U prirodi u kojoj je sve uređeno svrsishodno i podvrgnuto višem redu u korist cjeline, puno je primjera međusobnog pomaganja, a najčešće se navodi požrtvovnost mravi i pčela, pa čak i mikroba. Nesebično djelovanje na dobrobit drugih, uz žrtvovanje vlastitih interesa i bez očekivanja ičega zauzvrat, nije samo ljudska osobina. Altruizam nas usklađuje s pulsiranjem srca Prirode te može izvesti čovječanstvo iz sadašnje slijepe ulice na put prema svjetlijoj budućnosti.
U eleuzinske misterije bili su upućeni mnogi helenski filozofi, pjesnici, umjetnici i državnici. No, što se pritom odvijalo, zavijeno je velom tajne jer su inicirani bili vezani strogim zavjetom šutnje. U središtu misterija bio je kult božice Demetre i Perzefone. Cikličko odlaženje Perzefone u Hadov podzemni svijet i vraćanje na zemlju majci Demetri simbol je zimskog umiranja i proljetnog buđenja prirode, kao i smjene ovostranih i onostranih etapa čovjekova života.
Medonosne pčele neprocjenjivo su važne za cijeli ekološki sustav zbog oprašivanja biljaka jer neposredno utječu na stvaranje plodova kojima se hrane životinje i ljudi, odnosno sjemena za daljnje razmnožavanje. Tako naš vlastiti opstanak ovisi o zdravlju pčela. No, od pčela možemo još štošta naučiti, ponajprije duh zajedništva te važnost suradnje i sloge koji vladaju u košnici. Pčelinja zajednica u kojoj svaka pčela radi ono što je potrebno za opstanak i dobrobit cjeline također nas podsjeća da društva najbolje funkcioniraju kada su pojedinačna ostvarenja usmjerena na opće dobro ili kako nam to kazuje Marko Aurelije – što nije dobro za košnicu, nije dobro ni za pčelu.
Izumiranje pčela bio je misterij sve dok krajem 90-tih godina nije pronađen glavni uzrok: upotreba pesticida. Medonosne pčele su najvažniji prirodni oprašivači pa bi njihovo izumiranje moglo ugroziti opstanak biljaka, životinja i čovjeka.