osjećaji – Nova Akropola

Umjetnost iznad umjetne inteligencije

Categories: Aktualno|Tags: 06-2024, algoritmi, Antonio Canova, Dobro, duša, estetski obrasci, filozofija, Franco Špigić, inspiracija, inteligencija, istina, kreativnost, ljepota, ljudske emocije, logika, matematički obrasci, Michelangelo, Miguel Angel Padilla, moralna savjest, moralne vrijednosti, originalnost, osjećaji, priroda, proporcije, relativnost, simboli, subjektivnost, svijest, umjetnička djela, umjetnik, unutarnji svijet, uzvišene ideje, zakoni prirode, zanos|

Tema umjetne inteligencije koja je preplavila medije najavljuje otvaranje novih horizonata i u području umjetnosti. Temelj umjetne inteligencije je logika, razvoj obrazaca i struktura pa za generiranje umjetničkih djela koristi činjenicu da ljepota u prirodi i umjetničkim djelima odgovara matematičkim obrascima te da su određene proporcije povezane s emocijama. No, umjetnost mora biti most između duše umjetnika i duše promatrača. Umjetna inteligencija ne može stvoriti taj most, za dohvaćanje uzvišenih ideja potreban je viši oblik svijesti.

Komunikacija

Categories: Psihologija|Tags: 05-2024, Delia Steinberg Guzmán, era komunikacije, govor, ideje, imaginacija, jezik, kratice, Krešimir Andjel, misli, mišljenje, osjećaji, pažnja, pisanje, razgovor, razum, riječ, simboli, slušanje, sredstva komunikacije, suživot|

Živimo u eri komunikacija u kojoj se komunikacijska sredstva neprestano umnožavaju. Istovremeno je uočljiv i proturječan fenomen: rastuće udaljavanje, sve manje i sve teže komuniciranje. Prevladava brza, kratka razmjena informacija uz osiromašivanje jezika. Nedostaje živi razgovor za koji je potrebno znati slušati i znati govoriti. Dobar razgovor je poput glazbenog umijeća u kojem se instrumenti usklađuju i stvaraju suzvučje, što omogućuje razmjenu misli i osjećaja i utire put prema harmoničnim međuljudskim odnosima.

Strah od usamljenosti

Categories: Psihologija|Tags: 03-2024, depresija, duša, Herman, iluzije, Jelena Sikirić, materijalno blagostanje, međuljudski odnosi, misli, nutarnje stanje, osjećaji, Pikova dama, prijatelji, principi, psihička stanja, savjest, Snovi, srodna duša, težnje, životni prioriteti|

Usamljenost pogađa sve, neovisno o materijalnom statusu ili intelektualnom nivou. Problem usamljenosti podsjeća na ledeni brijeg: postoji vidljiv i razumljiv gornji dio, i drugi, mnogo veći dio koji nije vidljiv ni shvatljiv. Pogledamo li dublje, uviđamo da usamljenost zapravo ovisi o nama samima, o tome kako se odnosimo prema životu i svijetu koji nas okružuje. Istinska pak usamljenost nastaje kada nisu zadovoljene suštinske potrebe duše.

Biti i postati svjestan

Categories: Psihologija|Tags: 03-2024, atom duše, besmrtna duša, božanska iskra, budistička filozofija, C. G. Jung, disciplina svijesti, duša, Epikurejci, fenomen svijesti, Gudrun Gutdeutsch, identitet, iskustvo, majstor Eckhart, misli, nesvjesno, nesvjesnost, neuronske mreže, obrasci ponašanja, opažanje, osjećaji, potencijali ljudskog bića, predodžbe, Psiha, Ružica Mesić, samopouzdanje, samosvijest, spoznaja, stanja svijesti, Stephen Covey, svijest, svjesno, um, unutrašnje središte, zapadna psihologija|

Složeni fenomen svijesti stoljećima nastoje definirati znanost, religija, psihologija i filozofija. Čovjekovu svijest čine sva iskustva osviještena tijekom evolucije čovječanstva i njegova individualnog razvoja. Radi se o procesu "postajanja svjesnim" kroz životne kušnje koje vode buđenju čovjekove prave prirode. Iako je naša svijest obično nemirna, cilj je postići sabranu svijest koja nam pomaže dovesti naše misli, riječi i djela u sklad s našim vrijednostima.

