Fernand Schwarz – Nova Akropola

Sokrat – ili kako se postaje filozof?

Categories: Filozofija|Tags: 11-2023, Alkibijad, Atena, Daimon, Delfi, demokracija, dijalektika, dijalog, Dobro, dostojanstvo, Fernand Schwarz, filozofija, hoplit, istinito, izgnanstvo, Ksenofon, lijepo, majeutika, Mario Milas, melankolija, mudrost, neznanje, nutarnja sloboda, nutarnji glas, Peloponeski ratovi, Periklo, Pitija, Platon, pravedno, primaljstvo, savjest, Silen, smrt, sofisti, Sokratove metode, Sparta, stara Grčka, svijest, transformacija, vrlina, zlatno doba Grčke|

Sokrat je ostavio dubok trag na zapadnu filozofiju bez ijednog zapisa. Nije izgradio ni filozofski sustav niti je držao zaokružena predavanja; služio se umijećem raspravljanja u živom razgovoru. Svoje je sugrađane poticao na kritičko razmišljanje, nutarnje preispitivanje i razotkrivanje samoobmana jer bez ispravnih uvida nema ispravnog djelovanja. Priznavanje vlastitog neznanja, tragom njegove izreke Znam da ništa ne znam, polazište je za učenje koje otvara put filozofiji i samospoznaji.

Rasizam – fenomen modernog doba

Categories: Aktualno|Tags: "divljak", "divlji" narodi, "građanin svijeta", 09-2023, antropologija, barbari, civilizirana Europa, Claude Lévi-Strauss, Diderotova enciklopedija, druga rasa, Fernand Schwarz, fizičke razlike, grof de Buffon, grupna ideologija, homogenizacija društva, humanost, jedinstvena kultura, kolonijalna osvajanja, ljudska povijest, ljudski potencijali, ljudsko iskustvo, logika dominacije, model degeneracije, moderni čovjek, multikulturno društvo, Povijest prirode, predrasude, primitivac, promicanje različitosti, prosvjetiteljstvo, Rasa i povijest, razum, religije, renesansa, rimski građanin, Rimsko Carstvo, savez, segregacija, Sofija Stepanovska, staroegipatsko društvo, superiornost civiliziranog čovjeka, superiornost kulturnih nacija, tolerancija, vjerska ili etnička netrpeljivost, Voltaire, zajednički korijeni, zakon, znanstvene klasifikacije|

Uskogrudno neprihvaćanje drugih i drugačijih postoji u različitim oblicima oduvijek. Stoga su moralna učenja svih filozofija i religija promicala toleranciju i bolje razumijevanje drugih. Rasizam kao ideologija razvio se u 18. stoljeću, stvorivši jaz između napredne Europe i ostatka svijeta. Iako naše razlike život čine bogatijim i življim, u današnjem svijetu iza privida otvorenosti i tolerancije izbija potisnuto neprihvaćanje. Razlike je potrebno prihvatiti jer svako ljudsko biće je različito, a čovječnost je zajednički korijen koji nas povezuje.

Otkriće prapovijesnih skulptura deva

Categories: Zanimljivosti|Tags: "Camel site", 07-2023, al-Jawf, Arapski poluotok, arheologija, arheološko nalazište, časopis Antiquity, Fernand Schwarz, Nacionalni znanstvenoistraživački centar Francuske (CNRS), neolitičke zajednice, Saudijska Arabija, Saudijska komisija za turizam i nacionalnu baštinu (SCTH), skulpture kamelida, umjetnost na stijenama, Vesna Perhat|

U sjeverozapadnom dijelu Arapskog poluotoka, usred pustog prostranstva, pronađene su reljefne skulpture deva u prirodnoj veličini. Saudijsko-francuski istraživački tim otkrio je da nalazi potječu iz neolitskog doba te da imaju sakralni karakter. Život ljudi u oskudnim pustinjskim krajevima neraskidivo je vezan s izdržljivim, nezahtjevnim devama koje prevoze putnike i terete, a služe im i kao izvor hrane.

