estetika – Nova Akropola

Svijet klasične Grčke

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 11-2024, akropola, Aleksandar Makedonski, Antimah iz Kolofona, arhajsko doba, arhitekti Iktinos, arhitektura, aristokracija, Atena, Atenski savez, Delski savez, demokracija, Demosten, društveno-politička uređenja, Eleuzina, entazis, Eshil, estetika, etika, Eubul, Euripid, Fidija iz Atene, filozofska misao, grčka kultura, grčka povijest, grčki polisi, helenističko razdoblje, Herodot, Hipokrat s Kosa, humane vrijednosti, humanizam, idealizacija likova, individua, Jerko Grgić, Kalikrat, kalokagatija, kanoni, kazalište, kiparstvo, koalicija grčkih gradova, kozmički red, kozmos, kralj Filip II., kraljevina, ljepota, medicinski kodeks, Miron iz Atike, misteriji, Muze, nous, oligarhija, Olimpijske igre, paideia, Panijazid iz Halikarnasa, Parmenid iz Eleje, Partenon, Periklo, Perzijanci, perzijski ratovi, Perzijsko Carstvo, Pindar iz Beotije, Platon, Poliktet iz Arga, politeii, političke borbe, prirodni zakoni, proporcija, renesansa, simetrija, Sirakuza, sofisti, Sofoklo, Sokrat, Sparta, sustav obrazovanja, suzdržani sklad, Temistoklo, timokracija, Timotej iz Mileta, tiranija, Tukidid, umjetnost, zlatni rez|

Klasično razdoblje Grčke označava puni procvat grčke kulture na umjetničkom, filozofskom i znanstvenom planu. Utemeljena na čvrstim i jasnim pravilima, klasična remek-djela harmonično objedinjuju estetske i etičke vrijednosti te odišu pravom mjerom, redom, skladom i ljepotom. Ona potiču na dobro i lijepo i do danas su nam ostala svjetionik i putokaz. Stvarni uzroci tog blistavog procvata sežu u arhajsko doba i izviru iz jedinstvenog, univerzalnog vrela koje nadahnjuje sva bezvremena djela.

Retorika – Umijeće vođenja duše

Categories: Filozofija|Tags: 09-2024, Agora, Ahilej, akropola, Alkibijad, Aristid, Aristotel, Branko Zorić, Brutus (Brut), Ciceron, De oratore (O govorniku), Demosten, dijalektika, Eneida, estetika, Fedar, filipike, filozof, filozofija, glasnogovorništvo, Gorgija, govor, govornik, gramatika, Hektor, Hipija, Homer, informatičke tehnologije, Institutio oratoria (Obrazovanje govornika), komunikacijska znanost, komunikologija, komunikolozi, konzumerizam, lingvistika, lobiranje, logika, Mahabharata, manipulacija, Marko Fabije Kvintilijan, mediji, medijski studiji, moralnost, Odisej, Orator (Govornik), Periklo, Platon, Pniks, pregovaranje, Prodik, Protagora, Psiha, psihagogija, psihologija, Ramayana, retori, samokontrola, skepticizam, sociologija, sofisti, Sokrat, sv. Augustin, Temistoklo, umjetne potrebe, urbanitas, Vergilije, vještina uvjeravanja|

Retorika je od vremena antičke Grčke do kraja 19. stoljeća bila sastavni dio humanističkog obrazovanja. Kada se koristila u plemenite svrhe, budila je čovjekovu uspavanu dušu i poticala ga na dobro. U protivnom je postajala sredstvo obmane. Najplemenitiji izraz dao joj je Sokrat koji je svojim govorima poticao Atenjane na preispitivanje i upoznavanje samih sebe, te na traženje odgovora na pitanje kako treba živjeti.

Tajne špiljske umjetnosti

Categories: Umjetnost|Tags: 08-2023, Abbe Breuil, Altamira, Andre Leoi-Gourhan, apstrakcija, astronomija, Bernifal, crteži, Cueto de la Mina, Cueva de El Castillo, Deneb i Altair, des Trois-Freres, Dvorana bikova ili Rotunda, El Conde, estetika, Font-de-Gaume, Fontanet, Ivančica Krivdić, klaviformi, Kozmička procesija životinja, La Vina, Lascaux, Le Mas d'Azil, Le Portel, ledeno doba, Les Combarelles, magdalenijanci, Mario Ruspoli, Michael Rappenglueck, Mjesec, Niaux, paleolit, Parpall, Pech-Merle, Perigord, plastike, realizam, reljefi, Rouffignac, slike, špilje, špiljska umjetnost, svetište, Taurus, tektiformi, Tuc d'Audoubert, životinje, zvijezde Aldebaran i Hijade, zvijezde Vega, zviježđe Bika, zviježđe Plejada|

Ukorijenjeno je mišljenje da je čovjek kamenog doba živio u špiljama, zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom, te da crteži u špiljama predstavljaju prizore iz lova. Međutim, otkrića iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća donose novo viđenje prapovijesti. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike i posjedovao kultove, najrazličitija znanja i tehnološke vještine. Sve su glasnije pretpostavke znanstvenika da su oslikane mreže hodnika i dvorana služile u inicijatske svrhe. Ova otkrića mogla bi izmijeniti uvriježene stavove.

