Korisnost filozofije na klasičan način
S pravom se postavlja pitanje treba li modernom tehnološkom čovjeku i društvu filozofija i čemu ona zapravo služi? Jer dok se današnja filozofija institucionalizirala i odvojila od praktičnog života, u antici je ona bila praktična, životna mudrost, učila je čovjeka misliti i razlučivati, što je vodilo oblikovanju i usavršavanju vlastitog života. Stoga je važno vratiti filozofiji njezino izvorno značenje jer takva je nadasve korisna i potrebna pojedincu i društvu radi ostvarenja čovjeka i poboljšanja svijeta u kojem živimo.
Pouka Ptahotepa
Mudraci s faraonova dvora ostavljali su svojim nasljednicima pouke kojima su prenosili iskustvo nebrojnih naraštaja u ophođenju prema ljudima i svijetu bogova. Najčuvenije pouke pripisuju se Ptahotepu, visokom dvorskom službeniku iz vremena V. dinastije. Ptahotepova Pouka, nastala oko 2450. g. pr. Kr., poslužila je kao uzor kasnije napisanim poukama. One nam danas ilustriraju vrijednosti i vrline starog egipatskog društva.
Teorem dostojanstva
Dostojanstvo, kako to gordo zvuči! Obično se povezuje s društvenim položajem i časti, no manje s ljudskom nutrinom. Fernand Schwarz razmatra pojam dostojanstva kroz povijest iz filozofske perspektive. Ukazuje na često prisutno lažno dostojanstvo te potrebu vraćanja značaja dostojanstva kao nečega što dolikuje čovjeku. Jer sve što ne promiče dostojanstvo, vraća čovječanstvo unatrag i ugrožava njegov evolucijski doseg, dok nas djelovanje usklađeno s moralnim zakonom u nama uzdiže u dostojanstvu i vraća životu smisao.
Filozofija Upanišada
Upanišade, jedan od najstarijih filozofskih tekstova, zaključni su dio Veda i sadrže sintezu temeljnih učenja drevne indijske misli. Upanišade daju odgovore na pitanja o životu i smrti, o vezi između čovjeka i univerzuma te pokazuju put koji ima polaznu točku, ali i cilj, a to je spoznaja apsolutne stvarnosti. Središnja ideja Upanišada jest da je najdublja bit čovjeka istovjetna biti univerzuma. Spoznajom toga jedinstva čovjek se oslobađa kruga rođenja i smrti.
Erich Fromm: Zdravo društvo – 2. dio
Fromm suvremeno društvo smatra nezdravim zbog sve veće dehumanizacije, pa naglašava važnost njegove korjenite promjene i ozdravljenja. U tom kontekstu govori o dvije osnovne orijentacije koje određuju ljudske težnje i ciljeve: imati ili biti. Jedino promjenom životne orijentacije s imati na biti moguće je humanizirati društvo. Preduvjet zdravog društva uspostava je sklada sa samim sobom, kao i s drugima. Fromm ističe da svatko od nas svojim ponašanjem i primjerom može i treba doprinijeti zdravom društvu.
Erich Fromm: Zdravo društvo – 1. dio
Filozof i psihoanalitičar Erich Fromm u svojim knjigama, a prije svega u knjizi Zdravo društvo, bavi se problemom zdravlja suvremenog društva koje obilježava duboka otuđenost i u kojem zabrinjavajuće raste broj onih koji se odaju različitim ovisnostima, pate od tjeskobe i depresije, itd. Problem je izraženiji u bogatijim nego u siromašnijim društvima. Čovjek nije sretan jer suvremeno potrošačko društvo zanemaruje i zapostavlja temeljnu ljudsku potrebu za smislom te onim što nadilazi ono prolazno i nadahnjuje ga, kao i težnju da to dosegne.
