Ispravno djelovanje
Pokretači ljudskog djelovanja vrlo su složeni pa često i ono naizgled ispravno djelovanje prati podsvjestan motiv vlastitog zadovoljstva. Ono što određuje ispravnost djelovanja je motiv. Uistinu ispravno djelovanje je samo ono koje je lišeno želje za osobnom koristi ili užitkom, usmjereno na dobrobit drugoga i društva u cjelini. To je izraz pročišćene čovjekove nutrine iz koje izbija snaga volje. Takvo nas djelovanje dovodi u vezu sa svrhom i smislom svega postojanja.
Možemo li samostalno misliti?
Naše viđenje svijeta oblikuje niz vanjskih i unutarnjih utjecaja, od odgoja i obrazovanja, tradicije, javnog mnijenja do emocija i strasti itd. Iako je čovjeku prirođeno misliti, samostalno misliti znači osloboditi se tih utjecaja, uzdići svijest na višu razinu. Filozofija potiče na propitivanje i sagledavanje šire slike, odnosno, na sabrano samostalno mišljenje. Samostalno mišljenje osnova je filozofskog puta što podrazumijeva prodrijeti iza privida, do uzroka stvari, pa tako, prema delfskoj izreci, upoznati sami sebe, svijet i bogove.
Komunikacija
Živimo u eri komunikacija u kojoj se komunikacijska sredstva neprestano umnožavaju. Istovremeno je uočljiv i proturječan fenomen: rastuće udaljavanje, sve manje i sve teže komuniciranje. Prevladava brza, kratka razmjena informacija uz osiromašivanje jezika. Nedostaje živi razgovor za koji je potrebno znati slušati i znati govoriti. Dobar razgovor je poput glazbenog umijeća u kojem se instrumenti usklađuju i stvaraju suzvučje, što omogućuje razmjenu misli i osjećaja i utire put prema harmoničnim međuljudskim odnosima.
Licem u lice – Ljudski odnosi
U vremenu naglašenih materijalnih vrijednosti sve se više proučavaju ljudski odnosi zbog njihova utjecaja na produktivnost i profit. Takav utilitaristički humanizam vidi čovjeka kao resurs iz kojeg treba izvući maksimalan potencijal te ga učiniti dobrim proizvođačem i potrošačem. No, unutarnji čovjek vapi za autentičnim ljudskim odnosima, licem u lice s drugim ljudskim bićima, putem kojih upoznaje sebe, druge i svijet u kojem živi. Prihvaćanje i poštovanje drugih, njegovanje zajedništva i bratstva temelj je razvoja čovjeka i civilizacije.
Strah od usamljenosti
Usamljenost pogađa sve, neovisno o materijalnom statusu ili intelektualnom nivou. Problem usamljenosti podsjeća na ledeni brijeg: postoji vidljiv i razumljiv gornji dio, i drugi, mnogo veći dio koji nije vidljiv ni shvatljiv. Pogledamo li dublje, uviđamo da usamljenost zapravo ovisi o nama samima, o tome kako se odnosimo prema životu i svijetu koji nas okružuje. Istinska pak usamljenost nastaje kada nisu zadovoljene suštinske potrebe duše.
Biti i postati svjestan
Složeni fenomen svijesti stoljećima nastoje definirati znanost, religija, psihologija i filozofija. Čovjekovu svijest čine sva iskustva osviještena tijekom evolucije čovječanstva i njegova individualnog razvoja. Radi se o procesu "postajanja svjesnim" kroz životne kušnje koje vode buđenju čovjekove prave prirode. Iako je naša svijest obično nemirna, cilj je postići sabranu svijest koja nam pomaže dovesti naše misli, riječi i djela u sklad s našim vrijednostima.
Sudbina, usud ili slobodna volja
Je li sve što nam se događa predodređeno neumoljivim zakonima prirode ili imamo slobodu volje? Stari su narodi vjerovali da kozmos ima sudbinu kao i čovječanstvo te da je ta sudbina arhetip kojem težimo. I svako pojedino biće ima svoju sudbinu koja proizlazi iz njegove vlastite prirode. Iako predodređenost postoji, postoji i širok prostor za djelovanje čovjekove slobodne volje. Jedno ne isključuje drugo, čovjek vlastitim izborima i odlukama može utjecati na tijek sudbine i upravljati vlastitim životom.
Odgojna vrijednost narodnih priča
Narodne priče prenošene s koljena na koljeno, u kojima je sabrano iskustvo i mudrost čovječanstva, sadrže vrijednosti koje suvremeni čovjek sve manje prepoznaje. Često ih se smatra okrutnima i neprimjerenima za djecu te ih se izmjenjuje. Ipak, te priče nose jasne pouke o svijetu i svakodnevnom životu te obogaćuju unutarnji svijet djeteta. One bude vjeru da slabi mogu postati jaki, da dobro pobjeđuje zlo, što kod djece stvara povjerenje u život i u same sebe.
Ključ pobjede
Ljudski se život sastoji od uspjeha i neuspjeha, iako sve ima relativnu vrijednost. Uspjeh se često izjednačava s pobjedom, no uspjeh nije nužno pobjeda. Filozofski gledano, pobjeda je oživotvorenje plemenitih snova duše, usprkos svim preprekama i naporima. Pobjeda zahtijeva hrabrost, vjeru u sebe i budnost za prepoznati životne prilike i izboriti se svim srcem za ono što sanjamo.
Ukradena pažnja
Različite aplikacije i Internet s bezbroj informacija i zanimacija postali su gospodari naše pažnje. Virtualni svijet privlačniji nam je od stvarnog, a površne informacije od traganja za istinom. Mnoštvo informacija otežava fokusiranje na jednu pa prevladava površnost. Ukradena pažnja, knjiga britanskog novinara Johanna Haria, upozorava na rastući problem slabljenja sposobnosti koncentracije pažnje. Od toga se negativnog trenda možemo otrgnuti svjesnim usmjeravanjem pažnje na ono vrijedno i trajno.
Danas sam vidjela… svjetlo
Jutarnja svjetlost koja rastjeruje tamu i pomaže nam razabrati oblike i boje priziva Platonovu alegoriju o pećini. Oslobođenik izlazi na svjetlo dana, vidi i spoznaje pravu stvarnost. Analogno tome, kad bismo vlastiti život vidjeli osvijetljen odozgo, sjene bi se raspršile i sve što nam se događa vidjeli bismo u pravom svjetlu. Shvatili bismo da je život igra svjetla i sjene, da ga takvog treba prihvatiti te naučiti hodati svijetlom stranom, ususret Suncu. Jer Sunce je stvarnost iza oblaka prema kojoj trebamo usmjeriti svoje nastojanje i pronaći izlaz iz vlastite pećine.
Bitka za identitet
Životni izazovi i iskušenja koja nam dolaze u različitim oblicima su neizbježni. Uzalud im pokušavamo umaći jer su utkani u život i služe nadilaženju naših slabosti, strahova i ograničenja koja sami postavljamo. Poetski sažimajući Mahabharatu, Ramdhari Singh Dinkar govori o Pandavama koje su upravo iskušenja dovela do otkrivanja i jačanja vrlina i pripremila ih za bitku s Kuravama. Kao i Pandavama, iskušenja su i nama prilike da jačanjem vrlina pobjeđujemo mane. Radi se o nutarnjoj borbi nužnoj za čovjekov rast i upoznavanje njegova pravog identiteta.