Inicijativa “3-30-300”
Kao odgovor na izazove koje donose klimatske promjene i zagađenje okoliša, prof. Cecil Konijnendijk ustanovio je institut usmjeren na uvođenje prirodnih rješenja u urbani okoliš. Dio tih rješenja je i koncept "3-30-300" koji se temelji na tri jednostavna kriterija: najmanje 3 stabla vidljiva iz svakog doma; najmanje 30-postotna pokrivenost gradskih četvrti krošnjama; najviše 300 metara do najbliže javne zelene površine. Koncept je naišao na odaziv širom svijeta.
Je li priroda to ili ti?
Ekološki problemi nezaustavljivo rastu, a sve dosadašnje mjere ne donose rezultate jer se ne bave uzrokom krize. Nužan je pomak u svijesti i u načinu na koji doživljavamo prirodu, naše mjesto i ulogu u njoj. Zapadna je civilizacija izdvojila čovjeka iz cjeline prirode, koju objektivizira i doživljava kao resurs, što je otvorilo put prema njenom prekomjernom iskorištavanju i uništavanju. Vraćanje čovjeka u prirodne okvire obnovit će osjećaj jedinstva s prirodom, poštovanje i odgovornost prema prirodi, a to će vratiti ekološku ravnotežu.
Filozofska ekologija
Naše tehnološko doba potiče antropocentričan stav i iluziju da je čovjek nadređen prirodi, da je njen gospodar. Filozofska ekologija polazi od toga da su ljudi, uz ostala živa bića, sastavni dio žive Zemlje koja je naš dom te da način života moraju uskladiti s cjelinom u cilju opstanka. Ona upozorava da antropocentrizam i potrošački mentalitet ozbiljno ugrožavaju ravnotežu jer potiču neobuzdano iskorištavanje prirodnih izvora, ali i gomilanje otpada. Odgovornost je na svima nama koji smo žrtve konzumerizma. Nužno se vratiti jednostavnijem i svjesnijem načinu života, jer svaka učinjena šteta u prirodi posljedično utječe i na nas same.
Zarobljeno more
Začudna je sličnost u sastavu morske vode i krvi. Prije mnogo milijuna godina morska se voda "zatvorila" unutar organizama i pretvorila u "zarobljeno more" ili krv. Usporedimo li ionski sastav morske vode i krvnog seruma, primijetit ćemo da je u morskoj vodi viša koncentracija soli, dok je sadržaj kalcija i natrija jednak. U vrijeme Drugoga svjetskog rata stvoren je pripravak od morske vode kao nadomjestak za izgubljenu krv koji je u povijest ušao kao otopina AM-4 Babskog. Krv svojim kolanjem povezuje organizam u jednu cjelinu, kao što i vode oceana povezuju planet Zemlju u jedinstven organizam.
Reinkarnacija – zakon prirode?
Tradicionalna učenja prenose nam da reinkarnacija ne postoji za tijelo, ali postoji za dušu. Prema spoznajama biologije, ljudsko je tijelo podređeno biološkim zakonima nasljeđivanja, ali njegova besmrtna duša nije njima određena jer nije materijalnog podrijetla, što se podudara s tradicijom koja govori o dvojnoj evoluciji čovjeka.
Voda – osjetljiva ravnoteža prirode
Ekološki je sustav zadivljujuće organiziran. Sve su karike u tom lancu u dinamičkoj ravnoteži, a lanac je jak koliko je jaka njegova najslabija karika. U tom smislu održavanja prirodne ravnoteže, ruski znanstvenik dr. Sergej A. Ostroumov ističe važnost vodenih organizama. Čovjekova je dužnost ne ugrožavati ostale karike lanca kojemu i sam pripada, ne zbog nametnutih mu propisa i zakona, nego zbog osjećaja odgovornosti.
Misterij nestajanja pčela
Izumiranje pčela bio je misterij sve dok krajem 90-tih godina nije pronađen glavni uzrok: upotreba pesticida. Medonosne pčele su najvažniji prirodni oprašivači pa bi njihovo izumiranje moglo ugroziti opstanak biljaka, životinja i čovjeka.
Fridtjof Nansen
Fridtjof Nansen, norveški istraživač ledom okovanog arktičkog svijeta, znanstvenu je karijeru zamijenio predanim humanitarnim radom. Kako bi spasio brojne izbjeglice nakon Prvog svjetskog rata, koristio je vlastita sredstva i imovinu. Za izniman rad dodijeljena mu je 1922. godine Nobelova nagrada za mir.
Lovelockov živi planet Geja
Ideja o Zemlji kao živom planetu prisutna je tijekom gotovo čitave povijesti čovječanstva. James Lovelock, engleski kemičar iz XX. stoljeća, djelomično oživljava drevne zamisli u tzv. teoriji o Geji koja opisuje Zemlju kao oblik života koji upravlja samim sobom i nalazi se u aktivnom uzajamnom odnosu s bićima koja na njoj žive.
Neželjeno svjetlo
Sva bića na Zemlji prilagođena su prirodnom ritmu izmjene svjetla i tame. Neki su za svoje aktivnosti odabrali zoru, neki dan, sumrak ili noć, a svaki poremećaj ove dnevne izmjene svjetlosti donosi manje ili veće
Međunarodni dan Majke Zemlje
Dan planeta Zemlje milijuni ljudi obilježavaju svakog 22. travnja još od 1970. godine s namjerom buđenja svijesti i poštovanja ljudi prema samom planetu Zemlji i životu na njemu. Ovo je dosad najveća organizirana kampanja posvećena
Ekologija i budizam
Budističko učenje o međuovisnosti živih bića, učenje da svako djelo rađa posljedicama, uistinu je ekološko.