Platon – Nova Akropola

Imaju li biljke svijest?

Categories: Fenomeni|Tags: "detektor laži", 08-2026, abiotički zvukovi, akustična vibracija, alelopatija, Anaksagora, anatomija, Australija, Backsterov efekt, biljka zmajevac, biljna inteligencija, biljni svijet, botanika, Charles Darwin, Cleve Backster, dijeljenje resursa, dodir, Dracaena massangeana, drevne kulture, duša, ekološka zaštita biljaka, ekosustav, evolucija, evolucijska ekologija, evolucijski razvoj, fenomeni, Flora, frekvencije, galvanometar, hranjive tvari, Hrvoje Landeka, inteligentni kozmički princip, inteligentno ponašanje, istraživanja, komunikacija, korijen biljke, micelij gljiva, mikorizna mreža, Mimosa pudica, mimoza, Moć kretanja u biljkama, molekularne poruke, Monica Gagliano, mozak, nagonsko-požudna razina duše, nektar, neuroznanost, Nous (Um), oprašivanje, pčele, planetarna biosfera, Platon, poligraf, potencijalna opasnost, prirodni zvukovi, rast, razina svijesti, razmnožavanje, razvoj nutarnjih potencijala, refleks, refleksno-vegetativna razina duše, sposobnost percepcije i memorije, Sveučilište Southern Cross, temperatura, Timej, umjetno generirani zvukovi, vlažnost, zakonitosti prirode, živčano tkivo, životinjski svijet, znanstvena disciplina, znanstvena zajednica, znanstveni eksperimenti, zujanje pčela, zvučne vibracije|

Biljno carstvo zadivljuje raznolikošću oblika, boja i mirisa te otvara pitanje: posjeduju li biljke svijest? Dok neuroznanost svijest povezuje sa složenim živčanim sustavom, tradicija prenosi da sva bića imaju svijest, premda različitog stupnja razvoja. Novija istraživanja potvrđuju da biljke posjeduju određeni stupanj inteligencije, što se očituje u njihovoj sposobnosti prilagodbe i složenoj interakciji s okolinom. Time se približavamo drevnim shvaćanjima prema kojima sva bića sudjeluju u procesu evolucije te međusobnim odnosima održavaju ravnotežu ekosustava.

Harmonija i ljepota u znanosti

Categories: Filozofija|Tags: 06-2026, Albert Einstein, astronomija, biolozi, Dione Alves Teles, Dobro, dobrota, država, duhovnost, elegancija, emocije, estetika, etičko formiranje, etika, fizičari, geometrija, glazba, Heisenberg, ideal, istina, jednostavnost, Kepler, klasična filozofija, kozmos, kvantna mehanika, ljudska duša, logika, matematičari, moralnost, osjetila, Paul Dirac, percepcija, periodni sustav elemenata, Pitagora, Platon, Poincaré, pravda, pravilnost, principi, priroda, proporcija, prosvjetiteljstvo, ravnoteža, Schrödinger, simetrija, sklad, smisao postojanja, stvarnost, teorija relativnosti, thaumazein, Timej, tradicija, umjerenost, umjetnost, unutarnja transformacija, unutarnji red, vizija, zakon, znanstvenici|

Harmonija i ljepota čine se nespojivima sa znanošću, no znanost je u svojoj najdubljoj dimenziji potraga za harmonijom, redom i ljepotom koji su utkani u samu prirodu. Otkrića velikih znanstvenika često nisu vođena samo logikom i eksperimentima, nego i prepoznavanjem harmonije i ljepote u prirodi. Otkrivajući harmoniju i ljepotu kao izraze božanskog, znanost se ne zaustavlja na tehničkom znanju. Ona postaje put prema božanskom, kao i prema vlastitoj biti.