Ponovno otkriti trezvenost

Categories: Aktualno|Tags: 05-2023, ataraksija, David H. Thoreau, Dominique Bourg, ekološka kriza, ekonomija obujma, ekonomija razmjera, električna energija, energetska kriza, energija, Epikur, Fernand Schwarz, filozofija, Florian Tignol, industrijska revolucija, Jacque Ellul, konzumerističko društvo, mesetos, mjera, Moć umjerenosti, moralni standardi, Naš odnos prema trezvenosti, Nikomahova etika, phronesis, Pierre Rabhi, Pierre Rahbi, razboritost, religija, samokontrola, sophrosune, štedljivost, suzdržljivost, umjerenost, Vesna Perhat, vrline|

Globalna energetska kriza primorava vlade na uvođenje trezvenijeg pristupa potrošnji energije. To je tek izvanjska, tehnička mjera kojom se nastoji očuvati postojeći društveni model razvoja zasnovan na konzumerizmu. Za izlazak iz neodrživog obrasca pretjerane potrošnje potrebno je ponovno otkriti trezvenost koja je za antičke filozofe bila u uskoj vezi s vrlinama umjerenosti i štedljivosti. Takvom udruženom individualnom i kolektivnom trezvenošću društveni bi se razvoj mogao preusmjeriti na ostvarenje humane dimenzije ljudskog bića.

Sakralna geografija – Posvećivanje prostora: Osnivanje hramova i gradova

Categories: Antropologija|Tags: 09-2022, akropola, arhetip središte, axis mundi, ceremonija središta, Cuzco, Demijurg, feniks, Fernand Schwarz, hijerofanija, Homo religiosus, Hram predaka, imago mundi, kaos, kozmiciranje prostora, kozmičke i teluričke energije, kozmičko stablo, kozmizacija svijeta, kozmogonijski mit, kozmos, kralj-svećenik, kvadrat i krug, magični kvadrat, Menes, mezokozmos, Minos, Mircea Eliade, mundus, nebeska hijerarhija, Noina arka, obredi orijentacije, obredi osnivanja, obredna središta, os svijeta, prirodna svetišta, profani prostor, prvobitni humak, ptica Ben-Ben, pupak svijeta, roma quadrata, Romul i Rem, sakralni prostor, simbol stabilnosti, slika svijeta, središte orijentacije, sveti stup, sveto vrijeme, Tenochtitlan, tradicionalna društva, transcendentni svijet, vertikalna os, yang i yin|

Prvi gradovi nastali su na mjestima prirodnih svetišta. Osnivač grada prvo bi ceremonijom središta ustanovio srce grada, mjesto u kojem su koncentrirane vitalne snage prirode. Nastavio bi obredom orijentacije te potom brazdom označio granicu grada. Na kraju bi ceremonijom ophodnje obišao sve u krug. Time je prostor postajao uređen i svet te je ustanovljena vertikalna os koja povezuje čovjeka s njegovim nebeskim korijenima. Ta se veza kasnije slavila na svetim mjestima u određenim trenucima utvrđenim kalendarom.

Sakralna geografija – dinamička veza između neba i zemlje

Categories: Antropologija|Tags: 08-2022, Fernand Schwarz, Gilbert Durand, hominizacija, Homo religiosus, Homo sapiens, Homo symbolicus, imaginacija, jezik mitova, kozmos, Leroi-Gourhan, ljudska svijest, metalingvistički jezik, Mircea Eliade, mitska geografija, nous, ontologija, psyche, razum, sakralno, soma, sveto i profano, svjesno i nesvjesno|

Sakralna geografija oslanja se na temeljni kozmogonijski mit koji prenosi model stvaranja univerzuma od prvotnih vremena naovamo. Unatoč razlikama u predajama, mit sadrži sliku središta svijeta koje povezuje ono što je gore s onim što je dolje, poput osi svijeta zahvaljujući kojoj je sve povezano i živi. To je činilo jezgru vjerovanja tradicionalnih društava čiji je materijalni svijet bio uređen po uzoru na mitsku geografiju. Čovjek je uz pomoć sakralne geografije proživljavao iskustvo svetog i bio povezan s univerzumom.

