Fernand Schwarz

Početna/Tag:Fernand Schwarz

Likurgov pehar

Categories: Zanimljivosti|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Likurgov pehar neobičan je stakleni kalež iz rimskog doba. Pri danjem svjetlu je blijedozelen, dok osvijetljen postaje crven. Smatra se da je korišten u ceremonijama posvećenim Bakhu. Zagonetna promjena boje stakla razjašnjena je tek 1990. godine. Tada je mikroskopski otkriveno da su rimski obrtnici postizali taj efekt pomoću nanočestica srebra i zlata, što znači da su poznavali nanotehnologiju koja je nova i u našem vremenu.

Sokrat – ili kako se postaje filozof?

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Sokrat je ostavio dubok trag na zapadnu filozofiju bez ijednog zapisa. Nije izgradio ni filozofski sustav niti je držao zaokružena predavanja; služio se umijećem raspravljanja u živom razgovoru. Svoje je sugrađane poticao na kritičko razmišljanje, nutarnje preispitivanje i razotkrivanje samoobmana jer bez ispravnih uvida nema ispravnog djelovanja. Priznavanje vlastitog neznanja, tragom njegove izreke Znam da ništa ne znam, polazište je za učenje koje otvara put filozofiji i samospoznaji.

Rasizam – fenomen modernog doba

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Uskogrudno neprihvaćanje drugih i drugačijih postoji u različitim oblicima oduvijek. Stoga su moralna učenja svih filozofija i religija promicala toleranciju i bolje razumijevanje drugih. Rasizam kao ideologija razvio se u 18. stoljeću, stvorivši jaz između napredne Europe i ostatka svijeta. Iako naše razlike život čine bogatijim i življim, u današnjem svijetu iza privida otvorenosti i tolerancije izbija potisnuto neprihvaćanje. Razlike je potrebno prihvatiti jer svako ljudsko biće je različito, a čovječnost je zajednički korijen koji nas povezuje.

Otkriće prapovijesnih skulptura deva

Categories: Zanimljivosti|Tags: , , , , , , , , , , , , , , |

U sjeverozapadnom dijelu Arapskog poluotoka, usred pustog prostranstva, pronađene su reljefne skulpture deva u prirodnoj veličini. Saudijsko-francuski istraživački tim otkrio je da nalazi potječu iz neolitskog doba te da imaju sakralni karakter. Život ljudi u oskudnim pustinjskim krajevima neraskidivo je vezan s izdržljivim, nezahtjevnim devama koje prevoze putnike i terete, a služe im i kao izvor hrane.

Ponovno otkriti trezvenost

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Globalna energetska kriza primorava vlade na uvođenje trezvenijeg pristupa potrošnji energije. To je tek izvanjska, tehnička mjera kojom se nastoji očuvati postojeći društveni model razvoja zasnovan na konzumerizmu. Za izlazak iz neodrživog obrasca pretjerane potrošnje potrebno je ponovno otkriti trezvenost koja je za antičke filozofe bila u uskoj vezi s vrlinama umjerenosti i štedljivosti. Takvom udruženom individualnom i kolektivnom trezvenošću društveni bi se razvoj mogao preusmjeriti na ostvarenje humane dimenzije ljudskog bića.

Sakralna geografija – Posvećivanje prostora: Osnivanje hramova i gradova

Categories: Antropologija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Prvi gradovi nastali su na mjestima prirodnih svetišta. Osnivač grada prvo bi ceremonijom središta ustanovio srce grada, mjesto u kojem su koncentrirane vitalne snage prirode. Nastavio bi obredom orijentacije te potom brazdom označio granicu grada. Na kraju bi ceremonijom ophodnje obišao sve u krug. Time je prostor postajao uređen i svet te je ustanovljena vertikalna os koja povezuje čovjeka s njegovim nebeskim korijenima. Ta se veza kasnije slavila na svetim mjestima u određenim trenucima utvrđenim kalendarom.

Sakralna geografija – dinamička veza između neba i zemlje

Categories: Antropologija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Sakralna geografija oslanja se na temeljni kozmogonijski mit koji prenosi model stvaranja univerzuma od prvotnih vremena naovamo. Unatoč razlikama u predajama, mit sadrži sliku središta svijeta koje povezuje ono što je gore s onim što je dolje, poput osi svijeta zahvaljujući kojoj je sve povezano i živi. To je činilo jezgru vjerovanja tradicionalnih društava čiji je materijalni svijet bio uređen po uzoru na mitsku geografiju. Čovjek je uz pomoć sakralne geografije proživljavao iskustvo svetog i bio povezan s univerzumom.

Moderni narcis

Categories: Psihologija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Narcis, lijep i ohol mladić iz grčke mitologije, opčinjen vlastitim odrazom u vodi, simbol je samodopadnosti i samodostatnosti. Svojim je odrazima ništa manje očaran i zaokupljen izgledom moderni Narcis koji se ne odvaja od ekrana pametnih telefona. Digitalne tehnologije i društvene mreže tako oblikuju narcisoidne ljude i društvo, udaljavaju nas od nutarnjeg života, kao i od bliskosti s drugim ljudima. Takvom se dehumanizirajućem trendu treba oduprijeti razumnim korištenjem mobitela i društvenih mreža.

Značaj simbola – temelja humanoga reda

Categories: Simbolizam|Tags: , , , , , , , , , , , , , |

Ohrabren uspjehom znanosti i tehnologije i prenaglašavajući važnost razuma, moderni je čovjek sustavno odstranio sveto. Svijet je postao – svjetovan, a životu i čovjeku oduzeta je duhovna dimenzija. No, čovjek je istovremeno racionalan i intuitivan. Zaborav vlastitih duhovnih korijena doveo je do duboke krize identiteta i dezorijentiranosti. Simboli i mitovi koji povezuju vidljivu i nevidljivu stvarnost pružaju čovjeku mogućnost obnoviti višedimenzionalnu sliku svijeta, razotkrivajući mu ujedno njegovu sudbinu.

Egipatske svetkovine

Categories: Religije i kultovi|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Stari Egipćani imali su preko sto praznika u godini. Egipat je tada oživljavao, radovao se i plesao, ne zaboravljajući pritom da su svetkovine bile namijenjene odavanju počasti bogovima. Za njih su one značile i obnavljanje jedinstva s uzvišenim načelom: s vremenom, prirodom, kozmosom ili faraonom. Ritam svetkovina ostao je utisnut u život tako da su mnoge od njih, i nakon zalaska egipatske civilizacije, nastavile živjeti prilagođene kršćanskoj i islamskoj tradiciji.

Go to Top