Vrijednosti suvremenog svijeta

Categories: Aktualno|Tags: "Teorija razbijenih prozora", 06-2026, automatizam, bande, besmrtnost duše, čistoća, dekadencija, dijalog Menon (O vrlini), dostojanstvo, droga, epidemija nasilja, estetika, folklor, formiranje učenika, Franco Špigić, glazbeni oblici, globalna dehumanizacija, građanski eksperiment, grafiti, higijena, humanizam, individualna i kolektivna etika, kazalište, klasični izvori, krađe, latentne moći duše, ljubav, ljudska duša, ljudska priroda, moralna priroda, muzikoterapija, napredak, nasilje, nastavni programi, nepoštivanje zakona, nered, nesvjesnost, New York, odnos prema svetome, Platon, ples, pokazatelji nasilja, politika, priroda, red, Rein Blumenberg, reminiscencija, renesansni pokret, ritam života, rutina, sakralna umjetnost, savjest, sjećanje, slikarstvo, smeće, smisao života, Sokrat, srednji vijek, suvremena umjetnost, svijest, umijeće življenja, upoznavanje samoga sebe, uzori, veliki učitelji, više vrijednosti, vrlina, zaborav|

Studije pokazuju da pojave zapuštenosti i vandalizma u nekoj sredini odašilju poruku kako ne postoji briga za red i zakon, što pogoduje širenju nereda i nasilja. Vraćanje higijene i estetskih elemenata ima pozitivan učinak jer pridonosi uspostavi ljudskog dostojanstva, vrijednosti i vrlina. Izostanak humanih vrijednosti vodi moralnom nazadovanju, duhovnom osiromašenju i kaosu. Moderni razvoj nije dovoljan za novu renesansu, on mora biti praćen njegovanjem ljudskosti i osjećaja zajedništva.

Znanost i moral

Categories: Znanost|Tags: 'prestabilirana harmonija', 05-2026, A. D. Aleksandrov, Albert Einstein, Aleksandar Hinčin, apstrakcija, Aristotel, Bhagavad Gita, Čebišev, Descartes, Dhammapada, društvene znanosti, duhovna formacija, duhovna kultura, duša, Egipat, ego, etika, filozofsko formiranje, fizika, fiziologija, fraktali, Gauss, geometrija, Grčka, Henri Poincaré, Hirošima, hrabrost, ideali, identitet, imaginarni brojevi, intuicija, J.A. Livraga, Jean-Jacquesa Rousseau, K. E. Ciolkovski, K. Jaspers, kontemplacija, Kovalevska, kreativnost, kultura, Leibniz, ljudske vrline, ljudsko ponašanje, logičko razmišljanje, logika, M. Montaigne, matematika, Max Born, Mezopotamija, moderna znanost, moralna načela, moralna odgovornost, moralnost, neeuklidska geometrija, Newton, Niels Bohr, norme ponašanja, opća kultura, opće dobro, opservacija, Pagvaški pokret znanstvenika, plagijarizam, Platon, pojam Dobra, Poncelet, povijest znanosti, prirodne znanosti, prof. dr. sc. Aleksej Čuličkov, profesionalna etika, racionalno znanje, religija, rezultati istraživanja, Richard Feynman, Samospoznaja, simbolički jezik, sklad, slika svijeta, smisao života, Sokrat, sustav vrijednosti, tehnička civilizacija, tehnička revolucija, tradicija, transcendentni moral, umjerenost, umjetnost, unutarnja ljepota, Vladimir Vernadski, zakon, zakoni formalne logike, znanstvena istraživanja, znanstvena metoda, znanstvena racionalnost, znanstvenici, znanstveno znanje|

Znanost je na brojne načine doprinijela dobrobiti čovječanstva i neprestano širi naše horizonte. Pomaže nam bolje razumjeti svijet u kojem živimo te utječe na naš način života i sustav vrijednosti. Predano znanstveno istraživanje formira osobnost, pokreće volju, intuiciju, kontemplaciju i uzdiže prema transcendentnim moralnim vrijednostima. Etika daje kriterije za ispravno djelovanje pa je sprega znanosti i etike ključna za osiguranje da znanstveno znanje služi dobrobiti čovječanstva.

Jedinstvo različitosti

Categories: Aktualno|Tags: 04-2026, Albert Einstein, Ana Marinović, Aristotel, budizam, dinamika, dualistički pristup, E pluribus unum, Edgar Morin, egocentrizam, eklektička perspektiva, ekološka kriza, ekosustavi, etnocentrizam, globalizacija, globalno, Hannes Weinelt, harmonija suprotnosti, hereza odvojenosti, ideje, inovacije, istočne tradicije, Istok, jedinstvo, komunikacija, kreativnost, ksenofobija, kulturna isključivost, kulturna razmjena, ljudsko društvo, mikorizna mreža, nacionalizam, nacionalno, napredak, neoplatonizam, neznanje, nidane, običaji, odgoj, otpornost sustava, planet Zemlja, Platon, priroda, rasizam, redukcionizam, samilost, šumski internet, sv. Pavao, totalitarizam, tradicija, uniformiranje, Wood Wide Web, Zapad|