Marsove umjetnosti
Marsove umjetnosti starorimski je naziv za borilačka umijeća koja nalazimo u različitim oblicima u svim dijelovima svijeta. U svojoj osnovi nijedna borilačka vještina nije namijenjena destrukciji, već upravo obrnuto, miru i harmoniji. Svaki istinski ratnik, vitez, junak, antički heroj uvijek je djelovao plemenito i humano, u skladu s dubokim moralnim principima, koristeći svoju vještinu samo u službi dobra i pravde. Iako je danas njihov nutarnji aspekt zaboravljen, sve Marsove umjetnosti sadrže istu filozofiju čija je zadaća u prvom redu formiranje čovjeka usmjereno prema zaštiti i uzdizanju svih živih bića u prirodi.
Kodeks samuraja
Kodeks samuraja, japanskih ratnika i vitezova, nepisani je skup viteških moralnih načela. Sastoji se od nekolicine maksima koje su se prenosile usmenim putem ili su zabilježene perom nekog slavnog samuraja. Porijeklom iz samurajske obitelji, iznimno svestrani Inazo Nitobe, koji je živio krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, u svojoj knjizi Bushido – kodeks samuraja izlaže osnovna načela samurajskog morala i etike čiji je glavni cilj bio čvrst i ispravan karakter. U osnovi te etike nalazi se trolist: Mudrost, Dobrohotnost i Hrabrost, pa je knjiga ujedno dragocjen putokaz za svakodnevni život.
Viktor Frankl – nečujan vapaj za smislom
Austrijski neurolog i psihijatar Viktor Frankl neposredno je upoznao sav užas holokausta kroz četiri koncentracijska logora i smrt više članova obitelji. Umjesto prepuštanja očaju i tuzi, posvetio se potrazi za smislom. Na temelju životnih iskustava i vlastitih spoznaja utemeljuje logoterapiju, psihoterapijski pravac usredotočen na pronalaženje smisla. U djelu Nečujan vapaj za smislom govori o osnovnim načelima logoterapije i daje prikaz logoterapijske tehnike uz niz savjeta za svakodnevni život. Naglašava da je smisao jedinstven i da ga svatko mora pronaći sam za sebe.
Filozofija umjetnosti u renesansi
Izbor iz knjige Duh renesanse Isabelle Ohmann i Fernanda Schwarza govori o renesansnoj filozofiji umjetnosti. Duh novog vremena najjasnije se očitovao u vizualnoj umjetnosti, pa se tome pridavala i najveća važnost. Umjetnik kao most između vidljivog i nevidljivog postaje tumač skrivenog. U njegovoj umjetnosti sjedinjuje se estetsko i etičko, a središnje mjesto zauzima Ljepota. Ona omogućuje uzdizanje prema viziji onog božanskog koje preobražava i oplemenjuje.
Put
Put kao pojam podrazumijeva usvajanje učenja iskušanih u praksi s ciljem ostvarenja čovjekove evolucije. Stupivši na Put, čovjek prolazi iskušenja čije nadilaženje zahtijeva svjesnu promjenu u razmišljanju, osjećanju i djelovanju, odnosno transformaciju nas samih. Na Putu se mijenja, kali i sve više približava svojoj arhetipskoj prirodi. Pojam puta poznavale su sve velike civilizacije prošlosti i posjedovale su vlastite verzije, no različiti putevi vode istom krajnjem cilju: povratku izvoru iz kojeg je sve proizašlo.
Kant i metafizika
Veliki njemački filozof Immanuel Kant jedan je od posljednjih velikih filozofa Zapada. Središnja tema njegovih istraživanja bila je metafizika koja se bavi onim nadosjetilnim, iako je živio u vremenu filozofskog empirizma za koji svaka razumska spoznaja dolazi isključivo iz osjetilnog iskustva. Dokazavši da ne potječu svi elementi spoznaje iz iskustva, Kant je u metafizici napravio kopernikanski obrat. Smatrao je da se ne može biti ravnodušnim pred metafizičkim pitanjima jer metafizika je "stavljena u nas od same prirode".