Slavljenje života u umjetnosti Warli

Categories: Umjetnost|Tags: 09-2022, chauk, estetika, geometrijski simboli, indijska tradicija, Jivya Soma Mashe, Loris Ivančić Žic, Majka Zemlja, mitologija, načelo cikličnosti, Palaghata, pigmenti, ples tarpa, priroda, Shraddha Shetty, Sitakant Mahapatra, spirala, tradicionalna etika, trokut|

Slikarstvo Warli dočarava tradicionalni način života istoimenog plemena iz zapadnog dijela Indije. Njegova glavna značajka jest jednostavnost prikaza i odsustvo živih boja; obično koriste bijeli pigment na zemljanoj podlozi. Slikarstvo Warli odražava njihovu sjedinjenost s ritmovima prirode i poštovanje temeljnih ekoloških principa: povezanosti i međuovisnosti čitavog života. Za njih je Zemlja živo biće koje treba štovati, a na život gledaju kao na dar koji treba slaviti.

Estetska inteligencija

Categories: Psihologija|Tags: 09-2021, arhetip ljepote, Dijana Kotarac, Diotima, estetika, estetske navike, filozofija, Gozba, ljepota, percepcija ljepote, Platon, Sabine Leitner|

Iako se govori o različitim vrstama inteligencije, filozofski gledano, inteligencija kao sposobnost razboritog prosuđivanja, razlučivanja trajnog od prolaznog, odnosi se na sva područja života. Estetska inteligencija je sposobnost razabiranja ljepote u njezinim raznolikim izrazima. Razvijanje estetske inteligencije omogućuje nam da zamjećujemo više ljepote, da ljepotom oplemenimo naš život, damo mu smisao i više ga volimo.

Tijelo i duša ljepote

Categories: Umjetnost|Tags: 09-2021, estetika, estetski kriterij, etika, harmonija, humani potencijal, Krešimir Andjel, Miguel Angel Padilla, rezonancija, senzibilitet, umjetnik, umjetnost, vertikalizacija|

U istinskoj umjetnosti estetika je neodvojiva od etičkog sadržaja. Time je ispunjena temeljna i krajnja svrha umjetnosti – doprinos čovjekovu ostvarenju. To je jedino moguće ako ona svojom ljepotom i nevidljivom biti rezonira s onim najplemenitijim u nama. Preduvjet za to razvoj je vrlina koje omogućuju prepoznavanje onog lijepog i dobrog pa je tako estetsko obrazovanje put buđenja uspavane duše i njezina priprema za usvajanje ljepote.

Podudarnost i umjetnost

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2019, Esmeralda Merino, estetika, načelo podudarnosti, Nives Lozar, umjetnost|

U prirodi ne postoji čista improvizacija ni slučajnost, već vladaju njeni zakoni. Jedan od njih je zakon podudarnosti prema kojem se sve što se pojavljuje u velikom, pojavljuje i u malom, u vidljivom i u nevidljivom, odnosno kako gore, tako dolje. Zakon podudarnosti omogućuje nam pristup stvarnosti, posebno posredstvom umjetnosti koja dira nutarnje strune ljudskog bića i može nas uzdići do uzvišenih stanja svijesti te nam približiti arhetipski svijet.

Filozofija umjetnosti u renesansi

Categories: Filozofija|Tags: 03-2018, amblemska umjetnost, Branka Valentić, Duh renesanse, estetika, etika, Fernand Schwarz, Heptaplus, Hieroglyphica, Isabelle Ohmann, Luka Marić, Marsilio Ficino, Pico della Mirandola, sakralna umjetnost, simbolička umjetnost, vizualna umjetnost|

Izbor iz knjige Duh renesanse Isabelle Ohmann i Fernanda Schwarza govori o renesansnoj filozofiji umjetnosti. Duh novog vremena najjasnije se očitovao u vizualnoj umjetnosti, pa se tome pridavala i najveća važnost. Umjetnik kao most između vidljivog i nevidljivog postaje tumač skrivenog. U njegovoj umjetnosti sjedinjuje se estetsko i etičko, a središnje mjesto zauzima Ljepota. Ona omogućuje uzdizanje prema viziji onog božanskog koje preobražava i oplemenjuje.

Nedodirljiva ljepota

Categories: Umjetnost|Tags: 06-2017, Dobro, estetika, Gozba, Krešimir Andjel, ljepota, Logos, Miguel Angel Padilla, Platon, umjetnik, umjetnost|

Estetika je relativno nov pojam za tradicionalnu filozofsku disciplinu koja je umjetnost dovodila u vezu s božanskim arhetipovima Ljepote i Dobra. Prema tom konceptu istinski se umjetnik uzdiže do dimenzije čiste ljepote, kontemplira o njoj i interpretira je u sebi kako bi je u stvaralačkom procesu mogao predstaviti u oblicima i tijelima. Ova nedodirljiva i suptilna Ljepota za umjetnika je najveće nadahnuće, ali i izvor duhovnosti. Tako shvaćena umjetnost put je kojim se dolazi do Jedinstva.