Što nam govori bol?
Bolest je veliki izvor patnje i upravo zato potencijalni pokretač promjena. Izbijanje bolesti zaustavlja ustaljenu svakodnevnicu i nuka čovjeka da se zamisli nad vlastitim životom i smrću, traži intimno preispitivanje uzroka koji su doveli do bolesti. Bol uvijek nosi određenu poruku te sugerira potrebu za nekom promjenom. Kroz bol i bolest možemo se približiti samom sebi, upoznati se i sazreti te temeljem toga bitno promijeniti dotadašnji način života.
Viktor Frankl – U potrazi za smislom – 2. dio
Na pitanje kako pronaći smisao života, Frankl odgovara da traganje za smislom nije istovjetno za sve ljude. Svaki čovjek treba sam odgovoriti na pitanja koja mu postavlja život kroz različita životna iskušenja. Ni jedno nije uzaludno i svako od njih možemo iskoristiti za stjecanje iskustva i nadilaženje vlastitih ograničenja čime se približavamo shvaćanju života. Smisao se postupno otkriva, a glavni nam je oslonac naša vlastita savjest kao dijalog s najuzvišenijim dijelom nas samih.
Viktor Frankl – U potrazi za smislom – 1. dio
Sve prisutniji osjećaj egzistencijalne praznine i besmisla u društvu aktualizira učenje Viktora Frankla o liječenju pomoću smisla. On je isticao da je pronalaženje smisla života temeljna ljudska potreba i uvjet psihičkog zdravlja. Ključno je shvatiti da je život zadatak, a ne niz slučajnosti. Čovjek nije rođen da živi od danas do sutra, već da se ostvari kao ljudsko biće. Taj se cilj ostvaruje kroz različite životne situacije u kojima se trebamo zapitati što nam život kroz njih poručuje, što trebamo naučiti. Tako se približavamo boljem razumijevanju života i njegovu smislu.
Pažnja
Svaki novi korak čovjekova razvoja tijekom njegova dugog postojanja potaknula je pažnja. Pažnjom u svijest unosimo sadržaje vanjskog i nutarnjeg svijeta. Ono na što ne obraćamo pažnju ostaje izvan polja naše svijesti. Prema tradicijama, čovjek je na polovici puta svoje evolucije i još mnogo toga treba naučiti i spoznati. Pritom je ključno razvijanje voljne pažnje kojom osvještavamo vlastito djelovanje, učimo iz iskustva, mijenjamo se, pretvaramo mane u vrline, neznanje u znanje, animalnog čovjeka u ljudsko biće.
Gdje stanuje duša?
U svijetu kojim vladaju znanstveni duh i razum čini se da nema mjesta za "dušu". Pojam duše iščezava iz znanstvenog diskursa u korist pojma "ja". Čovjek usredotočen na "ja" i "sebe" orijentiran je na izvanjsko i površno čime se udaljava od svoje biti koja je duhovne prirode. Okrećući se svojoj nutrini, ne gubi se u perifernom već uviđa svrhu i smisao svega, povezuje se s ritmom života i doživljava nutarnju puninu. Usmjerenost na dušu očovječuje ljudsko biće i zato je važno vratiti pojam duše u prirodoznanstvenu sliku svijeta.
Tajanstvena umjetnost pobjede
Čini se da nekima sve polazi za rukom, dok drugima malo toga. Ipak, svatko od nas, čak i onaj koji se osjeća slab i usamljen, ima sposobnost napredovati do postavljenog cilja. Mali, ali ustrajni koraci i uspjesi ispunit će nas samopouzdanjem i voljom i malo-pomalo dovesti do pobjede. Bitno je ostaviti postrani uspoređivanja i natjecanja, umjetnost se sastoji u tome da budemo ono što jesmo. I ako smo ustrajni u nastojanju, uvijek će se naći pomagača na putu do pobjede.
Pamćenje
Cijela priroda pamti, bilo na razini pojedinca ili vrste. Za razliku od drugih živih bića čovjek ima sposobnost voljnog pamćenja. Pamćenje je pohranjivanje iskustva koje sjećanjem obnavljamo i koristimo. Na temelju stečenih iskustava usvajamo nova i tako se razvijamo. Zato je važno što usvajamo i zadržavamo u svijesti. Također je važno oživjeti zaboravljenu mudrost naših prethodnika jer ona nas može usmjeriti prema svrhovitijem življenju i ostvarenju samih sebe.
Moderni narcis
Narcis, lijep i ohol mladić iz grčke mitologije, opčinjen vlastitim odrazom u vodi, simbol je samodopadnosti i samodostatnosti. Svojim je odrazima ništa manje očaran i zaokupljen izgledom moderni Narcis koji se ne odvaja od ekrana pametnih telefona. Digitalne tehnologije i društvene mreže tako oblikuju narcisoidne ljude i društvo, udaljavaju nas od nutarnjeg života, kao i od bliskosti s drugim ljudima. Takvom se dehumanizirajućem trendu treba oduprijeti razumnim korištenjem mobitela i društvenih mreža.
Svijest
Drevne tradicije definiraju svijest kao polazište, proces i cilj evolucije svakog živog bića. Od svih živih bića na Zemlji čovjek ima najrazvijeniju svijest pa se ipak nalazi tek u jednoj od etapa razvoja svoje ljudske svijesti. Razvoj čovjeka podrazumijeva buđenje svijesti kroz svakodnevne kušnje koje vode nutarnjoj transformaciji. Širenje svijesti uključuje voljni napor koji oživljava i pokreće sve njegove dimenzije i harmonizira ih. Njegovo djelovanje tada postaje ispravno i očituje pravu prirodu čovjeka.
O ustrajnosti ili o potrebi pronalaženja vlastitog ritma
Nerijetko osjetimo potrebu dati novi smjer razvoja vlastitom životu, okrenuti novi list. No, nakon kratkotrajnog poleta obično posustanemo. Ustrajnost u naporu i djelovanju te ritam kao rezultat toga ključ su uspjeha. Važni su mali, ali ustrajni koraci koji će se s vremenom pokazati djelotvornima. U tom nastojanju važno je i zastati kako bismo se okrijepili idejama i snovima koji će nas nadahnuti za ostvarenje zamišljenog cilja.
Nagoni i humanitet
Nagone za održanjem života, duboko upisane u genetsku strukturu čovjeka, dijelimo sa životinjama. No, kao ljudska bića u evoluciji vrste sudjelujemo razvijanjem humaniteta, kroz svjesno održavanje odnosa između humanog i animalnog, u kojem prevladava ono humano. Ako se to zapostavi, civilizacija tone u barbarstvo bez obzira na sav razvoj tehnologije. Na nama je da izaberemo hoćemo li slijepo popuštati nagonima ili težiti ljudskom dostojanstvu.
Naša raspoloženja i tri gune
Naša raspoloženja, kao i sve u prirodi, podložna su ritmičnoj izmjeni ciklusa aktivnosti i pasivnosti, svjetla i tame. Sve te promjene, prema učenjima Istoka, izraz su triju guna, triju svojstava manifestirane prirode: mirovanja, pokreta te stanja ravnoteže ili harmonije. Život pulsira između mirovanja i pokreta težeći harmoniji. Tri gune ne možemo izbjeći no umjesto da one vladaju nama, mi trebamo vladati njima, svjesno upravljajući svojim unutarnjim stanjima.