renesansa

Rafaelovi crteži – Očima duše

Rafael, najmlađi od trojice velikih genija u čijim je djelima talijanska renesansa doživjela svoj vrhunac, učio je od svojih starijih suvremenika: Leonarda i Michelangela. U svoje je slikarstvo unio sve dotadašnje golemo umjetničko iskustvo i smatra se najreprezentativnijim slikarom renesanse, a posebno se izdvaja kao najveći majstor crteža u zapadnoj umjetnosti. Jasnoća kompozicije te smirena ljepota njegovih likova otkrivaju promatraču viziju Ljepote kao uzvišene harmonije i sklada viđene očima besmrtne duše.

Shakespeare – raj i pakao u nama

William Shakespeare najsjajnija je zvijezda elizabetinskog kazališta čija djela danas čine okosnicu kazališnih repertoara širom svijeta. Njegova djela istodobno otkrivaju dušu genija koja se uzdigla do visina i zaronila u dubine ljudskog iskustva rasvjetljavajući psihički svijet čovjeka. Shakespeareove likove ne vidimo kao loše ili dobre, već kao ljudska bića sposobna za najuzvišenija, ali i najstrašnija djela, kao i svi mi. Tako nas potiče da shvatimo da trebamo slušati vlastitu savjest, da raj i pakao nisu nešto izvan nas, već da su posljedica naših vlastitih životnih odabira.

Paracelsus – Učenje iz knjige prirode

Paracelsus, jedan od najvećih liječnika svih vremena, uzburkao je duhove XVI. stoljeća odbacivši stare medicinske autoritete. Isticao je da liječnik prvenstveno mora istraživati i učiti iz otvorene knjige prirode, a ne samo iz knjiga. Njegova medicina počiva na četiri stupa: filozofiji, astronomiji, alkemiji i etici. Zbog britkog jezika stekao je mnoge neprijatelje pa su ga proglašavali šarlatanom i zabranjivali mu tiskanje knjiga. U potrazi za znanjem proputovao je mnoge zemlje, liječio bogate i siromašne te mnoge beznadne slučajeve, ne tražeći ništa zauzvrat, čime je stekao besmrtnu slavu.

Individualizam

Pojmovi individualno i individualizam oscilirali su kroz povijest između vrlo različitih značenja. U antici se smatralo da čovjek postaje individua kroz postupni proces harmonizacije svih svojih aspekata; u renesansi je svijest o potencijalu ljudskog bića i nastojanje da se taj individualni potencijal razvije kroz obrazovanje, postala vodeći duh vremena. Cilj je bio novi i bolji svijet, ostvaren pomoću novog i boljeg čovjeka. U naše vrijeme, individualac je drugi naziv za umišljeni ego, a individualizam se većinom svodi na osobni interes, bez uvažavanja interesa društvene zajednice. Međutim, individua se ne pojavljuje dok se čovjek ne uspije izdići iznad granica svojih pojedinačnih interesa.

Renesansa

Svaka kultura ima svoje rođenje, razvoj, zrelo doba, starost i na kraju smrt. To je izraz prirodnih zakona koji se ne odnose samo na materijalne, nego i na kulturne forme. U tom kontekstu, renesansa je periodični preporod humanih i kulturnih vrijednosti.

Marsilio Ficino i firentinski neoplatonizam

Marsilio Ficino jedna je od središnjih ličnosti renesanse. Prijevodima Platonovih djela, svojim filozofskim sustavom i Akademijom u Careggiu dao je velik doprinos popularizaciji platoničke tradicije u zapadnoj misli. Osnovni aspekti njegove filozofije su shvaćanje Univerzuma kao jedinstvenog organizma s uređenom hijerarhijom, učenje o Dobru, Ljepoti i Ljubavi te učenje o duši koje se oslanja na Platonova učenja.

Herojski zanosi Giordana Bruna

Giordano Bruno najznačajniji je renesansni filozof i vizionar moderne znanosti. Njegove najbolje rasprave pripadaju podjednako i filozofiji i književnosti. U raspravi O herojskim zanosima iznosi viziju čovjeka kao sveobuhvatnog bića koje je odraz božanskog tvorca u malom. Herojski zanos čovjeka uzvisuje i oplemenjuje i omogućava duši da se vrati Jednom.

Pico della Mirandola – Govor o dostojanstvu čovjekovu

Pico della Mirandola, jedno je od najznačajnijih imena renesansne filozofije, dao je veliki doprinos razvoju renesansne misli. Njegovih 900 filozofskih i humanističkih teza, u kojima pokušava pomiriti različite filozofske tradicije, kasnije nazvano Govor o dostojanstvu čovjekovu, najpoznatiji je filozofski tekst iz XV. stoljeća. U njemu Mirandola definira čovjekov položaj u Univerzumu i naglašava važnost potrage za znanjem te iznad svega promiče ljudsko dostojanstvo koje mu omogućuje uzdizanje do božanskih visina.

Četiri stoljeća opere

Iako se elementi opere naslućuju već kroz antičko kazalište misterija, prve tragove koji će voditi oblikovanju opere kao nove glazbeno-scenske […]

Humanizam renesanse

Renesansa nije povratak u prošlost, ona je povratak antičkim vrijednostima. Ona je izvor humanističke misli. Čovjek renesanse je čovjek tradicije, nasljednik duhovne baštine koji ponovno objedinjuje različite pravce misli.