Bog – Nova Akropola

Giordano Bruno – Slika prirode u novoj filozofiji

Categories: Znanost|Tags: 02-2023, Atila Barta, atomi, Bog, elementali, eter, fizički svijet, fizikalni zakoni, Galilej, gibanje planeta, gravitacija, harmoniziranje suprotnosti, heliocentrični sustav, imaginacija, induktivna metoda, intuicija, intuitivna spoznaja., Jedno, komete, komplementarnost, Kopernik, kvantna fizika, Lukrecije Kar, matematika, materija, minimum, Mjesec, moderna znanost, monada, Natura est Deus in rebus, Nikola Kuzanski, Nolanac, O herojskim zanosima, panteizam, planeti, precesija, prirodne znanosti, Ptolemej, rotacija, sunčeve pjege, svemir, svjetlost, Szendrö Csaba, trojni minimum, univerzum, Večera na Pepelnicu, zvijezde lutalice, zvijezde stajačice, zviježđe, zvjezdani sustavi|

Renesansni filozof Giordano Bruno bio je nastavljač hermetičke tradicije i glasnik moderne znanosti. Iako nikada nije izveo ni jedan pokus, iznosi začuđujuće tvrdnje o svemiru, zvijezdama, materiji, atomu… Mnoge od njih podudaraju se s otkrićima kvantne fizike, dok je dokazivanje mnogih ostavljeno budućnosti. Priroda je za njega božanski odraz s kojim je povezana nebrojenim nitima. Spoznaja je moguća intuicijom i imaginacijom putem kojih čovjek povezuje beskonačno s konačnim i stječe uvid u cjelinu stvarnosti.

Plotin – Razine našeg ja

Categories: Ex libris|Tags: 11-2022, Bog, božanski Duh, Dobro, duhovni svijet, Eneade, filozofija, gnostičko učenje, intuitivna spoznaja., Jedno, ljudska duša, misterijske religije, nutarnje iskustvo, Pierre Hadot, platoničari, platonizam, Pleroma, Plotin: Jednostavnost pogleda, Plotinova ekstaza, Plotinova škola, polje svijesti, Porfirije, razine postojanja, svijet platoničkih Oblika i Ideja, um|

Plotinove Eneade sadrže prikaz osnovnih elemenata njegova učenja, ali i njegovo mistično iskustvo duhovnog svijeta koji je zapravo njegovo najdublje ja. Kroz to iskustvo otkriva da se naše ja proteže od najviše razine, Boga, do najniže razine, materije. Iako nismo svjesni ni najniže ni najviše razine, već sredine ili međuprostora, te razine stvarnosti su razine našeg nutarnjeg života. Taj potencijal koristimo tek kada prema njemu usmjerimo svijest i kada dotakne naša osjetila.

Plotin – Osnivač neoplatoničke škole

Categories: Filozofija|Tags: "kozmička trijada", 11-2022, Aleksandrija, Amonije Sak, antička kultura, Biljana Popović, Bog, budizam, car Galijen, car Gordijan III., Dobro, duh, duša i tijelo, Duša svijeta, eklektički pristup, emanacija, Eneade, etika, Eustohije, filozofija, filozofski grad Platonopolis, inteligibilni plan, Jedno, Klement Aleksandrijski, Kreacija, Likopolis, makrokozmos, mikrokozmos, misterijska središta znanja, nous (duh), oko duše, Orfej, Origen, osjetila, osjetilni i nadosjetilni svijet, Pitagora, Platon, Plotin, Porfirije, religija, Rim, theodidaktos, univerzalno bratstvo, univerzum, vedantizam, vizije, vrline, zoroastrizam|

Plotinova škola, nastala s početkom kraja antičke civilizacije, nazvana je neoplatoničkom jer se uglavnom temeljila na Platonovoj filozofiji. U središtu njegove filozofije nalazi se Jedno, korijen svega vidljivog i nevidljivog, iz kojeg emanacijom proizlazi kozmička trijada, a iz nje postupno svijet kao cjelina. Odraz te trijade u čovjeku su um, duša i tijelo. Djelatnost duše nije briga o tijelu, nego da ne zaboravi odakle dolazi i kamo ide te da se pročišćenjem kroz vrline vrati svom božanskom izvoru – Jednom.

Marsilio Ficino i firentinski neoplatonizam

Categories: Filozofija|Tags: 03-2016, Anđeoski um, Bog, Careggi, Cosimo de Medici, Dobro, duša, Duša svijeta, Firenza, Italija, Lisardo Garcia Rodulfo, ljepota, ljubav, Marsilio Ficino, Nensi Pekić, neplatonizam, Platon, preporod, renesansa, Simonetti Cattaneo Vespucci, Tijelo svijeta, univerzum|

Marsilio Ficino jedna je od središnjih ličnosti renesanse. Prijevodima Platonovih djela, svojim filozofskim sustavom i Akademijom u Careggiu dao je velik doprinos popularizaciji platoničke tradicije u zapadnoj misli. Osnovni aspekti njegove filozofije su shvaćanje Univerzuma kao jedinstvenog organizma s uređenom hijerarhijom, učenje o Dobru, Ljepoti i Ljubavi te učenje o duši koje se oslanja na Platonova učenja.