svijest – Nova Akropola

Ljepota i umjetnost

Categories: Filozofija|Tags: 06-2024, buddhi, Chidakasha, dobrota, evolucija, forma, harmonija, ideje, intuicija, istina, Ivančica Krivdić, jedinstvo, ljepota, ljudska inteligencija, logički razum, manifestacija, Nilakanta Sri Ram, oblik, priroda, spoznaja, svijest, umjetničko djelo, vrline, zakoni prirode, život|

U svemu manifestiranom očituje se jedan Život koji teče u beskrajnim strujama, otkrivajući bezbrojnu raznolikost oblika. Ljepota oblika, bilo u prirodi ili u umjetnosti, ima moć ganuti nas, oduševiti, povesti uvis. Ljepota kao božanski odraz utjelovljuje zakon harmonije koji postoji i u čovjeku i s njim rezonira. Stoga nas može dovesti u dodir s Ljepotom u najuzvišenijem smislu, gdje su Ljepota, Dobrota, Istina aspekti iste stvarnosti. Istinska je umjetnost izraz težnje za Ljepotom, za očitovanjem nevidljivog Života koji u ljepoti pronalazi puni procvat.

Umjetnost iznad umjetne inteligencije

Categories: Aktualno|Tags: 06-2024, algoritmi, Antonio Canova, Dobro, duša, estetski obrasci, filozofija, Franco Špigić, inspiracija, inteligencija, istina, kreativnost, ljepota, ljudske emocije, logika, matematički obrasci, Michelangelo, Miguel Angel Padilla, moralna savjest, moralne vrijednosti, originalnost, osjećaji, priroda, proporcije, relativnost, simboli, subjektivnost, svijest, umjetnička djela, umjetnik, unutarnji svijet, uzvišene ideje, zakoni prirode, zanos|

Tema umjetne inteligencije koja je preplavila medije najavljuje otvaranje novih horizonata i u području umjetnosti. Temelj umjetne inteligencije je logika, razvoj obrazaca i struktura pa za generiranje umjetničkih djela koristi činjenicu da ljepota u prirodi i umjetničkim djelima odgovara matematičkim obrascima te da su određene proporcije povezane s emocijama. No, umjetnost mora biti most između duše umjetnika i duše promatrača. Umjetna inteligencija ne može stvoriti taj most, za dohvaćanje uzvišenih ideja potreban je viši oblik svijesti.

Je li priroda to ili ti?

Categories: Ekologija|Tags: 04-2024, Dan planeta Zemlje, Danijela Popović Šušić, drevne civilizacije, duhovna transformacija, ekološka kriza, ekosustav, Gaia, Ja i ti, James Gustav Speth, kineski filozof Zhang Zai, klimatske promjene, Majka Zemlja, Martin Buber, materijalizam, objektivizacija prirode, Pachamama, priroda, Prithvi, redukcionizam, Rhea, Sabine Leitner, svijest|

Ekološki problemi nezaustavljivo rastu, a sve dosadašnje mjere ne donose rezultate jer se ne bave uzrokom krize. Nužan je pomak u svijesti i u načinu na koji doživljavamo prirodu, naše mjesto i ulogu u njoj. Zapadna je civilizacija izdvojila čovjeka iz cjeline prirode, koju objektivizira i doživljava kao resurs, što je otvorilo put prema njenom prekomjernom iskorištavanju i uništavanju. Vraćanje čovjeka u prirodne okvire obnovit će osjećaj jedinstva s prirodom, poštovanje i odgovornost prema prirodi, a to će vratiti ekološku ravnotežu.

