Ivančica Krivdić – Nova Akropola

Ljepota i umjetnost

Categories: Filozofija|Tags: 06-2024, buddhi, Chidakasha, dobrota, evolucija, forma, harmonija, ideje, intuicija, istina, Ivančica Krivdić, jedinstvo, ljepota, ljudska inteligencija, logički razum, manifestacija, Nilakanta Sri Ram, oblik, priroda, spoznaja, svijest, umjetničko djelo, vrline, zakoni prirode, život|

U svemu manifestiranom očituje se jedan Život koji teče u beskrajnim strujama, otkrivajući bezbrojnu raznolikost oblika. Ljepota oblika, bilo u prirodi ili u umjetnosti, ima moć ganuti nas, oduševiti, povesti uvis. Ljepota kao božanski odraz utjelovljuje zakon harmonije koji postoji i u čovjeku i s njim rezonira. Stoga nas može dovesti u dodir s Ljepotom u najuzvišenijem smislu, gdje su Ljepota, Dobrota, Istina aspekti iste stvarnosti. Istinska je umjetnost izraz težnje za Ljepotom, za očitovanjem nevidljivog Života koji u ljepoti pronalazi puni procvat.

Ljudski interes

Categories: Aktualno|Tags: 04-2024, borba za opstanak, čovjek, društvo, individualnost, integritet uma, Ivančica Krivdić, jedinstvo, komunikacije, ljubav, ljudsko biće, međuljudski odnosi, moderna psihologija, natjecanje, Nilakanta Sri Ram, organizacija, rad, savjest, specijalizacija, tehnika|

Istaknuto obilježje modernog društva je i razvoj brojnih organizacija. Čovjek pronalazi okrilje u okviru različitih organizacija osnovanih radi stvaranja dobara i usluga, kao i ostvarivanja raznovrsnih ciljeva, dok njegov humanitet pada u drugi plan. Dok se okružujemo pogodnostima i stvarima koje organizacije pružaju, interes za drugog čovjeka postaje sve slabiji. No, upravo je ljudski interes nužan za njegovanje međuljudskih odnosa kao vezivnog tkiva i spasonosnog lijeka za prevladavanje razjedinjenosti modernog svijeta.

Tajne špiljske umjetnosti

Categories: Umjetnost|Tags: 08-2023, Abbe Breuil, Altamira, Andre Leoi-Gourhan, apstrakcija, astronomija, Bernifal, crteži, Cueto de la Mina, Cueva de El Castillo, Deneb i Altair, des Trois-Freres, Dvorana bikova ili Rotunda, El Conde, estetika, Font-de-Gaume, Fontanet, Ivančica Krivdić, klaviformi, Kozmička procesija životinja, La Vina, Lascaux, Le Mas d'Azil, Le Portel, ledeno doba, Les Combarelles, magdalenijanci, Mario Ruspoli, Michael Rappenglueck, Mjesec, Niaux, paleolit, Parpall, Pech-Merle, Perigord, plastike, realizam, reljefi, Rouffignac, slike, špilje, špiljska umjetnost, svetište, Taurus, tektiformi, Tuc d'Audoubert, životinje, zvijezde Aldebaran i Hijade, zvijezde Vega, zviježđe Bika, zviježđe Plejada|

Ukorijenjeno je mišljenje da je čovjek kamenog doba živio u špiljama, zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom, te da crteži u špiljama predstavljaju prizore iz lova. Međutim, otkrića iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća donose novo viđenje prapovijesti. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike i posjedovao kultove, najrazličitija znanja i tehnološke vještine. Sve su glasnije pretpostavke znanstvenika da su oslikane mreže hodnika i dvorana služile u inicijatske svrhe. Ova otkrića mogla bi izmijeniti uvriježene stavove.

Zimski solsticij

Categories: Religije i kultovi|Tags: 12-2022, Adonis, Advent, Agni, Apolon, Athis, badnjak, Bakho, Bjelobog, Božić, božićno drvce, Crnobog, Došašće, Horus, Isus, Ivančica Krivdić, Jarac, koledanje, koledari, Koledo, Krist, Logos, mitologija, Mitra, Mlado Sunce, Morana, Mrzlina, Nepobjedivo Sunce, Perun, priroda, religija, Saturn, Sol Invictus, solarni mit, Svarog, Svarožić, zakoni prirode, zoroastrizam|

Zimski solsticij označava najtamnije razdoblje u godini kada je Sunčevo svjetlo najslabije, dan najkraći, nakon čega nastupa preokret. Upravo taj trenutak preokreta religije mnogih kultura vežu uz rođenje bogova i velikih učitelja koji su svijetu donosili plamen svjetla, snagu preporoda i obnove. Različiti narodni običaji slave to nevidljivo događanje u prirodi. U starom Rimu to je bio rođendan Nepobjedivog Sunca. To je prigoda da i sami probudimo božansku iskru koju nosimo u sebi, svoje vlastito nepobjedivo Sunce.