Moderni narcis

Categories: Psihologija|Tags: 07-2022, algoritmi, digitalne tehnologije, dijakronično ja, društvene mreže, ekrani, era "post-istine", Fernand Schwarz, fotografija, Google, Hannah Arendt, James Willam, lajk, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, mikrosvjetovi, narcisifikacija, narcisoidnost, nutarnji život, pametni telefoni, selfi, sinkrono ja, totalitarizam, Vesna Perhat, zapadnjačka kultura|

Narcis, lijep i ohol mladić iz grčke mitologije, opčinjen vlastitim odrazom u vodi, simbol je samodopadnosti i samodostatnosti. Svojim je odrazima ništa manje očaran i zaokupljen izgledom moderni Narcis koji se ne odvaja od ekrana pametnih telefona. Digitalne tehnologije i društvene mreže tako oblikuju narcisoidne ljude i društvo, udaljavaju nas od nutarnjeg života, kao i od bliskosti s drugim ljudima. Takvom se dehumanizirajućem trendu treba oduprijeti razumnim korištenjem mobitela i društvenih mreža.

Značaj simbola – temelja humanoga reda

Categories: Simbolizam|Tags: 10-2021, demens, Ernst Cassirer, Fernand Schwarz, filozofija, Franko Maglica, Homo barbaricus, Homo religiosus, Mircea Eliade, mit, religijska antropologija, sapiens, simbol, svetost|

Ohrabren uspjehom znanosti i tehnologije i prenaglašavajući važnost razuma, moderni je čovjek sustavno odstranio sveto. Svijet je postao – svjetovan, a životu i čovjeku oduzeta je duhovna dimenzija. No, čovjek je istovremeno racionalan i intuitivan. Zaborav vlastitih duhovnih korijena doveo je do duboke krize identiteta i dezorijentiranosti. Simboli i mitovi koji povezuju vidljivu i nevidljivu stvarnost pružaju čovjeku mogućnost obnoviti višedimenzionalnu sliku svijeta, razotkrivajući mu ujedno njegovu sudbinu.

Egipatske svetkovine

Categories: Religije i kultovi|Tags: 12-2018, Amon, Daliborka Kiković, Dendera, Egipat, egipatski kalendar, Fernand Schwarz, Hapi, Hathor, Horus, Izida, Medinet Habu, Nil, Opet, Sirijus, Snježana Zorić, sunce, Toth|

Stari Egipćani imali su preko sto praznika u godini. Egipat je tada oživljavao, radovao se i plesao, ne zaboravljajući pritom da su svetkovine bile namijenjene odavanju počasti bogovima. Za njih su one značile i obnavljanje jedinstva s uzvišenim načelom: s vremenom, prirodom, kozmosom ili faraonom. Ritam svetkovina ostao je utisnut u život tako da su mnoge od njih, i nakon zalaska egipatske civilizacije, nastavile živjeti prilagođene kršćanskoj i islamskoj tradiciji.

Teorem dostojanstva

Categories: Filozofija|Tags: 11/2018, Boris Kučalo, čovječnost, dignitas, etika, Fernand Schwarz, filozofija, Friedrich Schiller, Govor o dostojanstvu čovjeka, humanost, ideal, Kant, moral, O ljupkosti i dostojanstvu, Pico della Mirandola|

Dostojanstvo, kako to gordo zvuči! Obično se povezuje s društvenim položajem i časti, no manje s ljudskom nutrinom. Fernand Schwarz razmatra pojam dostojanstva kroz povijest iz filozofske perspektive. Ukazuje na često prisutno lažno dostojanstvo te potrebu vraćanja značaja dostojanstva kao nečega što dolikuje čovjeku. Jer sve što ne promiče dostojanstvo, vraća čovječanstvo unatrag i ugrožava njegov evolucijski doseg, dok nas djelovanje usklađeno s moralnim zakonom u nama uzdiže u dostojanstvu i vraća životu smisao.