Rimski car-filozof Julijan, posljednji iz Konstantinove dinastije, bio je snažno nadahnut filozofsko-religijskom baštinom helenizma, osobito neoplatonizmom i mitraizmom. Na vlast dolazi u vrijeme kada stare tradicije blijede, ustupajući mjesto ranom kršćanstvu. Unatoč nepune dvije godine na čelu Carstva, ostao je zapamćen po pokušaju oživljavanja rimske tradicije i vraćanju nekadašnje slave Rima u svijetu koji se nepovratno mijenjao.
Moderno društvo, okupirano materijalnim napretkom, živi u osiromašenom, desakraliziranom kozmosu u kojem nema inicijacije pa niti znanja o onom bitnom. Inicijacija kao most između profanog i sakralnog u tradicionalnim je društvima imala izuzetno važnu ulogu. Smatrali su je načinom približavanja čovjeka vlastitoj biti i biti svijeta koji ga okružuje. Gotovo svi veliki filozofi, umjetnici, znanstvenici bili su inicirani te tako upućeni u svrhu i smisao života, a taj duboki uvid progovarao je kroz njihovo stvaralaštvo.