Doris Toić – Nova Akropola

Lav Nikolajevič Tolstoj – Što nam je dakle činiti?

Categories: Antropologija|Tags: 10-2024, čovječanstvo, dobrotvorni rad, Doris Toić, društveni problemi, društveno uređenje, filozof, književnik, Lav Nikolajevič Tolstoj, ljudske želje, moralne vrijednosti, moralni zakoni, Moskva, popis stanovništva, prosjaci, Rimska republika, savjest, sloj bogatih, služenje drugima|

Veliki ruski književnik i filozof Tolstoj, pogođen srazom između blagostanja sloja bogatih, kojem je i sam pripadao, i strašnih uvjeta života moskovske sirotinje, odlučio je raskrstiti s dotadašnjim načinom života. Samom sebi i društvu postavlja pitanje što učiniti da ovaj svijet postane boljim mjestom za život za sve. Dolazi do odgovora da je čovjek pozvan služiti drugim ljudima i općim ljudskim ciljevima jer jedino tako može ispuniti svoju svrhu. Glavnim zadatkom čovječanstva smatra usklađivanje djelovanja s moralnim zakonom koji progovara kroz savjest.

Roger Scruton: Zašto je ljepota važna?

Categories: Umjetnost|Tags: "duhovna pustinja", 06-2024, animalni porivi, Botticelli, dokumentarni film, Doris Toić, duhovne potrebe, filozofi, Fontana, ideali, konceptualni umjetnik Michael Craig-Martin, Marcel Duchamp, Michelangelo, moralno dobro, originalnost, Oscar Wilde, ostvarenje ljudskog bića, Pieta, Platon, Rembrandt, Rođenje Venere, smisao života, stara Grčka, umjetnost|

Suvremeni engleski profesor filozofije i estetike Roger Scruton autor je pedesetak knjiga iz područja filozofije i etike. U dokumentarnom filmu Zašto je ljepota važna? ističe da je umjetnost 20. stoljeća prognala ljepotu, otvorila vrata kultu ružnoće i dovela nas u "duhovnu pustinju". Tvrdi da je ljepota univerzalna ljudska potreba, a ne zastarjela stvar prošlosti, koja nas uzdiže i povezuje s vječnim i daje smisao životu. Gubeći ljepotu, u opasnosti smo da izgubimo smisao i svrhu života te mogućnost da se ostvarimo kao ljudska bića.

Rita Levi Montalcini – Dani ispunjeni životom

Categories: Znanost|Tags: 08-2023, Afrika, biologija, čimbenik rasta živaca, Doris Toić, društvena odgovornost, entuzijazam, etičnost, Giuseppe Levi, inspiracija, medicina, neurologija, obrazovanje, predanost, Primo Levi, Stanley Cohen, Viktor Hamburger, zaklada, živčani sustav, znanstvena istraživanja|

Talijanska nobelovka sitnog stasa Rita Levi-Montalcini bila je div u neuroznanosti. Fascinirana živčanim sustavom koji je do sredine 20. stoljeća bio potpuno neistraženo područje, nakon studija medicine s golemim se žarom posvetila proučavanju njegova funkcioniranja. Nepokolebljiva predanost i intuicija doveli su je do otkrića tzv. faktora rasta živaca, čime je dala temeljni doprinos razumijevanju neurogeneze, neurodegenerativnih bolesti i tumora. Njezin je život do duboke starosti bio ispunjen neumornim istraživanjem i mentorstvom te dobrotvornim radom.

Što nam govori bol?

Categories: Psihologija|Tags: 05-2023, bol, bolest, Bolest kao put, Božanstvena medicina, Doris Toić, Dr. Petar J. Stanković, mentalna hrana, nutarnje ozdravljenje, nutarnji uzroci, patnja, Psiha, psihijatar Ruediger Dahlke, psiholog Thorwald Dethlefsen, simptomi, sklad, smisao života, tradicionalna medicina|

Bolest je veliki izvor patnje i upravo zato potencijalni pokretač promjena. Izbijanje bolesti zaustavlja ustaljenu svakodnevnicu i nuka čovjeka da se zamisli nad vlastitim životom i smrću, traži intimno preispitivanje uzroka koji su doveli do bolesti. Bol uvijek nosi određenu poruku te sugerira potrebu za nekom promjenom. Kroz bol i bolest možemo se približiti samom sebi, upoznati se i sazreti te temeljem toga bitno promijeniti dotadašnji način života.

Aldous Huxley – Kakav svijet gradimo?

Categories: Filozofija|Tags: 10-2019, automatizam, biološki inženjering, dehumanizacija, Doris Toić, filozofija, industrijska civilizacija, tehnološki napredak, utopija, Vrli novi svijet|

Engleski književnik Aldous Huxley u svojim romanima Vrli novi svijet i Otok daje dvije oprečne slike društva. Prvom predstavlja izobličeni svijet i gotovo proročanski upozorava na dehumanizirajuću stranu tehnološkog i materijalnog napretka, a drugom prikazuje idealno društvo u kojem svi žive smislenim i svrhovitim životom. Naše moderno potrošačko društvo sve više poprima obilježja vrlog novog svijeta. Za smisleniji život i svjetliju budućnost, nužan je zaokret i preobrazba društva, a ona polazi od preobrazbe pojedinaca kao nositelja društva.

Ivo Andrić – Mostovi

Categories: Književnost|Tags: 08-2015, Bosna, Doris Toić, Ivo Andrić, književnost, most|

Mostovi, simbol veze između ljudi i vremena, bili su Ivi Andriću trajna inspiracija u stvaralačkom radu. Smatrao je da pisac treba biti neka vrsta mosta, onaj koji zbližava ljude i krajeve. Također je u svojim djelima najčešće odabirao prošlost, pružajući čitatelju priliku da izgradi svoj vlastiti most između prošlosti i sadašnjosti.