renesansa

Početna/Tag:renesansa

Harmonija sfera Johannesa Keplera

Categories: Znanost|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Astronom i matematičar Johannes Kepler, gorljivi istraživač kozmičkih misterija, najpoznatiji je po zakonima o gibanju planeta. Njegovo je otkriće bilo važan dokaz u korist heliocentrične slike svijeta. Ponesen pitagorejskim učenjem o muzici sfera, u gibanju nebeskih tijela otkrio je harmonijske odnose koji postoje u glazbi. Smatrao je da planeti, gibajući se oko Sunca, emitiraju neku vrstu glazbe, što je nazvao "pjesmom koju kozmos pjeva svom gospodaru i središtu, solarnom logosu".

Frane Petrić

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Najpoznatiji hrvatski renesansni filozof Frane Petrić ostao je zapamćen u povijesti filozofije po nastojanju da crkvena filozofija prihvati filozofsku ostavštinu prošlosti, u prvom redu Platonovu. Njegovo glavno djelo, Nova sveopća filozofija, odražava njegov eklektički svjetonazor i sintetizira ponovo otkrivena stara znanja. Upravo ta težnja ka povezivanju znanja zbog koje je prevodio i suvremenicima približavao izgubljena djela tradicionalne filozofije, Petrićev je najveći doprinos.

Svijet klasične Grčke

Categories: Tragom prošlosti|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Klasično razdoblje Grčke označava puni procvat grčke kulture na umjetničkom, filozofskom i znanstvenom planu. Utemeljena na čvrstim i jasnim pravilima, klasična remek-djela harmonično objedinjuju estetske i etičke vrijednosti te odišu pravom mjerom, redom, skladom i ljepotom. Ona potiču na dobro i lijepo i do danas su nam ostala svjetionik i putokaz. Stvarni uzroci tog blistavog procvata sežu u arhajsko doba i izviru iz jedinstvenog, univerzalnog vrela koje nadahnjuje sva bezvremena djela.

Simbolička imaginacija i pamćenje u filozofiji Giordana Bruna

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Giordano Bruno, filozof prirode, pjesnik i vizionar, poklonik hermetičke tradicije, najzaslužniji je za procvat umijeća pamćenja tijekom renesanse. Nadahnut Platonovim učenjem o idejama kao arhetipovima i simboličkim dijagramima Ramona Lulla, razrađuje sustav pomoću arhetipskih slika i korespondencija koje bude imaginaciju i pomažu uspinjanju prema samim idejama i intuitivnom poimanju jedinstva iza mnoštva. Brunov sustav zapravo je bio vid Platonove reminiscencije – prisjećanja urođenog znanja duše.

Giordano Bruno – O istini

Categories: Ex libris|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , |

U slojevitoj alegorijskoj raspravi Izgon trijumfirajuće zvijeri Giordano Bruno ukazuje na potrebu za moralnom obnovom svijeta. Vrhovni bog Jupiter saziva savjet bogova u namjeri da obnovi nebeski svod i zaustavi njegovo propadanje. Odlučuje protjerati poroke, trijumfirajuće zvijeri, i zamijeniti ih vrlinama. Na najuzvišenije mjesto postavlja Istinu koju izjednačava s božanskim jedinstvom kojemu sve prethodi, dobrotom i ljepotom. Uređenje nebeskog svijeta preduvjet je i ishodište obnove zemaljskog reda i vrline.

Rasizam – fenomen modernog doba

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Uskogrudno neprihvaćanje drugih i drugačijih postoji u različitim oblicima oduvijek. Stoga su moralna učenja svih filozofija i religija promicala toleranciju i bolje razumijevanje drugih. Rasizam kao ideologija razvio se u 18. stoljeću, stvorivši jaz između napredne Europe i ostatka svijeta. Iako naše razlike život čine bogatijim i življim, u današnjem svijetu iza privida otvorenosti i tolerancije izbija potisnuto neprihvaćanje. Razlike je potrebno prihvatiti jer svako ljudsko biće je različito, a čovječnost je zajednički korijen koji nas povezuje.

Paracelzusov tajanstveni svijet

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Paracelzus, slavni renesansni liječnik, bio je jedan od najvećih erudita svog vremena čija djela odražavaju duboka znanja o svemiru, prirodi i čovjeku. Nastavljajući učenja mnogih filozofa i mistika, Priroda je za njega veliki živi organizam, makrokozmos, od kojeg je čovjek, mikrokozmos, nedjeljiv. Isti principi i energije djeluju u Prirodi i u čovjeku. On spoznaje nevidljive veze između makro i mikrokozmosa te ih koristi za čudesna izlječenja. Svojim će stavovima uzdrmati srednjovjekovne poglede i utjecati na formiranje novog svjetonazora.

Leonardo Da Vinci – nepoznato lice slavnog umjetnika

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , |

Leonardo da Vinci, renesansni genij i vizionar, umjetnik i znanstvenik, svoj rad je zasnivao na sustavnom promatranju i bilježenju te povezivanju opažanja i ideja iz različitih područja. Njegov osnovni pokretač bio je poriv da proširi, produbi i usavrši svoja znanja, a kao pravi filozof prirode učio je od prirode i nastojao je sustavno proniknuti u sve njene tajne. Sebe je smatrao tumačem između prirode i ljudi. Manje je poznato da je pisao basne, priče i aforizme u koje je zaodijevao svoje filozofske misli i moralno-etička stajališta.

Rafaelovi crteži – Očima duše

Categories: Umjetnost|Tags: , , , , , , , , , |

Rafael, najmlađi od trojice velikih genija u čijim je djelima talijanska renesansa doživjela svoj vrhunac, učio je od svojih starijih suvremenika: Leonarda i Michelangela. U svoje je slikarstvo unio sve dotadašnje golemo umjetničko iskustvo i smatra se najreprezentativnijim slikarom renesanse, a posebno se izdvaja kao najveći majstor crteža u zapadnoj umjetnosti. Jasnoća kompozicije te smirena ljepota njegovih likova otkrivaju promatraču viziju Ljepote kao uzvišene harmonije i sklada viđene očima besmrtne duše.

Shakespeare – raj i pakao u nama

Categories: Književnost|Tags: , , , , , , , , |

William Shakespeare najsjajnija je zvijezda elizabetinskog kazališta čija djela danas čine okosnicu kazališnih repertoara širom svijeta. Njegova djela istodobno otkrivaju dušu genija koja se uzdigla do visina i zaronila u dubine ljudskog iskustva rasvjetljavajući psihički svijet čovjeka. Shakespeareove likove ne vidimo kao loše ili dobre, već kao ljudska bića sposobna za najuzvišenija, ali i najstrašnija djela, kao i svi mi. Tako nas potiče da shvatimo da trebamo slušati vlastitu savjest, da raj i pakao nisu nešto izvan nas, već da su posljedica naših vlastitih životnih odabira.

Go to Top