Zagonetke kamenog doba

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "Kult medvjeđe lubanje", 02-2022, aurignacijska kultura, Bacho Kiro, Dolni Vestonice, Enlene, globalno zatopljenje, gravetijanska, Hohlenstein-Stadel, Homo erectus, Homo sapiens, Ivančica Krivdić, Kostenski, La Madeleine, Le Mas d'Azil, Le Moustier, ledeno doba, lovci kamenog doba, magdalenijanska kultura, Mezhirich, musterijanska kultura, Mzin, neandertalac, neolit, oledba, paleolit, Pavlov, Perigordi, Petrkovice, Predmosti, Salzgitter-Lebenstadt, Shanidar IV., solutreanska, špiljski čovjek, Venera, Venera iz Brassempouya, Vogelherd, Zmajeva jama|

Donedavno se smatralo da je čovjek kamenog doba izrađivao oružje i oruđe od kamena te da je živio u špiljama zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom. Također se vjerovalo da nije posjedovao tehnološka znanja i vještine niti poznavao umjetnost i duhovnost. Otkrića iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća donose novu sliku ljudske prapovijesti. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike i posjedovao kultove, najrazličitija znanja i tehnološke vještine. Nova otkrića polako mijenjaju uvriježene stavove.

Jurjevski običaji

Categories: Hrvatska baština|Tags: 04-2021, Gerovit, Golemi, Ivančica Krivdić, Jarovit, jurjaš, jurjaški pohodi, Jurjevdan, Jurjevo, jurjevski običaji, krijes, ladarice, lađa, Slaveni, sveti Juraj, Vazam, Venda, zmaj|

Narodni običaji i svetkovine održavali su iskonsku povezanost tradicionalnog čovjeka s prirodom. Jedan od takvih običaja bilo je i Jurjevo koje se slavi kao proljetna svečanost. Kršćanski Juraj ili predkršćanski Gerovit najčešće je predstavljan kao mladi junak koji se bori na konju i ubija demona-zmaja, kao što u prirodi nastupajuće proljeće svladava zimu. Slaveći buđenje prirode i novog ciklusa života jurjaši i ladarice bi pjevajući i plešući obilazili sela darujući svaku kuću zelenom granom.

Čarolija imele

Categories: Priroda|Tags: 12-2020, Balder, Dioskurid, druidi, Eneide, Eneja, Frigge, Hildegarda, Ivančica Krivdić, Kelti, Paracelsus, Perzefona, Samonios, Teofrast, ulje sv. Ivana, Vergilije, Viscum album|

Imela, uobičajeni božićni ukras u većem dijelu Europe, provlači se kroz mitove i narodna vjerovanja gotovo svih europskih naroda. Pripisivali su joj sveiscjeliteljska, zaštitnička svojstva, a najcjenjenija je bila imela s hrasta. Kod Kelta je branje imele predstavljalo središnji dio ceremonije vezane uz početak njihove kalendarske godine. Njezina zimzelenost simbol je životnog impulsa koji postoji i kada sve izgleda mrtvo, potonuvši u dugi zimski san.

Jane Goodall

Categories: Priroda|Tags: 03-2020, čimpanze, David Greybeard, Irena Petak, Ivančica Krivdić, Louis Leakey, National Geographic Society|

Od golemog mnoštva bića na Zemlji, niti jedno nam nije toliko slično kao čimpanze, a za njihovo upoznavanje najzaslužnija je slavna primatologica Jane Goodall. Njezina životna misija započela je u afričkoj divljini 1960. godine, a glavna metoda bila je pomno, nenametljivo promatranje čimpanza u prirodnom okruženju. Danas radi na očuvanju njihovih ugroženih staništa, posebno naglašavajući ljudsku odgovornost za to, kao i potrebu za stvaranjem svijeta u kojem ćemo harmonično živjeti sa svim bićima.

Atenina maslina

Categories: Simbolizam|Tags: 06-2019, akropola, Atena, Erehtejon, Ivančica Krivdić, Olea europea, Posejdon|

Dugovječno zimzeleno drvo masline pojavljuje se u mitovima i pričama naroda širom Mediterana, a za stare Grke maslina je bila dar Atene, božice mudrosti i zaštitnice pravde. Zato pokraj Atenina svetišta na atenskoj Akropoli oduvijek raste sveta maslina. Od njenih grančica pleli su se vijenci za olimpijske pobjednike, a posvećeno maslinovo ulje i grančice upotrebljavani su i u obredima.

Jeste li znali odakle potječe čokolada?

Categories: Priroda|Tags: Azteci, broj 47, čokolada, Ivančica Krivdić, kakaovac|

Čokolada potječe od astečkog chocoatl, napitka koji se pripremao od plodova stabla kakaovca. Međutim, ovaj čokoladni napitak nije ni najmanje