budizam – Nova Akropola

Empatija – dragocjena ljudska kvaliteta

Categories: Psihologija|Tags: 07-2023, Aristotel, brahmavihare, budizam, daya, duboka empatija, emocije, emocionalna empatija, filozofija, intersubjektivnost, Kant, kognitivna empatija, kršćanstvo, Martin Buber, međuljudski odnosi, mentalno zdravlje, milosrđe, Nikša Đerek, Platon, plitka empatija, prosvjetljenje, psihologija, razum, religija, simpatija, suosjećanje|

Pojam empatije, aktualiziran krizom kroz koju prolazimo, označava suosjećanje kao sposobnost uživljavanja u emocionalna stanja, mišljenje i ponašanje drugih ljudi. Suosjećanje nalazimo u središtu svih religijskih i etičkih tradicija koje nalažu da postupamo prema drugima onako kako želimo da se postupa prema nama. Djelotvorno suosjećanje olakšava dublje povezivanje i razumijevanje drugih, a time i nas samih, ključ je suživota i ostvarenja čovjekove ljudskosti.

Dhammapada – Put ispravnosti

Categories: Filozofija|Tags: 05-2023, Ana Jončić, askeza, azijska kultura, Buddha, Buddhini učenici, budistički etički model života, budizam, Četiri plemenite istine, Daleki istok, demon Mara, Dhamma, dharma, etički ideal, filozofija, grad Kapilavastu, istina o uzrocima postojanja, jezik pali, kanonski tekstovi, kraljevina Sakya, moralni red, nadilaženje patnje, odricanje, patnja, Probuđeni, religija, Suttapitaka - "Košara poučnih razgovora", sveto drvo Bodhi, učenja Dhamme, životopis Siddharte Gautame Buddhe|

Učenje Siddharte Gautame Buddhe sadržano u "četiri plemenite istine" ima za cilj nadilaženje patnje. Praktični savjeti za realizaciju tog cilja sadržani su u mnogim budističkim tekstovima, a najpoznatiji je Dhammapada – Put ispravnosti za koji se kaže da je najčišće zabilježeno učenje Buddhe. Život je put koji čovjeka vodi kroz različite okolnosti i moguće stranputice, ali u konačnici sve ovisi o njegovoj volji, nastojanju i odabiru koji se kloni krajnosti.

Akbar – Veliki mirotvorac

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2023, Abdal Quadir Badauni, Abu'l Fazl, Abu'l-fath Jalal-ud-din Muhammad Akbar, Akbar Veliki, Akbarname, budizam, Din-i-Ilahi, dinastija Timurida, džainizam, epifanija, Fatehpur Sikri, Helena Marković, Henriques, hinduizam, Ibadat Khana, indo-perzijska kultura, Islam, Kuća ibadeta, Mahabharata, Maktab Khana, Manjula Nanavati, mogulski car, Mogulsko carstvo, moralni kodeks, Muhammad Arif Quandahari, Qumarghas, radža, rakhi, sufizam, Ta'rikh-i-Akbari, Tasveer Khana, tilak, Vede, zoroastrizam|

Akbar Veliki treći je i najslavniji car mogulske dinastije koja je vladala Indijom od 16. do 18. stoljeća. U mladosti je bio sklon razonodama da bi se nakon duhovnog buđenja okrenuo religiji i filozofiji. Na svom je dvoru okupljao teologe, pjesnike, učenjake i filozofe različitih vjera u međureligijskom dijalogu. Zagovarao je ideju da sve religije vode istom Bogu te je težio ostvarenju suživota između ljudi različitih religija unutar svog carstva. Akbarova mirotvorna politika uzajamnog poštovanja i tolerancije nadahnjujući je podsjetnik da je takav društveni model ostvariv.