Biti i postati svjestan

Categories: Psihologija|Tags: 03-2024, atom duše, besmrtna duša, božanska iskra, budistička filozofija, C. G. Jung, disciplina svijesti, duša, Epikurejci, fenomen svijesti, Gudrun Gutdeutsch, identitet, iskustvo, majstor Eckhart, misli, nesvjesno, nesvjesnost, neuronske mreže, obrasci ponašanja, opažanje, osjećaji, potencijali ljudskog bića, predodžbe, Psiha, Ružica Mesić, samopouzdanje, samosvijest, spoznaja, stanja svijesti, Stephen Covey, svijest, svjesno, um, unutrašnje središte, zapadna psihologija|

Složeni fenomen svijesti stoljećima nastoje definirati znanost, religija, psihologija i filozofija. Čovjekovu svijest čine sva iskustva osviještena tijekom evolucije čovječanstva i njegova individualnog razvoja. Radi se o procesu "postajanja svjesnim" kroz životne kušnje koje vode buđenju čovjekove prave prirode. Iako je naša svijest obično nemirna, cilj je postići sabranu svijest koja nam pomaže dovesti naše misli, riječi i djela u sklad s našim vrijednostima.

Čudesan svijet minerala

Categories: Simbolizam|Tags: 02-2024, Agostino Dominici, alkemija, astrologija, atomska struktura, benben, betilus, Bruno, dijamant, drago kamenje, evolucija, Ficino, Helena Petrovna Blavatsky, Jupiter, kaab, korespondencije, lapis niger, makrokozmos, Mars, Maša Jovanović, materija, megaliti, Merkur, mikrokozmos, Mirandola, mistični kultovi, Mjesec, omfalos, plemeniti metali, Prima materia, refleksija svjetlosti, renesansna magija, Saturn, sunce, svijest, Tajna doktrina, Tajne metala, talismani, univerzalna supstanca, Venera, Wilhelm Pelikan, zlato|

Zlato i dragulji oduvijek su privlačili ljude svojim sjajem i čudesnom ljepotom, a ujedno su u njima slutili tajne moći. U antici i renesansi smatralo se da su pod utjecajem nebeskih tijela tisućama godina evoluirali u Zemljinoj utrobi do stanja savršenstva. Stoga su bili korišteni za ukrašavanje hramova, kraljevskih palača i izradu obrednih predmeta. Koristili su ih za privlačenje blagotvornih astroloških utjecaja, uspostavljanjem veza između nebeskog i zemaljskog svijeta.

Korisnost filozofije

Categories: Filozofija|Tags: 01-2024, Andrija Jončić, atomizam, bezvremena filozofija, Bog, C. G. Jung, Ciceron, čovjek, Demokrit, duh, evolucija čovjeka, firentinska renesansa, grčki idealizam, humana dužnost, Konfucije, kozmos, kulturni suživot, ljudsko dostojanstvo, materija, mikrokozmos, Neoplatonska škola u Aleksandriji, nous, Pierre Hadot, pitagorejska škola, Platon, Platonova akademija, pozitivistička znanost, priroda, prirodna filozofija, Psiha, psyche, religija, renesansni filozofi, Ruđer Bošković, savjest, soma, stoicizam, svijest, tradicionalna filozofija, Zenon|

Svedena na teoretsku znanstvenu disciplinu, današnja filozofija nema previše dodira sa stvarnim životom pa je izgubila svoju izvornu ulogu. Za razliku od nje, učenja tradicionalnih filozofskih škola pružala su čovjeku odgovore na temeljna ljudska pitanja, podučavala ga kako se upoznati s vlastitom prirodom i ovladati njome te kako ostvarivati suživot s drugim ljudima. Njihova je živa filozofija poticala ono najplemenitije u čovjeku, nekada i danas, stoga je bezvremena i nadasve korisna.

Sokrat – ili kako se postaje filozof?

Categories: Filozofija|Tags: 11-2023, Alkibijad, Atena, Daimon, Delfi, demokracija, dijalektika, dijalog, Dobro, dostojanstvo, Fernand Schwarz, filozofija, hoplit, istinito, izgnanstvo, Ksenofon, lijepo, majeutika, Mario Milas, melankolija, mudrost, neznanje, nutarnja sloboda, nutarnji glas, Peloponeski ratovi, Periklo, Pitija, Platon, pravedno, primaljstvo, savjest, Silen, smrt, sofisti, Sokratove metode, Sparta, stara Grčka, svijest, transformacija, vrlina, zlatno doba Grčke|

Sokrat je ostavio dubok trag na zapadnu filozofiju bez ijednog zapisa. Nije izgradio ni filozofski sustav niti je držao zaokružena predavanja; služio se umijećem raspravljanja u živom razgovoru. Svoje je sugrađane poticao na kritičko razmišljanje, nutarnje preispitivanje i razotkrivanje samoobmana jer bez ispravnih uvida nema ispravnog djelovanja. Priznavanje vlastitog neznanja, tragom njegove izreke Znam da ništa ne znam, polazište je za učenje koje otvara put filozofiji i samospoznaji.