Različitost proizlazi iz prvotnog jedinstva koje je temelj različitosti. Kulturna raznolikost donosi širok spektar ideja, perspektiva i inovacija te doprinosi dinamičnijem, snažnijem i otpornijem društvenom sustavu. Bitno je prepoznati našu zajedničku ljudskost, a istovremeno cijeniti i koristiti najbolje iz različitih tradicija koje se međusobno nadopunjuju. Zato je potreban novi odgoj koji će očuvati i jedinstvo i različitost te voditi harmoniji suprotnosti.

Vitamin D – Naša spona sa Suncem

Categories: Znanost|Tags: 04-2026, Aristotel, autoimune bolesti, biologija, čovjek, dr. med., država, epidemija, fiziološki procesi, geni, glukoza, hormon, ideja Dobra, imunosni sustav, infekcije, kalcij, karcinom, kognitivne sposobnosti, kolekalciferol, kolesterol, koža, kreme za sunčanje, krvna plazma, medicina, metabolizam, mišićni sustav, O nebu, osteomalacija, pandemija, Pitagora, Platon, poremećaj okoštavanja kostiju, previtamin, priroda, Prof. dr. sc. Hrvoje Jakovac, rahitis, receptorske bjelančevine, regeneracija tkiva, svjetlost, univerzum, UVB zračenje, vitamin D3, živčani impuls, živčani sustav|

Živimo u Sunčevom sustavu, u kojem životi, zdravlje i dobrobit svih živih bića ovise o Suncu. Uz tradicionalna znanja, jasan uvid u povezanost Sunca i čovjeka pružaju nam i najnovija otkrića znanosti na primjeru sinteze i djelovanja vitamina D. Pod utjecajem Sunčevih zraka, u koži se stvara vitamin D koji je neophodan za očuvanje zdravlja. Moderna pandemija njegova nedostatka pripisuje se sve dužem boravku u zatvorenom prostoru i nedovoljnom izlaganju Suncu.

Hermetizam i renesansa

Categories: Filozofija|Tags: 03-2026, Aion, Aleksandrija, astrologija, besmrtni čovjek, Bog, božanski um, Branko Zorić, Campanella, corpus hermeticum, De abstinentia, dobrota, dostojanstvo čovjeka, Duh renesanse, dvostruka priroda čovjeka, egipatska religija, evolucija, filozof, filozofija, Frane Petrić, Giordano Bruno, grob duše, helenizam, Hermes Trismegistos, hermetička učenja, hermetički spisi, Homo Universalis, humanističke vrijednosti, imaginacija, inteligencija, intuicija, Isaac Casaubon, klasična tradicija, kralj, ljepota i harmonija, ljudska svijest, ljudski potencijali, magija, Marsilio Ficino, materijalizam, neoplatoničari, neoplatonizam, Nikola Kuzanski, obnova, orfički misteriji, Pico della Mirandola, Platon, plemenitost, politika, Porfirije, priroda, prirodni zakoni, prolazno, racionalizam, razum, religija, renesansa, Rimsko Carstvo, soma sema, srednjovjekovna Europa, svećenik, teologija, tijelo, umjetnost, velikodušnost, vječno, volja, znanost|

Hermetizam je filozofsko-religijsko učenje utemeljeno na grčkom tumačenju drevne egipatske religije, koje je dalo ključni poticaj renesansi – obnovi čovjeka i svijeta. Hermetizam polazi od duboke povezanosti čovjeka i kozmosa te postavlja pitanja o izvoru i cilju ljudskog života: tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo? Ovo nas učenje podsjeća na potrebu usmjeravanja naše svijesti od zemlje prema nebu, od prolaznog prema vječnom.

