Timej – Nova Akropola

Imaju li biljke svijest?

Categories: Fenomeni|Tags: "detektor laži", 08-2026, abiotički zvukovi, akustična vibracija, alelopatija, Anaksagora, anatomija, Australija, Backsterov efekt, biljka zmajevac, biljna inteligencija, biljni svijet, botanika, Charles Darwin, Cleve Backster, dijeljenje resursa, dodir, Dracaena massangeana, drevne kulture, duša, ekološka zaštita biljaka, ekosustav, evolucija, evolucijska ekologija, evolucijski razvoj, fenomeni, Flora, frekvencije, galvanometar, hranjive tvari, Hrvoje Landeka, inteligentni kozmički princip, inteligentno ponašanje, istraživanja, komunikacija, korijen biljke, micelij gljiva, mikorizna mreža, Mimosa pudica, mimoza, Moć kretanja u biljkama, molekularne poruke, Monica Gagliano, mozak, nagonsko-požudna razina duše, nektar, neuroznanost, Nous (Um), oprašivanje, pčele, planetarna biosfera, Platon, poligraf, potencijalna opasnost, prirodni zvukovi, rast, razina svijesti, razmnožavanje, razvoj nutarnjih potencijala, refleks, refleksno-vegetativna razina duše, sposobnost percepcije i memorije, Sveučilište Southern Cross, temperatura, Timej, umjetno generirani zvukovi, vlažnost, zakonitosti prirode, živčano tkivo, životinjski svijet, znanstvena disciplina, znanstvena zajednica, znanstveni eksperimenti, zujanje pčela, zvučne vibracije|

Biljno carstvo zadivljuje raznolikošću oblika, boja i mirisa te otvara pitanje: posjeduju li biljke svijest? Dok neuroznanost svijest povezuje sa složenim živčanim sustavom, tradicija prenosi da sva bića imaju svijest, premda različitog stupnja razvoja. Novija istraživanja potvrđuju da biljke posjeduju određeni stupanj inteligencije, što se očituje u njihovoj sposobnosti prilagodbe i složenoj interakciji s okolinom. Time se približavamo drevnim shvaćanjima prema kojima sva bića sudjeluju u procesu evolucije te međusobnim odnosima održavaju ravnotežu ekosustava.

Harmonija i ljepota u znanosti

Categories: Filozofija|Tags: 06-2026, Albert Einstein, astronomija, biolozi, Dione Alves Teles, Dobro, dobrota, država, duhovnost, elegancija, emocije, estetika, etičko formiranje, etika, fizičari, geometrija, glazba, Heisenberg, ideal, istina, jednostavnost, Kepler, klasična filozofija, kozmos, kvantna mehanika, ljudska duša, logika, matematičari, moralnost, osjetila, Paul Dirac, percepcija, periodni sustav elemenata, Pitagora, Platon, Poincaré, pravda, pravilnost, principi, priroda, proporcija, prosvjetiteljstvo, ravnoteža, Schrödinger, simetrija, sklad, smisao postojanja, stvarnost, teorija relativnosti, thaumazein, Timej, tradicija, umjerenost, umjetnost, unutarnja transformacija, unutarnji red, vizija, zakon, znanstvenici|

Harmonija i ljepota čine se nespojivima sa znanošću, no znanost je u svojoj najdubljoj dimenziji potraga za harmonijom, redom i ljepotom koji su utkani u samu prirodu. Otkrića velikih znanstvenika često nisu vođena samo logikom i eksperimentima, nego i prepoznavanjem harmonije i ljepote u prirodi. Otkrivajući harmoniju i ljepotu kao izraze božanskog, znanost se ne zaustavlja na tehničkom znanju. Ona postaje put prema božanskom, kao i prema vlastitoj biti.

