Genijalni um Johna Nasha

Američki matematičar John Nash veliki je znanstveni um našeg doba, dobitnik mnogih nagrada na području matematike i ekonomije te Nobelove nagrade za pionirski rad na području teorije igara. Njegov su životni put, pored genijalnog uma i znanstvenih proboja, obilježile i godine borbe sa šizofrenijom koju je zauzdao snagom vlastite volje. Zanimljivo je da je i tijekom razdoblja bolesti uspijevao racionalno razmišljati i rješavati znanstvene probleme.

Više

LiDAR – laserska arheologija

Tehnologija laserskog skeniranja, LiDAR, moderna je metoda prikupljanja prostornih podataka. Razvila ju je NASA za potrebe svemirskih istraživanja, a sve se više pokazuje kao široko primjenjiva tehnologija u brojnim područjima ljudske djelatnosti, pa i za pronalaženje ostataka drevnih kultura. Zahvaljujući LiDAR-u locirani su fascinantni majanski ostaci u Hondurasu, Gvatemali, golemi urbani kompleksi nedaleko od Angkor Wata u Kambodži, vikinški ostaci u Danskoj. LiDAR, ukratko, označava radikalnu promjenu u arheologiji.

Više

Isaac Newton

Isaac Newton je jedan od najutjecajnijih znanstvenika u povijesti čiji su doprinosi na području fizike, matematike, astronomije i kemije u XVII. stoljeću doveli do znanstvene revolucije. Spisi koji su u javnost dospjeli 1936. godine, otkrili su pažljivo skrivano područje njegova dugogodišnjeg rada – alkemiju. Najzaslužniji za to otkriće bio je John Maynard Keynes koji je bio fasciniran Newtonovim genijem i nazvao ga "posljednjim od maga". Newton je univerzum smatrao tajnom, kriptogramom Svevišnjega, u koju je moguće proniknuti čistom mišlju i intuitivnim i metodičnim pristupom.

Više

Marie Tharp – Prva karta oceanskog dna

Početkom 1950-tih oceansko dno smatralo se muljevitom ravnicom, sve dok tada moderna metoda sondiranja oceanskog dna nije osigurala nove podatke. Prva koja je tumačila te signale nalik EKG-u i pretvarala ih u crteže bila je Marie Tharp, američka geologinja i oceanografkinja. Obradom seizmičkih i topografskih podataka iz oceana otkrila je krajolik bogat planinskim lancima, grebenima i kanjonima, a došla je i do drugih revolucionarnih geoloških otkrića. Izradila je kartu oceanskog dna, a satelitske će snimke godinama kasnije potvrditi točnost njezinih karata koje se danas nalaze na Google Earthu.

Više

Solarna sonda Parker

Početkom kolovoza NASA je prema Suncu uputila sondu Parker koja će putovati kroz koronu, područje njegove atmosfere koje nikada ranije nije istraženo, u uvjetima izuzetno snažnog zračenja i visoke temperature. Solarna sonda Parker opremljena je instrumentima namijenjenim proučavanju magnetnog polja, plazme, visokoenergetskih čestica i solarnog vjetra, a sve u cilju boljeg upoznavanja središnje zvijezde našeg Sunčevog sustava kojoj dugujemo život na Zemlji.

Više

Orijentacijske sposobnosti mravi

Mravljem svijetu obično pripisujemo marljivost i radišnost. Također nas zadivljuju svojom sposobnošću da mogu vući teret mnogostruko teži od vlastite težine. No najnovija istraživanja pokazuju i njihove iznimne orijentacijske sposobnosti. Znanstvenici se nadaju da će im rezultati istraživanja provedenih s ciljem razvoja robotike olakšati izradu robota koji bi imali orijentacijske sposobnosti poput mravi.

Više

Težnja za izvrsnošću – Maryam Mirzakhani

Maryam Mirzakhani prva je i jedina žena koja je dobila Fieldsovu medalju, matematičku nagradu za rad na složenoj geometriji i hiperboličkim sustavima. Znanstvenici smatraju da bi njezin rad mogao značajno doprinijeti fizici, i to u dijelu koji se bavi postankom svemira, ali i na drugim područjima. Ostat će upamćena kao izuzetna matematičarka i kao čovjek koji strpljivošću i upornošću dolazi do postavljenih ciljeva.

Više

Fotosinteza – izvor energije živih bića

Fotosinteza je jedan od najvažnijih bioloških procesa na Zemlji koji osigurava materijalnu egzistenciju živih bića. "Mjesto radnje" – biljna stanica, točnije kloroplasti, "vrijeme radnje" – dan tijekom kojeg se upija Sunčeva svjetlost. Voda i mineralne tvari, koje u list dospijevaju putem korijena, pretvaraju se pod utjecajem energije svjetla u organske tvari i kisik kao sporedni proizvod, a nama neophodan za život. Ova transformacija energije pod utjecajem svjetlosti srž je fotosinteze bez koje ne bi bilo života.

Više

Manifest za post-materijalističku znanost

Manifest za post-materijalističku znanost niz je zaključaka do kojih je došla skupina znanstvenika na Međunarodnom samitu o utjecaju materijalističke ideologije na znanost i pojavi post-materijalističke paradigme. U Manifestu iznose da je apsolutna dominacija materijalizma u akademskom svijetu ograničila znanost i otežala istraživanja drugih razina nefizičke stvarnosti, što je dovelo do iskrivljenog razumijevanja nas samih i našeg mjesta u prirodi. Post-materijalistička znanost ne poriče vrijednost materije kao sastavnog tkanja univerzuma, niti odbacuje dosadašnja znanstvena dostignuća, već samo naglašava važnost nevidljive duhovne pokretačke dimenzije univerzuma.

Više

Određuju li geni našu sudbinu?

Genetsko naslijeđe nam dosta toga određuje, iako to nisu nepromjenjivi zapisi koji definiraju našu sudbinu. Epigenetika, nova grana genetike, govori o unutarnjim i vanjskim poticajima koji utječu na aktiviranje gena te odlučuju hoće li se oni aktivirati ili ne. Promjene na aktiviranim genima postaju zapisi koji se nasljeđuju. Epigenetika nam daje do znanja da naš način života utječe na našu sudbinu, ali i na ono što ćemo prenijeti potomcima.

Više

Girolamo Cardano – renesansni znanstvenik i filozof

Girolamo Cardano, talijanski znanstvenik i filozof, bio je originalna i kontroverzna, no nadasve svestrana ličnost. Dao je svoj doprinos u matematici, medicini, filozofiji, astronomiji, teologiji i znanosti. Njegova velika strast bili su kocka i šah. Istovremeno je bio izvanredno upućen u klasična dostignuća Grčke, Rima i arapskog svijeta, a sam je napisao tridesetak filozofskih djela od kojih su neka ostala nedovršena. U duhu svoga vremena objavio je i dvije enciklopedije znanosti o prirodi u kojima je sažeo sva znanja kasne renesanse.

Više