Zoroastrizam – religija drevne Perzije
Zoroastrizam, izdanak stare indoiranske religije, nosi ime po reformatoru Zaratustri, a zbog kulta vatre naziva se i religijom Vatre. U njoj središnje mjesto zauzima bog Ahura Mazda, koji u vidljivom svijetu predstavlja Sunce na nebu, odnosno vatru na zemlji, te Asha – nepromjenjivi kozmički zakon koji upravlja svijetom. Srž Zaratustrina učenja sadržana je u trojedinom putu dobrih misli, riječi i djela. Čovjek može slobodno birati način svoga djelovanja, ali svako djelo povlači posljedice u skladu s Ashom.
Samotrački misteriji
Sjevernoegejski otok Samotraka nekada je bio srce drevnog religijskog kulta. Samotrački misteriji privlačili su štovatelje iz cijelog grčko-rimskog svijeta više od tisuću godina, a u njihovu su mudrost bili upućeni mnogi filozofi, državnici i umjetnici. Posvećenike je pratio zavjet šutnje, priječeći nedostojnima pristup uzvišenom znanju. Tajna znanja koja su se prenosila imala su ulogu omogućiti čovjeku da upoznajući samoga sebe, upozna svijet i bogove.
Naša stara vjera
Naša stara vjera peta je u nizu knjiga na temu Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, u kojoj naš jezikoslovac Radoslav Katičić govori o staroj vjeri Slavena te njezinim dodirima s kršćanstvom. Proces pokrštavanja trajao je nekoliko stoljeća, a do potpune asimilacije nove vjere postojalo je dvojevjerje. U tom razdoblju božanstva stare vjere stapaju se s kršćanskim svecima i sveticama. Katičić razotkriva da je ta stara tradicija još uvijek prisutna te da se kroz nju provlači zajednička nit koja polazi od indoeuropskih korijena.
Mahabharata – II. dio
Mahabharata sadrži temeljna indijska filozofska učenja o svemiru, prirodi i čovjeku. Između ostalog, govori i o sustavu moralnih vrijednosti koje se mijenaju i opadaju prolaskom četiriju yuga, velikih vremenskih ciklusa postojanja čovječanstva: od zlatnog, preko srebrnog i brončanog, do našeg željeznog doba ili kaliyuge. Mahabharata se smatra autoritetom u pravilima etičkog ponašanja koje je polazište za duhovni razvoj pa je bez obzira na prostornu i vremensku udaljenost njena poruka aktualna i današnjim stremiteljima.
Mahabharata – I. dio
Drevni indijski ep Mahabharata u sebi objedinjuje indijsku povijest, mitologiju, teologiju i filozofiju, kao i etički sustav vrijednosti s jednostavnim, razumljivim porukama namijenjenim čovjeku koji se pita kako ispravno živjeti. Vrline su za njih bile osnovno sredstvo duhovnog razvoja čovjeka, a njihovo pomanjkanje znak propadanja čovječanstva. Iako se stara indijska civilizacija u mnogočemu razlikuje od današnje, težnja i potreba čovjeka nekad i danas ostale su iste: ostvariti život primjeren čovjeku.
Egipatske svetkovine
Stari Egipćani imali su preko sto praznika u godini. Egipat je tada oživljavao, radovao se i plesao, ne zaboravljajući pritom da su svetkovine bile namijenjene odavanju počasti bogovima. Za njih su one značile i obnavljanje jedinstva s uzvišenim načelom: s vremenom, prirodom, kozmosom ili faraonom. Ritam svetkovina ostao je utisnut u život tako da su mnoge od njih, i nakon zalaska egipatske civilizacije, nastavile živjeti prilagođene kršćanskoj i islamskoj tradiciji.
Navajo iscjelitelj – Hosteen Klah
Navajo Indijanac Hosteen Klah, iscjelitelj i vrstan tkalac tradicionalnih tapiserija, prvi je objedinio tkanje tapiserija i izradu simboličkih crteža u pijesku, što je ključan element ceremonija iscjeljenja. U pokušaju očuvanja drevnih učenja od zaborava, istkao je sedamdesetak ceremonijalnih slika. Njegove tapiserije govore o drevnoj tradiciji koja je posjedovala duboka znanja o onom nevidljivom i današnjem čovjeku nedokučivom. Suosnivač je Muzeja Navajo ceremonijalne umjetnosti.
O karnevalu
Karneval je proslava koja simbolički predstavlja oslobađanje od napetosti nakupljenih u tami zime, smrt staroga i pripremu za radostan doček proljeća, života, i svjetla. Tijekom karnevala kulminira svjetovno, a nakon njega slijedi razdoblje pročišćenja, obnove i povratka svetome. Kroz običaje kao što je karneval čovjek je aktivno sudjelovao u promjenama koje su se događale u prirodi.
Rumijev put
Rumi, islamski mistik iz XIII. st., neiscrpnom snagom svoje poetske misli poziva čovjeka na otkrivanje bitnog iza krinke materijalnog. Posebno ističe Ljubav prema Bogu, što podrazumijeva okretanje od prolaznog svijeta i usredotočenost na ono neprolazno, u potrazi za izgubljenim Jednim. Red koji su Rumijevi učenici osnovali nakon njegove smrti utemeljen je na jedinstvu poezije, obrednog plesa i glazbe kao puta prema Bogu.
Tibetanski Bardo svjetovi
Tibetanska tradicija stoljećima podučava da se život sastoji od niza rađanja i umiranja: svaki dan nešto u nama umre, a nešto novo se rodi. Rođenje i smrt, pa i smrt fizičkog tijela, samo su neke u nizu promjena ljudske svijesti. Ta bardo stanja, prijelazna stanja tijekom života i nakon smrti, prilike su u kojima svijest može prepoznati svoju pravu prirodu i osloboditi se iluzije.
Izlazak duše na svjetlost Sunca – Egipatska knjiga mrtvih
Izlazak duše na svjetlost Sunca zbir je recitativa ili magijskih formula poznatiji kao Knjiga mrtvih. Kako su recitativi pronađeni urezani na zidove piramida i sarkofaga ili ispisani na papirusima položenim uz mumije, obično ih se povezuje uz posmrtne obrede, no, koja im je bila istinska namjena?
I ching – Knjiga promjena
I ching ili Knjiga promjena drevna je kineska knjiga proricanja u kojoj je sažeta cjelokupna kineska tradicija. Kineski su mudraci spoznali da je sve podložno promjeni. Otkrivajući zakonitosti promjene, čovjek je mogao usmjeriti vlastiti život i uskladiti ga s prirodnim tijekom stvari.