Uljudnost kao odabir

Categories: Psihologija|Tags: 03-2026, arhetipovi, bonton, četiri temeljne vrline, dobrota, dokumentarni film Human, Doris Toić, harmonija, istina, kakofonija, licemjerje, ljepota, ljubav, ljubaznost, ljudske vrijednosti, misli, nagoni, nesvjesno djelovanje, norme ponašanja, osjećaji, Platon, Pravednost, promjena, robotizacija, snaga primjera, sposobnost mišljenja, strasti, svjesni odabir, traganje za smislom, uljuđivanje, želje, životinjski svijet|

Uljudnost gradi društvene odnose i preduvjet je ljudske suradnje. Uobičajeno se veže uz norme ponašanja koje ne moraju odražavati iskrene namjere pa se često izjednačava s licemjerjem. No, uljudnost nije puki izvanjski izraz, ima korijen u uljuđivanju, odnosno u ugađanju naših misli, osjećaja i želja s humanim dijelom naše ljudske prirode. Tada stvaramo harmoniju, u protivnom kakofoniju. Uljudnost gradi puteve i mostove harmoničnog suživota.

Cvijeta Zuzorić – Cvijet na drači

Categories: Književnost|Tags: 03-2026, Ancona, biografija, Cesare Simonetti da Fano, Cosimo I. Medici, Cvijet na drači, Cvijeta Zuzorić, Dinko Ranjina, Dominko Zlatarić, drama Cvijeta Zuzorić, drama Kako vam drago, Dubrovnik, Ernest Katić, Fasti litterario-Ragusini, filozofija, filozofski dijalozi, Fior di spina, Franjo Marija Appendini, Gianbattista Boccabianca, grčki filozofi, hrvatska renesansa, ideal dame, iliti o ljepoti, Irena, Ivan Kukuljević Sakcinski, Jorjo Tadić, Julija i Nada Bunić, književnica, književnost, Ljubav Pirama i Tizbe, Luko Paljetak, Mara Gundulić, Marin Battitore, Marta Marić, Matko Sršen, Miho Bunić Babulinov, Miho Monaldi, Milan Šenoa, muza, Naše vile, Nazor, Nikola Gučetić, Nikoleta Rastić, Noticije, O ljepoti, O ljubavi, Ovidijeve Metamorfoze, Pjesni ljuvene, Pjesnikinje starog Dubrovnika, pjesništvo, Platon, Razgovori o Aristotelovoj Meteori (Discorsi sopra le Metheora d` Aristotele), renesansna dama, Rime, Sabo Slade, Saro Crijević, Skroviti vrt, Teatar &TD, Tin Ujević, Torquato Tasso, treći spol, umjetnica, umjetnost, Zdenka Marković|

Cvijeta Zuzorić, čuvena po ljepoti i učenosti, okupljala je kulturni krug svojih suvremenika s kojima je raspravljala o umjetnosti, filozofiji, pjesništvu. Mnogi su joj posvetili svoja djela, slavili je u pjesmama i prozi i učinili legendarnom. Vremenom je postala simbol ženske renesansne poezije u Hrvatskoj. Budući da njezini stihovi nisu pronađeni, ostaje otvoreno pitanje je li Cvijeta doista bila pjesnikinja ili muza, ideal renesansne dame.

Flavije Klaudije Julijan – Car i filozof

Categories: Filozofija|Tags: ''Apostata", "Bradomrzac", 02-2026, aleksandrijska filozofska škola, Antiohija, Aristotel, Boris Kučalo, Carigrad, cezar Zapadnog Carstva, Cezari, Dmitrij Sergejevič Merežkovski, drama Car i Galilejac, Efez, eleuzinski misteriji, epigrami, Epistolae, Gal, Galija, germanska plemena, helenski klasici, Henrik Ibsen, Himna kralju Heliju, himne, Homer, inicijacija, Istočno Rimsko Carstvo, Jamblih, Konstancije II., Konstantin Veliki, kršćanstvo, kult boga Mitre, legionar, Libanije, Misopogon, neoplatonizam, Nikomedija, panegirike, Perzija, Platon, pontifex maximus, Prokopije, Protiv Galilejaca, reformator, rimski imperator, Rimsko Carstvo, Sapor, Smrt Bogova: Julijan Otpadnik, Sokrat, titula Dominus, vladar, vojskovođa, zakonodavac, zapadna civilizacija|

Rimski car-filozof Julijan, posljednji iz Konstantinove dinastije, bio je snažno nadahnut filozofsko-religijskom baštinom helenizma, osobito neoplatonizmom i mitraizmom. Na vlast dolazi u vrijeme kada stare tradicije blijede, ustupajući mjesto ranom kršćanstvu. Unatoč nepune dvije godine na čelu Carstva, ostao je zapamćen po pokušaju oživljavanja rimske tradicije i vraćanju nekadašnje slave Rima u svijetu koji se nepovratno mijenjao.