Pažnja

Categories: Psihologija|Tags: 01-2023, Buddha, budna pažnja, budnost, dužnost, emocionalna stanja, evolucija, faraon, humanija priroda, iluzije, inercija, iskustvo, kanal komunikacije, kobra, kriterij vrijednosti, Marijana Starčević Vukajlović, Marko Aurelije, motivi, nagonska priroda, nehotična pažnja, nesvjesno, niža, nutarnji svijet, osjećaji, osjetila, pasivno, podražaji, potrebe, Psiha, razina svijesti, refleksi, selektivnost pažnje, snaga volje, spontana pažnja, spoznaja, svijest, vanjski svijet, viša, vježba koncentracije, voljna pažnja, želje|

Svaki novi korak čovjekova razvoja tijekom njegova dugog postojanja potaknula je pažnja. Pažnjom u svijest unosimo sadržaje vanjskog i nutarnjeg svijeta. Ono na što ne obraćamo pažnju ostaje izvan polja naše svijesti. Prema tradicijama, čovjek je na polovici puta svoje evolucije i još mnogo toga treba naučiti i spoznati. Pritom je ključno razvijanje voljne pažnje kojom osvještavamo vlastito djelovanje, učimo iz iskustva, mijenjamo se, pretvaramo mane u vrline, neznanje u znanje, animalnog čovjeka u ljudsko biće.

Erich Fromm: Umijeće ljubavi

Categories: Ex libris|Tags: "velika ljubav", 09-2022, Delfi, Dragan Savović, emocije, idolatrijska ljubav, moda, objekt ljubavi, osjećaji, privlačnost, psihologija, smisao ljubavi, tipovi ljubavi, zaljubljenost|

Psihoanalitičar i filozof Erich Fromm u djelu Umijeće ljubavi sveobuhvatno istražuje temu ljubavi i raskrinkava stereotipe. Razlikuje zrele od nezrelih oblika ljubavi. Ako čovjek voli samo jednu osobu, a ravnodušan je prema svima drugima, to naziva pseudoljubav. Čovjek ne može istinski voljeti drugu osobu ako ne voli cijelo čovječanstvo, uključujući sebe. Zrela ljubav doživljaj je jedinstva sa svim ljudima, to je za njega vrlina o kojoj govore svi veliki religijski i filozofski sustavi. To je umijeće za čiji je razvoj potrebno znanje i trud.

Naša raspoloženja i tri gune

Categories: Psihologija|Tags: 12-2021, Bhagavad Gita, ciklusi prirode, emocionalna stanja, harmonija, Marijana Starčević Vukajlović, osjećaji, psihologija, rajas, raspoloženja, sattva, tamas|

Naša raspoloženja, kao i sve u prirodi, podložna su ritmičnoj izmjeni ciklusa aktivnosti i pasivnosti, svjetla i tame. Sve te promjene, prema učenjima Istoka, izraz su triju guna, triju svojstava manifestirane prirode: mirovanja, pokreta te stanja ravnoteže ili harmonije. Život pulsira između mirovanja i pokreta težeći harmoniji. Tri gune ne možemo izbjeći no umjesto da one vladaju nama, mi trebamo vladati njima, svjesno upravljajući svojim unutarnjim stanjima.

Mozak u srcu

Categories: Znanost|Tags: 07-2020, misli, mozak, osjećaji, senzorni neuriti, srčani mozak, Željko Glodić|

Srce, čovjekovo vitalno središte, obično povezujemo uz sjedište osjećaja. Osjećaje i razum pak često doživljavamo suprotstavljenima pa se pitamo da li slušati srce ili mozak. No, najnovija istraživanja otkrivaju da je srce informacijsko-procesni centar koji šalje signale u mozak i da ti signali češće putuju iz srca u mozak negoli obratno. To se podudara s drevnom mudrošću prema kojoj je srce čovjekovo pravo središte, izvor inteligencije i intuicije, boravište svijesti. Skladno povezani srce i mozak temelj su čvrstog nutarnjeg vodstva.

Stoički vodič kroz naše emocije

Categories: Filozofija|Tags: 03-2019, afekti, boulesis, chara, epithumiai, eulabeia, filozofija, Gilad Sommer, hêdonê, Krešimir Andjel, lupê, Marko Aurelije, osjećaji, phobos, psihologija, Seneka, stoici|

Stoički vodič kroz emocije vodič je za sretan život jer cilj je stoika usmjeriti čovjeka prema ispravnom životu i sreći. Glavna prepreka tome jesu upravo emocije ili nezdrave strasti koje nas vode djelovanju protiv vlastitog dobra. Stoici naglašavaju potrebu za ovladavanjem strasti razumom, za oslobađanjem od krivih predodžbi te gajenjem pozitivnih emocija poput radosti, obazrivosti i dobre volje. Za ostvarenje tog cilja potrebno se voditi našim nutarnjim vladajućim dijelom i djelovati u skladu s ispravnim prosudbama.