01-2022 – Nova Akropola

Inicijacija

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 01-2022, antička filozofija, arhetip, arhetipske slike, arturijanski mitovi, C. G. Jung, desakralizirani svijet, eleuzinski misteriji, inicijacijska iskušenja, inicijacijski put, inicijatska smrt, inicijatski obredi, kozmos, kulturna antropologija, legende o Gralu, makrokozmos, mit, mit o Demetri i Kori, mit o Ozirisu, mitologija, moderno društvo, neofit, obredi sazrijevanja, orfički misteriji, Petar Bujas, profano, psihologija, sakralno, samotrački misteriji, simboli, stari svijet, tradicionalno društvo|

Moderno društvo, okupirano materijalnim napretkom, živi u osiromašenom, desakraliziranom kozmosu u kojem nema inicijacije pa niti znanja o onom bitnom. Inicijacija kao most između profanog i sakralnog u tradicionalnim je društvima imala izuzetno važnu ulogu. Smatrali su je načinom približavanja čovjeka vlastitoj biti i biti svijeta koji ga okružuje. Gotovo svi veliki filozofi, umjetnici, znanstvenici bili su inicirani te tako upućeni u svrhu i smisao života, a taj duboki uvid progovarao je kroz njihovo stvaralaštvo.

O etici u novinarstvu

Categories: Aktualno|Tags: 01-2022, algoritmi, digitalne vijesti, digitalni svijet, etički standardi, Facebook, Google, Helena Marković, Indian Express Grupe, informacije, javno mnijenje, lažne vijesti, Manjula Nanavati, novinari, novine, senzacionalizam, The Trust Project|

Novinari se bave različitim problemima i procesima u društvu te time bitno utječu na oblikovanje javnog mnijenja. Klasična uloga novinara je istinito, objektivno i pravodobno informiranje građana, uz najviše etičke standarde. Uz takvo novinarstvo sve više medijskog prostora zauzima senzacionalističko izvještavanje motivirano profitom. Senzacionalizam i neobjektivnost vode iskrivljenoj slici stvarnosti i manipuliranju javnosti. Stoga je u novinarstvo važno vratiti etičan, društveno odgovoran način izvještavanja.

Je li istina mrtva?

Categories: Aktualno|Tags: 01-2022, apsolutna stvarnost, arhetip, fenomen, grčka filozofija, iskustvo stvarnosti, istočna filozofija, Ivana Jovović, multikulturalnost, numen, relativna stvarnost, Sabine Leitner, svijest|

Nekada je postojala opća suglasnost o tome što je istina. U današnjem globalnom multikulturalnom svijetu suočeni smo s relativnošću onoga što smo smatrali "apsolutno" istinitim. Filozofije Istoka i Zapada govore o jednoj temeljnoj apsolutnoj stvarnosti i brojnim relativnim stvarnostima. Jaz između različitih stvarnosti premostiv je širenjem i uzdizanjem svijesti što omogućuje percepciju jedinstva u pozadini svega. Prvi korak u tom nastojanju je otvorenost i prihvaćanje da i drugačija viđenja stvari mogu biti istinita.

Antroponimija – O značenju i podrijetlu imena

Categories: Antropologija|Tags: 01-2022, antroponimija, antroponomastika, biblijska imena, cognomen, ime, imena plemena i naroda, imenoslovlje, individualizacija čovjeka, Jasenka Glavić, kršćanstvo, Kushim, Marko Aurelije Antonin, matice krštenih, Mezopotamija, nadimak, nomen, onomastika, praenomen, prezime, Prinosi za hrvatski pravnopovijesni rječnik, Rimsko Carstvo, slavenska imena, tria nomina, Vladimir Mažuranić, Zanimljivosti o imenima i prezimenima|

Ime je sastavnica identiteta svakog čovjeka. U nekim je zajednicama ime bilo trajni pratilac i simbol osobnosti, a ponegdje se mijenjalo tijekom odrastanja. Uz davanje imena nekada su postojali zanimljivi običaji, jer se vjerovalo da ime može djetetu biti štit od svih zala te mu osigurati dobar život. Različite kulture i civilizacije imaju raznolike običaje nadijevanja imena. Proučavanjem osobnih imena, njihovim značenjima i podrijetlom bavi se lingvistička grana antroponimija.

Holistička medicina

Categories: Znanost|Tags: 01-2022, alopatska medicina, dijagnostika, duh, emocionalni plan, epigenetika, fizička bolest, Helena Marković, holistički pristup, imunološki sustav, iscjelitelji, konvencionalna medicina, liječenje, liječnici, mentalni plan, placebo, psihološki svijet, Shraddha Shetty, svijest, tehnologija, terapija, zdravlje|

Moderna tehnološka dostignuća omogućila su značajan napredak u službenoj medicini kao i razvoj mnogih specijalizacija i subspecijalizacija. Upravo se u tome i krije zamka jer liječnik gubi iz vida cjelovitost ljudskog bića. Liječe se bolesni organi, a ne bolestan čovjek, koji osim tijela ima suptilnije aspekte. Holistička medicina liječenju pristupa sveobuhvatnije, ne liječi bolest nego čovjeka kojeg promatra kao cjelinu koja funkcionira po principu skladne i vitalne povezanosti svih čovjekovih dimenzija.

01/2022

Categories: Izdanja|Tags: 01-2022|

siječanj 2022