međuljudski odnosi – Nova Akropola

Licem u lice – Ljudski odnosi

Categories: Psihologija|Tags: 04-2024, automatizacija, bratstvo, Franco Špigić, humani identitet, humano stanje, iskustva, komunikacija, ljubav, ljudski potencijali, međuljudski odnosi, obrazovanje, Patricia Muñoz Peralta, poštovanje, potrošač, proizvođač, srce, tehnički napredak, tolerancija, transformacija, uljudnost, um, unutarnji svijet, utilitaristički humanizam, vrline|

U vremenu naglašenih materijalnih vrijednosti sve se više proučavaju ljudski odnosi zbog njihova utjecaja na produktivnost i profit. Takav utilitaristički humanizam vidi čovjeka kao resurs iz kojeg treba izvući maksimalan potencijal te ga učiniti dobrim proizvođačem i potrošačem. No, unutarnji čovjek vapi za autentičnim ljudskim odnosima, licem u lice s drugim ljudskim bićima, putem kojih upoznaje sebe, druge i svijet u kojem živi. Prihvaćanje i poštovanje drugih, njegovanje zajedništva i bratstva temelj je razvoja čovjeka i civilizacije.

Ljudski interes

Categories: Aktualno|Tags: 04-2024, borba za opstanak, čovjek, društvo, individualnost, integritet uma, Ivančica Krivdić, jedinstvo, komunikacije, ljubav, ljudsko biće, međuljudski odnosi, moderna psihologija, natjecanje, Nilakanta Sri Ram, organizacija, rad, savjest, specijalizacija, tehnika|

Istaknuto obilježje modernog društva je i razvoj brojnih organizacija. Čovjek pronalazi okrilje u okviru različitih organizacija osnovanih radi stvaranja dobara i usluga, kao i ostvarivanja raznovrsnih ciljeva, dok njegov humanitet pada u drugi plan. Dok se okružujemo pogodnostima i stvarima koje organizacije pružaju, interes za drugog čovjeka postaje sve slabiji. No, upravo je ljudski interes nužan za njegovanje međuljudskih odnosa kao vezivnog tkiva i spasonosnog lijeka za prevladavanje razjedinjenosti modernog svijeta.

Strah od usamljenosti

Categories: Psihologija|Tags: 03-2024, depresija, duša, Herman, iluzije, Jelena Sikirić, materijalno blagostanje, međuljudski odnosi, misli, nutarnje stanje, osjećaji, Pikova dama, prijatelji, principi, psihička stanja, savjest, Snovi, srodna duša, težnje, životni prioriteti|

Usamljenost pogađa sve, neovisno o materijalnom statusu ili intelektualnom nivou. Problem usamljenosti podsjeća na ledeni brijeg: postoji vidljiv i razumljiv gornji dio, i drugi, mnogo veći dio koji nije vidljiv ni shvatljiv. Pogledamo li dublje, uviđamo da usamljenost zapravo ovisi o nama samima, o tome kako se odnosimo prema životu i svijetu koji nas okružuje. Istinska pak usamljenost nastaje kada nisu zadovoljene suštinske potrebe duše.

Empatija – dragocjena ljudska kvaliteta

Categories: Psihologija|Tags: 07-2023, Aristotel, brahmavihare, budizam, daya, duboka empatija, emocije, emocionalna empatija, filozofija, intersubjektivnost, Kant, kognitivna empatija, kršćanstvo, Martin Buber, međuljudski odnosi, mentalno zdravlje, milosrđe, Nikša Đerek, Platon, plitka empatija, prosvjetljenje, psihologija, razum, religija, simpatija, suosjećanje|

Pojam empatije, aktualiziran krizom kroz koju prolazimo, označava suosjećanje kao sposobnost uživljavanja u emocionalna stanja, mišljenje i ponašanje drugih ljudi. Suosjećanje nalazimo u središtu svih religijskih i etičkih tradicija koje nalažu da postupamo prema drugima onako kako želimo da se postupa prema nama. Djelotvorno suosjećanje olakšava dublje povezivanje i razumijevanje drugih, a time i nas samih, ključ je suživota i ostvarenja čovjekove ljudskosti.

Moć smijeha

Categories: Psihologija|Tags: 02-2016, Apolon, Aristotel, Bakhanalije, Bakho, Dioniz, endorfin, Georgios Alvarado Planas, hormon sreće, karneval, katarza, međuljudski odnosi, nemir, Poetika, proljeće, Saturn Saturnalije, smijeh, stres, tjeskoba, Tractatus Coislinianus, zima|

Radostan smijeh, smijeh od srca, ima moć smanjivanja napetosti, umanjivanja problema i olakšavanja teškoća svakodnevnog života. Dokazano je da ublažava bol, a i Aristotel u svojoj Poetici objašnjava da takav smijeh pročišćava osjećaje. Osim što dobro utječe na tijelo i raspoloženje, smijeh je poput vitamina koji daje dobro zdravlje duši.