Moj um i ja

Čovjek se naziva misaonim bićem, a izvorište misli je um pa tako poistovjećujemo svoje ja s umom i mislima. No, naše su misli obojane željama i osjećajima te nerijetko postupamo onako kako zapravo ne želimo pa se stoga pitamo: tko je, što je, gdje je to pravo ja? Tradicije razlikuju dvije razina uma: subjektivan um, sjedište našeg nižeg ja, koji je pod uplivom osobnih želja, te objektivan um koji pripada našem višem ja. Naš um nije ono što mi jesmo, on je oruđe kojim se služimo, ali je važno za kormilom imati naše više ja, naš glas savjesti, koji nam pomaže ispravno birati i izraziti ono najbolje ljudsko.

Put sreće

Ne postoji metoda za pronalaženje sreće jer ljudska su bića vrlo različita pa je takva i potraga za srećom. Ona koju možemo pronaći u izvanjskom svijetu kratkog je vijeka. Stabilna i trajna sreća unutarnje je stanje mira koje ovisi o nama samima, a potječe od usklađenosti naših duhovnih i materijalnih potreba. Put prema sreći povezan je s djelovanjem i evolucijom koji imaju nutarnje usmjerenje.

Što je inspiracija?

Inspiracija, pokretačka snaga svih istinski velikih djela ljudskog duha, poticaj je koji dolazi iznutra. Podrazumijeva svijest odmaknutu od onog svakodnevnog i usmjerenu vertikalno, na svijet ideja. Tada se postaje prijemnikom suptilnijeg i savršenijeg svijeta i tako nadahnuti postajemo provodnici onog lijepog i dobrog. Na nama je da razvijamo sposobnost primanja i prenošenja, da otvorimo vrata inspiraciji.

Pažnja i pet osjetila

Naša osjetila su prozori kroz koje dolazimo u dodir sa svijetom oko nas. Preko osjetila primamo razne izvanjske podražaje što vodi opažanju, doživljaju i upoznavanju svijeta. No, o pažnji ovisi koliko ćemo biti svjesni našeg okruženja jer pažnja prati sve podražaje te usmjerava naše misaone aktivnosti. Ono na što ne obraćamo pažnju ostaje izvan polja naše svijesti. Kada je pažnja budna, ona oplemenjuje osjete, daje im visinu, dubinu i širinu, omogućujući nam približavanje samoj biti svega.

Postoji li slobodna volja?

Je li čovjekov životni put unaprijed određen ili je on gospodar vlastitog života? Postoji li slobodna volja? Ta su pitanja bila stalan predmet filozofskih rasprava kroz povijest. Očigledno je da postoje i životne datosti na koje ne možemo utjecati, ali i naša slobodna volja kako reagirati na njih, što znači da je slobodna volja ograničena izvana, a neograničena iznutra. Ipak, to ne znači da možemo činiti što god poželimo jer je sloboda usko povezana s odgovornosti.

Naša postignuća

Nije sve novo napredno, a sve staro nazadno. Čovječanstvo, kao i sve stvoreno, podložno je ciklusima i kroz prošlost je prolazilo različita iskustva koja nas mogu mnogočemu podučiti. Razdoblja mraka i neznanja izmjenjivala su se s razdobljima procvata znanja i učenosti. Gledajući iz te perspektive, uviđamo da smo postigli mnoge pobjede, ali nas čekaju mnogi izazovi. Najznačajniji je duhovni preporod čovječanstva koji će životu vratiti toliko potrebnu prirodnost, jednostavnost i smisao.

Prihvaćanje naših razlika i sebe samih

U životu imamo različite uloge i proživljavamo različita iskustva. Bez obzira na to o kojoj se ulozi radi, nitko nema cjelovito životno iskustvo, nego samo različite perspektive života, pa je tako svaki svjetonazor nepotpun. Te različite perspektive predstavljaju dijelove velike slagalice života. Uvažavajući i poštujući različite poglede i načine života, širimo i produbljujemo sliku stvarnosti, a nadopunjujući jedni druge gradimo skladan suživot.

Uspon prema unutarnjem vrhu

Ljepota i mir kojim odišu planinski vrhunci magnetski privlače, a ujedno nam omogućuju zamijetiti nutarnji glas koji u vrevi svakodnevice zatomljujemo. Uspon na planinu izaziva strahopoštovanje prema snazi i raskoši prirode, dok nas istovremeno izvana i iznutra suočava s njezinim zakonima. Uspon tjera na preispitivanje te odbacivanje briga, strahova i sumnji koje sputavaju naše nutarnje biće i otežavaju uspinjanje. Tako rasterećeni možemo osjetiti ljepotu života i približiti se vlastitom nutarnjem vrhu – našem pravom ja.

Ono si što misliš

Da duh oblikuje materiju i da naše misli stvaraju naš svijet, stara je istina koju prenose tradicije, a sve više priznaje i suvremena znanost. Neuroznanstvenici danas dokazuju da misli imaju vitalnu energiju te da pozitivne misli jačaju imunitet, a negativne ga slabe. Budući da sve počinje u mislima, važno je što ulazi u naš misaoni svijet i kako ga oblikujemo. Njegujemo li svijetle, pozitivne misli, i svijet i sebe vidjet ćemo u tom pozitivnom svjetlu, što je podloga za zdravlje i sreću. Zato je važno kakve su nam misli.

Formiranje karaktera pomoću borilačkih vještina

Borilačke vještine danas uglavnom povezujemo uz sport ili tehnike samoobrane, no one su puno više od toga. Iako su izvorno služile poučavanju borbi na bojnom polju, učitelji tih vještina razvijali su vrstu borbe kojom se izgrađuje i obrazuje karakter te razvija nutarnji mir. Polaznici su vježbali samodisciplinu, usredotočenost kako bi se prepoznao pravi trenutak za djelovanje, suočenje sa strahom... Takva disciplina može i današnjem čovjeku biti velika pomoć u ispravnom nošenju s izazovima i iskušenjima modernog vremena.

Umijeće komunikacije

Živimo u eri komunikacija, no naglasak je više na audiovizualnoj komunikaciji nego na živom dijalogu koji je nezamjenjiv. Komunikacija je umijeće koje se temelji na dva pojma: znati slušati i znati govoriti. Sastoji se od davanja i primanja uz međusobno uvažavanje i ostavljanje prostora jedan drugome, za što je potrebno uspostaviti red u mislima i osjećajima. Komunicirati znači graditi mostove i puteve koji oplemenjuju čovjeka.

Čežnja za promjenom

Problemi modernog svijeta mnogi su i golemi te svi priželjkujemo bolji i ljepši svijet. Nadamo se da će promjena vlada, sustava, zakona ili međunarodni sporazumi dovesti do željenih promjena. No, je li moguće promijeniti svijet nabolje ako čovjek koji njime upravlja i koji je sam uzrok većine problema, ostane isti, nepromijenjen? Gandhijeva poruka da sami trebamo biti promjena koju želimo vidjeti u svijetu, nikad nije bila aktualnija. Promjena dolazi svjesnim nastojanjem svakog pojedinca i uvijek dolazi iznutra.