Jurjevski običaji

Narodni običaji i svetkovine održavali su iskonsku povezanost tradicionalnog čovjeka s prirodom. Jedan od takvih običaja bilo je i Jurjevo koje se slavi kao proljetna svečanost. Kršćanski Juraj ili predkršćanski Gerovit najčešće je predstavljan kao mladi junak koji se bori na konju i ubija demona-zmaja, kao što u prirodi nastupajuće proljeće svladava zimu. Slaveći buđenje prirode i novog ciklusa života jurjaši i ladarice bi pjevajući i plešući obilazili sela darujući svaku kuću zelenom granom.

Više

Kairos – Bog sretnog trenutka

Reljef grčkog boga Kairosa, nastao po uzoru na Lizipov kip, čuva se u trogirskom samostanu sv. Nikole. Kairos označava trenutak u vremenu najpovoljniji za djelovanje. Prikazivan je kao mladić s vagom kojom određuje pravi trenutak te s krilatim stopalima jer, kao i dobra prilika, brzo izmiče. Za prepoznati priliku potrebna je budnost, a za iskoristiti je – odlučnost, odvažnost i brzo djelovanje. To je ujedno mogućnost za nadilaženje vlastitih ograničenja i pobjeđivanje samoga sebe.

Više

Žad – Kamen Neba i Zemlje

Iza imena "žad" kriju se dva minerala: žadeit i nefrit. Zbog svoje ljepote i naročitih svojstava bio je izuzetno cijenjen u mnogim kulturama starog svijeta. Predmeti od žada koristili su se u vrlo različite obredne svrhe. Osobito mjesto i duboki simbolizam imao je u Kini i kod naroda Srednje Amerike. U Kini je bio simbol besmrtnosti i onoga koji je u sebi ujedinio najviše vrline, a u Srednjoj Americi i simbol obnove života.

Više

Bogovi sreće

Sreća, glavni motiv svih naših nastojanja, u različitim je tradicijama bila pod zaštitom različitih božanstava. Bogovi sreće udjeljuju svoj blagoslov u vidu fizičkih, psihičkih i duhovnih darova, no bitan preduvjet za zadobivanje te milosti bilo je posjedovanje vrlina. Uz bogove sreće povezuju se određeni simbolički predmeti za koje se vjerovalo da donose sreću onima koji ih nose: ankh donosi dug život, skarabej obnovu, križ obnovu i uskrsnuće, ključ tajnu života itd.

Više

Simbolizam zastave

Iako tek komad platna koji prigodno vijori na jarbolu, zastava oduvijek pokreće ljude, dovodi ih u posebno stanje i čini spremnima dati za zajednicu najbolje od sebe. To je stoga što su njezini pojedinačni elementi i cjelina simbol nečeg skrivenog, zajedničkog svim pripadnicima zajednice koju predstavlja, izraz njezinih dubokih vrijednosti. Zastava svojim vijorenjem pokazuje ideal kojem se može stremiti i životom ga zastupati. Izložena vjetru, suncu i kiši potiče čovjeka da ostane čvrst i postojan.

Više

Samotrački misteriji

Sjevernoegejski otok Samotraka nekada je bio srce drevnog religijskog kulta. Samotrački misteriji privlačili su štovatelje iz cijelog grčko-rimskog svijeta više od tisuću godina, a u njihovu su mudrost bili upućeni mnogi filozofi, državnici i umjetnici. Posvećenike je pratio zavjet šutnje, priječeći nedostojnima pristup uzvišenom znanju. Tajna znanja koja su se prenosila imala su ulogu omogućiti čovjeku da upoznajući samoga sebe, upozna svijet i bogove.

Više

Opsidijan

Opsidijan je vulkansko staklo koje su mnoge drevne kulture koristile za izradu oruđa, nakita i obrednih predmeta. Postojali su ustaljeni trgovački putevi kojima je stizao u krajeve daleko od nalazišta. Najviše su ga ipak cijenili srednjoamerički narodi gdje je zamjenjivao metal te su ga utkali i u svoju mitologiju. Nazivali su ga itzli, "božanski kamen", a njihovi su svećenici pomoću zrcala od poliranog opsidijana proricali budućnost...

Više

Hadrijanov Rim

Car Hadrijan bio je jedan od najsvestranijih rimskih careva, osnivač gradova, reformator, pjesnik, arhitekt, a iznad svega helenofil koji je "mislio i osjećao na grčkom". Povjesničari ga nazivaju jednim od petorice dobrih careva. Za razliku od većine drugih careva koji su stolovali u Rimu, Hadrijan je posjetio sve značajnije gradove starog svijeta u pratnji arhitekata i poznavatelja umjetnosti. Nadahnut viđenim, dao je podignuti građevine koje nose prepoznatljivo obilježje hadrijanskog klasicizma.

Više

Fabije Maksim – Strategija strpljivosti

Rimskog vojskovođu i državnika Fabija Maksima povijest pamti kao onoga tko je nadmudrio Hanibala i obranio Rim. Kada se kartaška vojska predvođena Hanibalom našla nadomak Rima, ispravno je procijenio protivnika te se odlučio za izbjegavanje izravnog sukoba, ali uz stalno iscrpljivanje njegovih snaga. Iako mu je takva taktika priskrbila nadimak Oklijevalo, pokazala se dobitnom jer je natjerala Hanibala na povlačenje. Osim fabijevske strategije, Fabije Maksim ostavio nam je također primjer života ispunjenog vrlinama.

Više

Pojam vladara u Starom Egiptu

Poimanje vladara i kraljevske vlasti u starom Egiptu omogućuje nam približiti njegov tajanstveni svijet. Egipćanima je zemaljski Egipat bio slika nebeskog Egipta. Kao što su božanstva imala zadaću održavati red na nebu, faraon, koji je smatran sinom Božjim, činio je to isto na zemlji. Vladari su, zajedno s narodom, složno nastojali ispuniti svoju dužnost i očuvati sklad, što je rezultiralo najmanje tritisućljetnim postojanjem Egipta.

Više

Heliopoliska eneada

Unutrašnji zidovi piramida V. i VI. dinastije nose zapise s prikazom egipatske kozmogonije, religije i kulture. Jedan od najstarijih takvih tekstova pronađen je nadomak Kaira, u nekadašnjem Heliopolisu, gradu boga Sunca-stvoritelja, i govori o postanku eneade, devetero bogova, i njihovim ulogama u stvaranju i održavanju svijeta. Eneada opisuje put silaska nevidljivog u vidljivo tijekom kojeg se gradio most od neba do zemlje, od božanskog do ljudskog.

Više

Uljanice

Stari je svijet svjetlo uljanica doživljavao kao božanski dar koji im je omogućavao vidjeti u tami. No, uljanice su još od prapovijesti imale i simboličku dimenziju u gotovo svim tradicijama. Najstariji oblik bio je izdubljeni kamen s fitiljem. S vremenom one mijenjaju oblike, sve više se zatvaraju, a pravi procvat doživljavaju u rimsko doba. U Indiji su i danas sveprisutne, od svakodnevnog bogoštovlja do brojnih svetkovina. Uljanica je simbol svjetla koje uklanja tamu i neznanje i unosi jasnoću u naše poimanje života.

Više