prosvjetljenje – Nova Akropola

Možemo li samostalno misliti?

Categories: Psihologija|Tags: 01-2025, Amalija Kranjec Markešić, ataraksija, Bitak, čin mišljenja, dakle jesam, Delfi, Descartes, doxa, duhovni život, Epikur, epikurejska škola, etika, Fernand Schwarz, filozofija, ideje, identitet, impulzivnost, inteligibilni svijet, intuicija, istina, izbor, Kant, kreativnost, lažna sloboda, mentalne predodžbe, mirnoća duše, Mislim, nagoni, neznanje, nutarnje putovanje, nutarnji mir, osjetila, Platon, praksa, praktičan um, prosvjetljenje, prudentia, razboritost, senzacije, sloboda, suživot, svijest, univerzalni principi, univerzalni zakoni prirode, Upoznaj samoga sebe, uzrok|

Naše viđenje svijeta oblikuje niz vanjskih i unutarnjih utjecaja, od odgoja i obrazovanja, tradicije, javnog mnijenja do emocija i strasti itd. Iako je čovjeku prirođeno misliti, samostalno misliti znači osloboditi se tih utjecaja, uzdići svijest na višu razinu. Filozofija potiče na propitivanje i sagledavanje šire slike, odnosno, na sabrano samostalno mišljenje. Samostalno mišljenje osnova je filozofskog puta što podrazumijeva prodrijeti iza privida, do uzroka stvari, pa tako, prema delfskoj izreci, upoznati sami sebe, svijet i bogove.

Gurukul – tradicija drevne Indije

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2024, Acharya Devo Bhava, ašram, astrologija, borilačke vještine, britanska kolonijalna vlast, buđenje uma, dijalektika, drevna Indija, dvaput rođeni, dvija, ekonomija, etika, gramatika, guru, guru dakshina, guruparamparya, joga, kontemplacija, kontrola uma, likovna umjetnost, ljudski resursi, Manana, Manjula Nanavati, matematika, medicina, meditacija, Melanija Rogar, Nalanda, Nididhyanasana, obrazovanje, politika, prosvjetljenje, ratovanje, shishya, smisao postojanja, spoznaja istine, Sravana, streličarstvo, sutra, Taittiriya Upanishada, Takshila, teologija, tradicija, transformacijsko obrazovanje, učenik, učenje, učitelji, Upanišade, upasane, Vede, William Adams, znanje, znanost|

Tradicionalni indijski obrazovni sustav gurukul temeljio se na usmenoj predaji znanja s učitelja na učenika. Učenje nije služilo gomilanju teorijskog znanja, već je bilo sredstvo samospoznaje. Srce tog sustava bio je guru koji je prenosio ne samo različita znanja, već je svojim učenicima usađivao etičke vrijednosti, učio da je čovjek dio mreže života te budio svijest o pravom smislu postojanja. Moderne akademske institucije promiču neka od načela gurukula, no osjeća se potreba za redefiniranjem temeljne svrhe obrazovanja po uzoru na ovu tisućljetnu tradiciju.

Empatija – dragocjena ljudska kvaliteta

Categories: Psihologija|Tags: 07-2023, Aristotel, brahmavihare, budizam, daya, duboka empatija, emocije, emocionalna empatija, filozofija, intersubjektivnost, Kant, kognitivna empatija, kršćanstvo, Martin Buber, međuljudski odnosi, mentalno zdravlje, milosrđe, Nikša Đerek, Platon, plitka empatija, prosvjetljenje, psihologija, razum, religija, simpatija, suosjećanje|

Pojam empatije, aktualiziran krizom kroz koju prolazimo, označava suosjećanje kao sposobnost uživljavanja u emocionalna stanja, mišljenje i ponašanje drugih ljudi. Suosjećanje nalazimo u središtu svih religijskih i etičkih tradicija koje nalažu da postupamo prema drugima onako kako želimo da se postupa prema nama. Djelotvorno suosjećanje olakšava dublje povezivanje i razumijevanje drugih, a time i nas samih, ključ je suživota i ostvarenja čovjekove ljudskosti.

Budistička filozofija – moć uma

Categories: Filozofija|Tags: : Mysoreu Hiriyanni, 06-2022, Atman, Buddha, buddhi, Četiri plemenite istine, Dhammapada, dharma, Filozofije Indije, Heinrich Zimmer, Helena Marković, indijska tradicija, Introduction to Buddhism, intuicija, Julian Scott, karma, manas, meditacija, mokša, nirvana, Osmerostruki plemeniti put, Osnovne značajke indijske filozofije, prosvjetljenje, tibetanski budizam, Tushita Meditation Centre|

Srž budističke filozofije sadržana je u "Četiri plemenite istine" koje govore o neznanju kao uzroku patnje i "Osmerostrukom putu" koji vodi oslobođenju od neznanja i patnje. To je praktični put napretka koji polazi od ispravnog razumijevanja. Buddha ističe moć uma, uči da sve započinje u našim mislima i da smo sami tvorci svojih sudbina. Smiren um omogućuje ispravno razumijevanje, a ovladavanje umom preduvjet je buđenja suptilne razine svijesti koja vodi izravnom otkrivanju istinske stvarnosti.

Intuicija u zen budizmu

Categories: Filozofija|Tags: 05-2021, Buddha, dana, dhyana, filozofska religija, iluzija, Jerko Grgić, koan, kšanti, mahajana budizam, Mara, meditacija, mondo, nirvana, objektivni um, paramite, prajna, Prajnaparamita sutra, prosvjetljenje, satori, Sila, spoznaja metafizičke stvarnosti, subjektivni um, šunyata, viraga, virya, zen učitelj Mumon|

Zen budizam ostavlja dojam jednostavnosti i lakoće, no svojstven mu je strog i nepopustljiv nutarnji stav koji vodi cilju – spoznati sebe i cjelovitost stvarnosti. Prepreka spoznaji naš je vlastiti um u kojem su uvijek prisutni onaj tko promatra i ono što se promatra, stoga nije sposoban sagledati cjelovitu stvarnost. Spoznaja se postiže intuicijom koja podrazumijeva brisanje razlike između promatrača i promatranog, a dugi put do cilja sastoji se u usavršavanju vladanja sobom.