Aksiomi kozmologijskog modela u Timeju

Categories: Ex libris|Tags: 07-2021, aitia, ananke, Antun Musulin, četiri elementa, Demijurg, Dobro, doxa, Duša svijeta, eidos, episteme, F. Walter Meyerstein, grčka kozmologija, idea, inteligibilni oblici, Inventing the universe, khora, kozmologijski aksiomi, Luc Brisson, M. Heidegger, model Big Bang, model univerzuma, nous, Platon, poliedri, psukhe, suvremena kozmologija, Timej, Vlasta Nedela|

Pitanje nastanka svemira oduvijek je okupiralo čovječanstvo. Jedan od ranih modela nastajanja i razvoja svega postojećeg nalazimo u Platonovom Timeju. Povjesničar filozofije i antropolog Luc Brisson i filozof moderne znanosti Walter Meyerstein u knjizi Inventing the Universe rekonstruiraju Platonovu kozmologiju te paralelno istražuju modernu znanstvenu kozmologiju izvodeći niz aksioma.

Mitovi o potopu

Categories: Mitologije|Tags: 01-2019, Atem, Atlantida, Atmu, Deukalion i Pira, Gilgameš, Heraklovi stupovi, Imir, Kritija, Manu Vaivasvata, Mario Milas, Matsya, mit o pet Sunaca, Noa, Platon, Solon, Temu, Timej, Tum, Utnapištim, Yima|

Kod svih starih naroda susrećemo mitove o potopu iste okosnice: zbog narušenog sklada Bog šalje poplavu, čime označava kraj jedne epohe čovječanstva te početak nove. Kataklizme periodično pogađaju Zemlju, a one pradavne upletene su u mitove. Platon piše o Atlantidi, otoku "iza Heraklovih stupova", koji je kataklizmičkim potresima i poplavama potonuo u more. Potop ima korektivnu ulogu, on vraća univerzumu izgubljenu ravnotežu, a u simboličkom ključu govori nam o kraju jednog vremenskog ciklusa i početku novoga.

Je li filozofija luksuz? Što je etika?

Categories: Ex libris|Tags: 11-2017, Duhovne vježbe i antička filozofija, Epiktet, filozofski diskurs, filozofski život, Luka Marić, Pierre Hadot, Platon, Sokrat, stoicizam, Timej|

Filozofija je danas nerijetko shvaćana kao apstraktno umovanje, bez konkretne primjene i koristi, rezervirano za povlaštenu skupinu intelektualaca. Francuski filozof Pierre Hadot vraća filozofiji izvorni smisao, predstavljajući je kao način života. Prema njemu, filozofija nije djelatnost rezervirana za kontemplativnog čovjeka zatvorenog u svoju radnu sobu, nego je riječ o djelatnosti koja je svakodnevna i praktična, u kojoj nema podjele između onog svakodnevnog i filozofskog. U ovom broju donosimo izbor iz dvaju njegovih eseja: Je li filozofija luksuz? i Što je etika?

Platonova tijela

Categories: Znanost|Tags: "Moonov model", 02-2017, Antun Musulin, Brunelleschi, Circogonia icosahedra, corpo transparente, Demijurg, Elementi, Euklid, fra Luca Pacioli, idealni poligoni, Johannes Kepler, Keplerova kozmička šalica, kristalna rešetka, Leonardo, Mysterium Cosmographicum, poliedri, sakralna matematika, Timej, virus, zrakaši|

Platonova tijela ili poliedri geometrijska su tijela omeđena pravilnim ili "idealnim" poligonima, odnosno mnogokutima jednakih stranica i jednakih kuteva. Pravilni poliedri bili su poznati i korišteni i prije Platonova vremena, a ime su dobili po Platonu jer ih on razmatra u Timeju gdje iznosi da je svaki od četiri osnovna elementa, Zemlja, Zrak, Vatra i Voda, povezan s jednim geometrijskim tijelom. Pravilni poliedri nalaze se u kosturima nekih jednakostaničnih organizama, u kristalnim rešetkama minerala te u složenim makrostrukturama kao što je Sunčev sustav i zato su predmet zanimanja znanstvenika.