Mario Milas – Nova Akropola

Sokrat – ili kako se postaje filozof?

Categories: Filozofija|Tags: 11-2023, Alkibijad, Atena, Daimon, Delfi, demokracija, dijalektika, dijalog, Dobro, dostojanstvo, Fernand Schwarz, filozofija, hoplit, istinito, izgnanstvo, Ksenofon, lijepo, majeutika, Mario Milas, melankolija, mudrost, neznanje, nutarnja sloboda, nutarnji glas, Peloponeski ratovi, Periklo, Pitija, Platon, pravedno, primaljstvo, savjest, Silen, smrt, sofisti, Sokratove metode, Sparta, stara Grčka, svijest, transformacija, vrlina, zlatno doba Grčke|

Sokrat je ostavio dubok trag na zapadnu filozofiju bez ijednog zapisa. Nije izgradio ni filozofski sustav niti je držao zaokružena predavanja; služio se umijećem raspravljanja u živom razgovoru. Svoje je sugrađane poticao na kritičko razmišljanje, nutarnje preispitivanje i razotkrivanje samoobmana jer bez ispravnih uvida nema ispravnog djelovanja. Priznavanje vlastitog neznanja, tragom njegove izreke Znam da ništa ne znam, polazište je za učenje koje otvara put filozofiji i samospoznaji.

Mitovi o potopu

Categories: Mitologije|Tags: 01-2019, Atem, Atlantida, Atmu, Deukalion i Pira, Gilgameš, Heraklovi stupovi, Imir, Kritija, Manu Vaivasvata, Mario Milas, Matsya, mit o pet Sunaca, Noa, Platon, Solon, Temu, Timej, Tum, Utnapištim, Yima|

Kod svih starih naroda susrećemo mitove o potopu iste okosnice: zbog narušenog sklada Bog šalje poplavu, čime označava kraj jedne epohe čovječanstva te početak nove. Kataklizme periodično pogađaju Zemlju, a one pradavne upletene su u mitove. Platon piše o Atlantidi, otoku "iza Heraklovih stupova", koji je kataklizmičkim potresima i poplavama potonuo u more. Potop ima korektivnu ulogu, on vraća univerzumu izgubljenu ravnotežu, a u simboličkom ključu govori nam o kraju jednog vremenskog ciklusa i početku novoga.

Sindrom panike – II. dio

Categories: Aktualno|Tags: 01-2018, Enrico L. Quarantelli, Fernand Schwarz, imaginacija, Mario Milas, Martha Wolfenstein, psihologija straha|

Panika, strah od straha, vrsta je dezorganizacije ličnosti koja rezultira nemogućnošću odgovarajućeg suočenja s kriznom situacijom. Može se pojaviti kod bilo koga, a pretjerana zaštita kojoj smo skloni te uvjerenje da smo na sigurnom, čini nas još ranjivijima i podložnijima panici. No panika se može izbjeći odgovarajućom pripremom: ako izgradimo stabilno nutarnje stanje koje će nam omogućiti mirno i sabrano reagiranje te hrabro nošenje s bilo kakvim okolnostima.

Sindrom panike – I. dio

Categories: Aktualno|Tags: 12-2017, Fernand Schwarz, Henri Laborit, Mario Milas, Martha Wolfenstein, mehanizam obrane, Nesreća kao psihološki esej, psihologija, strah|

Strah je mehanizam upozorenja koji sva naša osjetila stavlja u stanje pripravnosti za obranu. On naše reakcije može aktivirati ili inhibirati, što je slučaj kod panike koja paralizira sposobnost rasuđivanja. Tada reagiramo instinktivno, poput životinje, što se svodi na reflekse bijega ili agresije. Humanizacija se sastoji u upravljanju našim strahovima koje trebamo prepoznati i prihvatiti, što znači kanalizirati izazove života.

Tko ne sanja o besmrtnosti?

Categories: Aktualno|Tags: besmrtnost, broj 49, Delia Steinberg Guzmán, Gilgameš, Mario Milas, mit, strah od smrti, vječni život|

Strah od smrti i želja za vječnim životom prastara je stvar. U svakom od nas spava biće koje predosjeća vječnost. No, nije dobro živjeti vječno pod bilo kakvim okolnostima; dobro je živjeti vječno ako se znamo uzdići do vječnosti.