Ukradena pažnja

Categories: Psihologija|Tags: "inferiornost ekrana", "okrutni optimizam", 10-2023, anksioznost, aplikacije, depresija, društvene mreže, ekrani, empatija, fenomen tzv. negativne sklonosti, Google, informacije, instrumentalno uvjetovanje, internet, Johann Hari, komunikacija, koncentracija pažnje, kriza, lajkovi, lažne vijesti, manipulacija, Marijana Starčević Vukajlović, mašta, mobitel, nastava na daljinu, oblikovanje ponašanja, psihičko zdravlje, psiholog Frederick Skinner, rastresenost, razvoj kognitivnih sposobnosti djece, rješavanje problema, sustav nagrade i kazne, svijest, tehnološki razvoj, Tristan Harris, virtualni svijet, voljna pažnja, YouTube|

Različite aplikacije i Internet s bezbroj informacija i zanimacija postali su gospodari naše pažnje. Virtualni svijet privlačniji nam je od stvarnog, a površne informacije od traganja za istinom. Mnoštvo informacija otežava fokusiranje na jednu pa prevladava površnost. Ukradena pažnja, knjiga britanskog novinara Johanna Haria, upozorava na rastući problem slabljenja sposobnosti koncentracije pažnje. Od toga se negativnog trenda možemo otrgnuti svjesnim usmjeravanjem pažnje na ono vrijedno i trajno.

Danas sam vidjela… svjetlo

Categories: Psihologija|Tags: 09-2023, Delia Steinberg Guzmán, Krešimir Andjel, ljudska snaga, nada, nesporazumi, Platonova pećina, sjene, sukobi, sunce, Sunčeva svjetlost, svakodnevnica, svijest, vjera|

Jutarnja svjetlost koja rastjeruje tamu i pomaže nam razabrati oblike i boje priziva Platonovu alegoriju o pećini. Oslobođenik izlazi na svjetlo dana, vidi i spoznaje pravu stvarnost. Analogno tome, kad bismo vlastiti život vidjeli osvijetljen odozgo, sjene bi se raspršile i sve što nam se događa vidjeli bismo u pravom svjetlu. Shvatili bismo da je život igra svjetla i sjene, da ga takvog treba prihvatiti te naučiti hodati svijetlom stranom, ususret Suncu. Jer Sunce je stvarnost iza oblaka prema kojoj trebamo usmjeriti svoje nastojanje i pronaći izlaz iz vlastite pećine.

Pažnja

Categories: Psihologija|Tags: 01-2023, Buddha, budna pažnja, budnost, dužnost, emocionalna stanja, evolucija, faraon, humanija priroda, iluzije, inercija, iskustvo, kanal komunikacije, kobra, kriterij vrijednosti, Marijana Starčević Vukajlović, Marko Aurelije, motivi, nagonska priroda, nehotična pažnja, nesvjesno, niža, nutarnji svijet, osjećaji, osjetila, pasivno, podražaji, potrebe, Psiha, razina svijesti, refleksi, selektivnost pažnje, snaga volje, spontana pažnja, spoznaja, svijest, vanjski svijet, viša, vježba koncentracije, voljna pažnja, želje|

Svaki novi korak čovjekova razvoja tijekom njegova dugog postojanja potaknula je pažnja. Pažnjom u svijest unosimo sadržaje vanjskog i nutarnjeg svijeta. Ono na što ne obraćamo pažnju ostaje izvan polja naše svijesti. Prema tradicijama, čovjek je na polovici puta svoje evolucije i još mnogo toga treba naučiti i spoznati. Pritom je ključno razvijanje voljne pažnje kojom osvještavamo vlastito djelovanje, učimo iz iskustva, mijenjamo se, pretvaramo mane u vrline, neznanje u znanje, animalnog čovjeka u ljudsko biće.