kulturama ima negativan predznak jer on je taj kojeg junak mora savladati da bi došao do skrivenog blaga. Na Dalekom istoku simbol je snage i moći, stoga i carski amblem.

Više

Tanatos – bog smrti

Tanatos, božanstvo smrti u grčkoj mitologiji, povezan je s trima božicama sudbine, od kojih jedna započinje presti nit života, druga prede nit i čuva život, dok treća kida nit i određuje smrt. U kasnijim razdobljima grčke kulture Tanatosova se uloga pripisivala Hermesu psihopompu, vodiču duša u podzemni svijet. Drevni su Grci Tanatosa povezali s njegovim bratom Hipnosom, bogom sna: dok san predstavlja odmor nakon svakodnevne aktivnosti, s ciljem regeneracije i pripreme za novi dan, smrt je imala istovjetnu ulogu na kraju životnog ciklusa.

Više

Hipnos iz Risna

Crnogorski gradić Risan, nekad ilirsko središte i jedna od rimskih postaja, danas je bogato antičko nalazište. Najzanimljiviji nalazi su fragment mramorne ženske glave koja je pripadala karijatidi prirodne veličine te ostaci rimske urbane vile popločane mozaicima, od kojih se izdvaja jedinstven prikaz grčkog boga sna Hipnosa. Bog sna svake noći dolazi na svijet i svemu živom donosi san šumom svojih krila. San i spavanje, kao protuteža aktivnostima tijekom budnog stanja, ujedno su i most prema tajanstvenom svijetu u kojem suptilniji aspekti čovjeka prolaze iskustva na nevidljivim planovima postojanja.

Više

Pisma kroz civilizacije

Pismo, vizualni ekvivalent mišljenja i govora, izraz je univerzalne ljudske potrebe za prenošenjem i čuvanjem iskustava kroz civilizacije. Prva pisma uklesavala su se u kamen ili su se ucrtavala u glinu i bila su namijenjena ispisivanju sakralnih tekstova, a kasnije ih se počelo koristiti i u profane svrhe. Najstarija pisma svoje početke imaju u slikovnom ili piktografskom pismu koje se s vremenom pretvara u ideogramsko na putu prema fonetskom pismu. Neka od tih starih pisama su odgonetnuta, a neka su do danas neriješena zagonetka.

Više

Feničani – narod pomoraca

Narod koji su Grci nazivali "Feničani" danas uglavnom poznajemo preko zapisa drugih naroda koji su s njima dolazili u dodir. Živjeli su na uskom priobalnom pojasu na području današnjeg Libanona, dijelova Sirije i Izraela gdje su cvjetali njihovi lučki gradovi Sidon, Tir, Biblos, Beirut, a s vremenom su razvili čitavu mrežu kolonija šireći se zapadno po Sredozemlju. Zlatno doba njihove kulture okvirno je trajalo od 1200. do 300. g. pr. Kr. Ostali su poznati kao moreplovci u vremenu puno prije izuma kompasa, graditelji brodova i spretni trgovci. Heleni su preuzeli mnogo od njihove kulture, prije svega pismo.

Više