Plotin – Osnivač neoplatoničke škole

Categories: Filozofija|Tags: "kozmička trijada", 11-2022, Aleksandrija, Amonije Sak, antička kultura, Biljana Popović, Bog, budizam, car Galijen, car Gordijan III., Dobro, duh, duša i tijelo, Duša svijeta, eklektički pristup, emanacija, Eneade, etika, Eustohije, filozofija, filozofski grad Platonopolis, inteligibilni plan, Jedno, Klement Aleksandrijski, Kreacija, Likopolis, makrokozmos, mikrokozmos, misterijska središta znanja, nous (duh), oko duše, Orfej, Origen, osjetila, osjetilni i nadosjetilni svijet, Pitagora, Platon, Plotin, Porfirije, religija, Rim, theodidaktos, univerzalno bratstvo, univerzum, vedantizam, vizije, vrline, zoroastrizam|

Plotinova škola, nastala s početkom kraja antičke civilizacije, nazvana je neoplatoničkom jer se uglavnom temeljila na Platonovoj filozofiji. U središtu njegove filozofije nalazi se Jedno, korijen svega vidljivog i nevidljivog, iz kojeg emanacijom proizlazi kozmička trijada, a iz nje postupno svijet kao cjelina. Odraz te trijade u čovjeku su um, duša i tijelo. Djelatnost duše nije briga o tijelu, nego da ne zaboravi odakle dolazi i kamo ide te da se pročišćenjem kroz vrline vrati svom božanskom izvoru – Jednom.

Kako su konfucijanizam, taoizam i budizam oblikovali kinesku kulturu

Categories: Filozofija|Tags: 01-2021, Asian Philosophies, budizam, John M. Koller, Julian Scott, konfucijanizam, Konfucije, Konfucijev institut, Melanija Rogar, tai chi, taoizam, yang, yin|

Drevni su kineski mudraci spoznali da je sve u stalnom pokretu i mijeni uslijed neprekidnog djelovanja kozmičkih polariteta yin i yang i da je jedino promjena postojana. Stoga je u kinesku kulturu usađeno prihvaćanje promjenjive prirode života. U njenom oblikovanju ključan je troplet konfucijanizma, taoizma i budizma, a na osobnoj razini to su tri načina transformacije i usavršavanja čovjeka. Ipak, tijekom posljednjih dvije tisuće godina najdublji trag ostavilo je Konfucijevo učenje koje ponovno oživljava u XXI. stoljeću.

Razgovor s voditeljem Dalaj-Lamine knjižnice Gesheom Lhakdorom

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 09-2016, budizam, Dalaj Lama, Dharmsala, Geshe Lhakdor, Tibet, tibetanski budizam, Yaron Barzilay|

Yaron Barzilay, voditelj kulturne udruge Nova Akropola u Indiji, razgovarao je s Gesheom Lhakdorom, ravnateljem knjižnice i središnjeg arhiva Njegove Svetosti Dalaj Lame, o trenutnoj situaciji u svijetu. Gledano očima tibetanskog budizma, sve je u prirodi međusobno povezano te bismo trebali razvijati suosjećanje prema svim osjetilnim bićima jer, u konačnici, svi želimo biti sretni.

Buddhin rođendan u Japanu

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2016, Buddha, Buddhin rođendan, budizam, ceremonija, Festival cvijeća, Hana Matsuri, Japan, kan-butsu-e, Suzana Dobrić Žaja|

Budisti širom svijeta obilježavaju dan Buddhina rođenja. Ovisno o kalendaru, u različitim zemljama taj se dan slavi na različite datume, različito se naziva i ima drugačija obilježja. U Japanu se naziva Hana Matsuri ili Festival cvijeća, a obilježava se ceremonijom kan-butsu-e (Kupanje Buddhe), kojom se simbolički obnavlja legenda o Buddhinom rođenju, i povorkama djece koja ulicama pronose kipić Buddhe.

Svećenik i Buddha

Categories: Kratke priče|Tags: 05-2016, Buddha, budizam, četiri svećenika, iskušenja, Ispričat ću ti priču, Jorge Bucay, Vaali, Vesna Perhat|

Buddha je putovao svijetom kako bi našao one koji su se nazivali njegovim učenicima i govorio im o Istini. Četiri

Ajanta – budistički sveti grad

Categories: Arhitektura|Tags: Ajanta, broj 57, budizam, hram, pećine, samostani, Vedrana Novović|

Osobitost rane budističke arhitekture su samostani i hramovi izdubljeni u stijenama. U razdoblju od oko II. stoljeća prije Krista do VII. stoljeća poslije Krista u zapadnoj je Indiji nastalo oko osamsto takvih pećina. One iz Ajante ubrajaju se među najljepše.

Pećine Mogao

Categories: Zanimljivosti|Tags: broj 58, budizam, Dunhuang, Hana Lencović Milošević, Kina, Mogao|

Put svile, složena mreža trgovačkih puteva i karavanskih postaja, dugo je vremena bio žila kucavica koja je povezivala Daleki istok