Povijest šaha
Šah potječe iz Indije gdje o njegovu nastanku postoji više legendi. Od Indijaca su ga preuzeli Perzijanci, potom Arapi koji su ga u 9. stoljeću donijeli u Europu. Ova simbolička igra života, utemeljena na staroindijskoj filozofiji, potiče logičko zaključivanje, maštu, intuiciju i upornost u traženju skrivenih mogućnosti do pobjede. Nekad je bila igra dvora i učenih ljudi, igrali su je radže, kalifi, veziri, sultani, umjetnici i znanstvenici, da bi danas postala igrom svih društvenih slojeva.
Zagonetke kamenog doba
Donedavno se smatralo da je čovjek kamenog doba izrađivao oružje i oruđe od kamena te da je živio u špiljama zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom. Također se vjerovalo da nije posjedovao tehnološka znanja i vještine niti poznavao umjetnost i duhovnost. Otkrića iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća donose novu sliku ljudske prapovijesti. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike i posjedovao kultove, najrazličitija znanja i tehnološke vještine. Nova otkrića polako mijenjaju uvriježene stavove.
Inicijacija
Moderno društvo, okupirano materijalnim napretkom, živi u osiromašenom, desakraliziranom kozmosu u kojem nema inicijacije pa niti znanja o onom bitnom. Inicijacija kao most između profanog i sakralnog u tradicionalnim je društvima imala izuzetno važnu ulogu. Smatrali su je načinom približavanja čovjeka vlastitoj biti i biti svijeta koji ga okružuje. Gotovo svi veliki filozofi, umjetnici, znanstvenici bili su inicirani te tako upućeni u svrhu i smisao života, a taj duboki uvid progovarao je kroz njihovo stvaralaštvo.
Göbekli Tepe
Prapovijesno nalazište Göbekli Tepe na jugoistoku Turske stručnjaci nazivaju arheološkim čudom. Nalazište je datirano u najstarije razdoblje ljudske povijesti, kameno doba, doba lovaca-sakupljača, što se ozbiljno kosi s njegovom arhitektonskom kompleksnosti i monumentalnosti. Čini se da Göbekli Tepe predstavlja poglavlje u povijesti za čije postojanje nismo znali. Dok se iskapanja nastavljanju, zagonetke se nižu jedna za drugom, kao i brojne hipoteze o njegovoj funkciji.
Grčki misteriji
Grčki misteriji, nekad živo srce stare Grčke, iznjedrili su ono što nam je danas poznato kao grčka umjetnost i grčka filozofija. Prema Herodotu, misteriji su potekli od Orfeja koji je od Apolona dobio liru sa sedam žica… Postojali su samotrački, eleuzinski, tebanski, orfički i drugi misteriji, a svrha im je bila ista: spoznaja zajedničkog izvora svega i besmrtnosti duše. Misteriji su bili u izravnoj vezi sa životom, jer je ono doživljeno u misterijima tražilo i nalazilo svoj izraz u ovom svijetu.
Delos – mjesto rođenja bogova
Opjevani otok Delos, smješten u središtu Kikladskih otoka, grčki je pjesnik Kalimah nazvao srcem svih otoka. Na njemu je božica Leta rodila blizance, boga Apolona i božicu Artemidu, pa je bio panhelensko religijsko središte stoljećima prije Krista. Bio je i sjedište saveza grčkih polisa za obranu od Perzije, a u rimsko doba važno trgovačko i pomorsko središte. Danas je napušten i nenastanjen, ali prepun arheoloških ostataka koji svjedoče o njegovoj slavnoj prošlosti.
Opsidijan
Opsidijan je vulkansko staklo koje su mnoge drevne kulture koristile za izradu oruđa, nakita i obrednih predmeta. Postojali su ustaljeni trgovački putevi kojima je stizao u krajeve daleko od nalazišta. Najviše su ga ipak cijenili srednjoamerički narodi gdje je zamjenjivao metal te su ga utkali i u svoju mitologiju. Nazivali su ga itzli, "božanski kamen", a njihovi su svećenici pomoću zrcala od poliranog opsidijana proricali budućnost...
Hadrijanov Rim
Car Hadrijan bio je jedan od najsvestranijih rimskih careva, osnivač gradova, reformator, pjesnik, arhitekt, a iznad svega helenofil koji je "mislio i osjećao na grčkom". Povjesničari ga nazivaju jednim od petorice dobrih careva. Za razliku od većine drugih careva koji su stolovali u Rimu, Hadrijan je posjetio sve značajnije gradove starog svijeta u pratnji arhitekata i poznavatelja umjetnosti. Nadahnut viđenim, dao je podignuti građevine koje nose prepoznatljivo obilježje hadrijanskog klasicizma.
Fabije Maksim – Strategija strpljivosti
Rimskog vojskovođu i državnika Fabija Maksima povijest pamti kao onoga tko je nadmudrio Hanibala i obranio Rim. Kada se kartaška vojska predvođena Hanibalom našla nadomak Rima, ispravno je procijenio protivnika te se odlučio za izbjegavanje izravnog sukoba, ali uz stalno iscrpljivanje njegovih snaga. Iako mu je takva taktika priskrbila nadimak Oklijevalo, pokazala se dobitnom jer je natjerala Hanibala na povlačenje. Osim fabijevske strategije, Fabije Maksim ostavio nam je također primjer života ispunjenog vrlinama.
Pojam vladara u Starom Egiptu
Poimanje vladara i kraljevske vlasti u starom Egiptu omogućuje nam približiti njegov tajanstveni svijet. Egipćanima je zemaljski Egipat bio slika nebeskog Egipta. Kao što su božanstva imala zadaću održavati red na nebu, faraon, koji je smatran sinom Božjim, činio je to isto na zemlji. Vladari su, zajedno s narodom, složno nastojali ispuniti svoju dužnost i očuvati sklad, što je rezultiralo najmanje tritisućljetnim postojanjem Egipta.
Uljanice
Stari je svijet svjetlo uljanica doživljavao kao božanski dar koji im je omogućavao vidjeti u tami. No, uljanice su još od prapovijesti imale i simboličku dimenziju u gotovo svim tradicijama. Najstariji oblik bio je izdubljeni kamen s fitiljem. S vremenom one mijenjaju oblike, sve više se zatvaraju, a pravi procvat doživljavaju u rimsko doba. U Indiji su i danas sveprisutne, od svakodnevnog bogoštovlja do brojnih svetkovina. Uljanica je simbol svjetla koje uklanja tamu i neznanje i unosi jasnoću u naše poimanje života.