Pojam vladara u Starom Egiptu

Poimanje vladara i kraljevske vlasti u starom Egiptu omogućuje nam približiti njegov tajanstveni svijet. Egipćanima je zemaljski Egipat bio slika nebeskog Egipta. Kao što su božanstva imala zadaću održavati red na nebu, faraon, koji je smatran sinom Božjim, činio je to isto na zemlji. Vladari su, zajedno s narodom, složno nastojali ispuniti svoju dužnost i očuvati sklad, što je rezultiralo najmanje tritisućljetnim postojanjem Egipta.

Više

Heliopoliska eneada

Unutrašnji zidovi piramida V. i VI. dinastije nose zapise s prikazom egipatske kozmogonije, religije i kulture. Jedan od najstarijih takvih tekstova pronađen je nadomak Kaira, u nekadašnjem Heliopolisu, gradu boga Sunca-stvoritelja, i govori o postanku eneade, devetero bogova, i njihovim ulogama u stvaranju i održavanju svijeta. Eneada opisuje put silaska nevidljivog u vidljivo tijekom kojeg se gradio most od neba do zemlje, od božanskog do ljudskog.

Više

Uljanice

Stari je svijet svjetlo uljanica doživljavao kao božanski dar koji im je omogućavao vidjeti u tami. No, uljanice su još od prapovijesti imale i simboličku dimenziju u gotovo svim tradicijama. Najstariji oblik bio je izdubljeni kamen s fitiljem. S vremenom one mijenjaju oblike, sve više se zatvaraju, a pravi procvat doživljavaju u rimsko doba. U Indiji su i danas sveprisutne, od svakodnevnog bogoštovlja do brojnih svetkovina. Uljanica je simbol svjetla koje uklanja tamu i neznanje i unosi jasnoću u naše poimanje života.

Više

Sunce u keltskoj mitologiji

Sunce kao izvor svjetlosti, topline i cjelokupnog života na Zemlji štovale su sve stare kulture pa tako i keltska. Kelti su imali mnoga božanstva sa solarnim atributima, a značajne trenutke godišnjeg hoda Sunca obilježavali su svetkovinama popraćenim krijesovima i vatrama. Kelti su Sunce predstavljali muškim i ženskim božanstvima, a sva ta božanstva samo su različiti aspekti vladara našeg neba.

Više

Gekon otkriva moć Spidermana

Gušter gekon predmet je nemalog zanimanja znanstvenika jer se doima kao da se odupire zakonima fizike. S lakoćom se penje po svim vrstama površina, čak i pod vodom, za koje prianja neposredno, bez ispuštanja ljepljive tvari. Budući da bi otkrivanje tog mehanizma čovjeku omogućilo neslućene mogućnosti na području medicine, tehnike i sporta, istraživanje tajne gekonova prianjanja i dalje se nastavlja.

Više

Inicijacijski put junaka iz bajki

Bajke očaravaju dječju dušu svojom čudesnom radnjom na granici mašte i zbilje te jasnom porukom da dobro i pravda uvijek pobjeđuju. Fabula je jednostavna: junak u službi nečeg plemenitog mora izvršiti teški zadatak. Pritom ima neprijatelje i pomagače, prolazi brojna iskušenja kroz koja uči, što ga mijenja i oplemenjuje. Po obavljenom zadatku pobjedonosno se vraća na početak ovjenčan slavom. Važno je uočiti da bajka sadrži i arhetipski obrazac prema kojem svatko od nas može postati junak vlastite životne priče.

Više

Podudarnost i umjetnost

U prirodi ne postoji čista improvizacija ni slučajnost, već vladaju njeni zakoni. Jedan od njih je zakon podudarnosti prema kojem se sve što se pojavljuje u velikom, pojavljuje i u malom, u vidljivom i u nevidljivom, odnosno kako gore, tako dolje. Zakon podudarnosti omogućuje nam pristup stvarnosti, posebno posredstvom umjetnosti koja dira nutarnje strune ljudskog bića i može nas uzdići do uzvišenih stanja svijesti te nam približiti arhetipski svijet.

Više

Tajna Eufrazijeve bazilike

Astromonsku orijentaciju hramova prema kretanju Sunca obično povezujemo uz ostavštinu Starog svijeta. No, nedavna istraživanja u Eufrazijevoj bazilici u Poreču otkrila su isti fenomen: Sunčeve zrake padaju kroz otvore na točno određena mjesta u crkvi na dane u godini kada se slave spomendani određenih svetaca. Tako se i ta ranobizantska bazilika iz VI. stoljeća može svrstati među hramove pri čijoj je gradnji kalendar svetkovina zadivljujućom točnošću usklađen s godišnjim hodom Sunca.

Više

Naša stara vjera

Naša stara vjera peta je u nizu knjiga na temu Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, u kojoj naš jezikoslovac Radoslav Katičić govori o staroj vjeri Slavena te njezinim dodirima s kršćanstvom. Proces pokrštavanja trajao je nekoliko stoljeća, a do potpune asimilacije nove vjere postojalo je dvojevjerje. U tom razdoblju božanstva stare vjere stapaju se s kršćanskim svecima i sveticama. Katičić razotkriva da je ta stara tradicija još uvijek prisutna te da se kroz nju provlači zajednička nit koja polazi od indoeuropskih korijena.

Više

Mahabharata – 2. dio

Mahabharata sadrži temeljna indijska filozofska učenja o svemiru, prirodi i čovjeku. Između ostalog, govori i o sustavu moralnih vrijednosti koje se mijenaju i opadaju prolaskom četiriju yuga, velikih vremenskih ciklusa postojanja čovječanstva: od zlatnog, preko srebrnog i brončanog, do našeg željeznog doba ili kaliyuge. Mahabharata se smatra autoritetom u pravilima etičkog ponašanja koje je polazište za duhovni razvoj pa je bez obzira na prostornu i vremensku udaljenost njena poruka aktualna i današnjim stremiteljima.

Više

Mahabharata – 1. dio

Drevni indijski ep Mahabharata u sebi objedinjuje indijsku povijest, mitologiju, teologiju i filozofiju, kao i etički sustav vrijednosti s jednostavnim, razumljivim porukama namijenjenim čovjeku koji se pita kako ispravno živjeti. Vrline su za njih bile osnovno sredstvo duhovnog razvoja čovjeka, a njihovo pomanjkanje znak propadanja čovječanstva. Iako se stara indijska civilizacija u mnogočemu razlikuje od današnje, težnja i potreba čovjeka nekad i danas ostale su iste: ostvariti život primjeren čovjeku.

Više

Megaliti – II. dio

Megalitske strukture ubrajaju se u velike zagonetke čovječanstva, a ono što posebno začuđuje rasprostranjenost je sličnih divovskih poduhvata u različitim dijelovima svijeta. Istraživanja pokazuju da su njihovi graditelji vladali izuzetnom vještinom i posjedovali spoznaje koje nadilaze modernog tehnološkog čovjeka. Mnoga nerazjašnjena pitanja vezana uz megalite potiču nas da se zamislimo nad dubinama prošlosti i zapitamo o evoluciji čovječanstva, njenom tijeku i smislu.

Više