04-2018 – Nova Akropola

Početak i kraj tehnološkog čovjeka

Categories: Aktualno|Tags: 04-2018, civilizacija, Dijana Kotarac, filozofija, humanizam, Jorge Angel Livraga, materijalizam, tehnologija|

Tehnologija u ovom ili onom obliku postoji od početaka čovječanstva, a u našem vremenu znanstveno-tehničkog uzleta postala je kultom. S tog gledišta stupanj napretka prošlih civilizacija vrednujemo razinama tehničkog napretka. No, tehnički napredak nije jedini izraz ljudske kulture, mnoge su civilizacije stavljale naglasak na posve druga područja. Ipak, bujni razvoj tehnologije i s tim povezano materijalno blagostanje prati osjećaj egzistencijalne praznine, što pokazuje da moderna tehnologija ne može zadovoljiti sve čovjekove potrebe. Čovjek se nužno sve češće okreće neprolaznim vrijednostima koje mu vraćaju dostojanstvo. Više je nego očita goruća potreba za izgradnjom novog i neophodnog humanizma.

Viktor Frankl – nečujan vapaj za smislom

Categories: Filozofija|Tags: 04-2018, Čovjekovo traganje za smislom, egzistencijalna praznina, filozofija, logoterapija, psihoterapija, Uliks Šimoković|

Austrijski neurolog i psihijatar Viktor Frankl neposredno je upoznao sav užas holokausta kroz četiri koncentracijska logora i smrt više članova obitelji. Umjesto prepuštanja očaju i tuzi, posvetio se potrazi za smislom. Na temelju životnih iskustava i vlastitih spoznaja utemeljuje logoterapiju, psihoterapijski pravac usredotočen na pronalaženje smisla. U djelu Nečujan vapaj za smislom govori o osnovnim načelima logoterapije i daje prikaz logoterapijske tehnike uz niz savjeta za svakodnevni život. Naglašava da je smisao jedinstven i da ga svatko mora pronaći sam za sebe.

Duh košnice

Categories: Priroda|Tags: 04-2018, Apis mellifera, Bee Time: Lessons from the Hive, Marin Božić, Mark Winston, matica, med, nektar, oprašivanje, pčele, pelud, radilica, rojenje, saće, trutovi|

Medonosne pčele neprocjenjivo su važne za cijeli ekološki sustav zbog oprašivanja biljaka jer neposredno utječu na stvaranje plodova kojima se hrane životinje i ljudi, odnosno sjemena za daljnje razmnožavanje. Tako naš vlastiti opstanak ovisi o zdravlju pčela. No, od pčela možemo još štošta naučiti, ponajprije duh zajedništva te važnost suradnje i sloge koji vladaju u košnici. Pčelinja zajednica u kojoj svaka pčela radi ono što je potrebno za opstanak i dobrobit cjeline također nas podsjeća da društva najbolje funkcioniraju kada su pojedinačna ostvarenja usmjerena na opće dobro ili kako nam to kazuje Marko Aurelije – što nije dobro za košnicu, nije dobro ni za pčelu.

Lakota šaman – Hromi Jelen

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 04-2018, Dijana Kotarac, Indijanci, Istvan Orban, John Fire, Lakota, Pokret američkih Indijanaca, Siouxi|

Lakota šaman Hromi Jelen (Lame Deer) bio je gorljivi zastupnik prava Indijanaca na njihovu zemlju i tradicionalan način života. Rano napušta školu koja je pokušavala učenicima nametnuti običaje bijelog čovjeka. U mladosti je isprobavao sve i svašta, pokušavajući se pronaći u svijetu koji je smatrao patvorenim. Zato se odlučio vratiti svojim korijenima i nastaviti tradiciju svojih predaka kojima je svijet svet, a čovjek njegov organski dio. Naglašavao je važnost veze s prirodom i tvrdio da je moderni način života u gradovima glavna prijetnja očuvanju te veze.

Manifest za post-materijalističku znanost

Categories: Znanost|Tags: 04-2018, Dijana Kotarac, filozofija, Gary E. Schwartz, iskustvo blisko smrti., kvantna mehanika, Lisa Miller, Mario Beauregard, Međunarodni samit o post-materijalističkoj znanosti, nelokalna korelacija, neuroimaging, parapsihologija, redukcionizam, tehnologija, znanstveni materijalizam|

Manifest za post-materijalističku znanost niz je zaključaka do kojih je došla skupina znanstvenika na Međunarodnom samitu o utjecaju materijalističke ideologije na znanost i pojavi post-materijalističke paradigme. U Manifestu iznose da je apsolutna dominacija materijalizma u akademskom svijetu ograničila znanost i otežala istraživanja drugih razina nefizičke stvarnosti, što je dovelo do iskrivljenog razumijevanja nas samih i našeg mjesta u prirodi. Post-materijalistička znanost ne poriče vrijednost materije kao sastavnog tkanja univerzuma, niti odbacuje dosadašnja znanstvena dostignuća, već samo naglašava važnost nevidljive duhovne pokretačke dimenzije univerzuma.

Vesna Krmpotić: O jedinstvu

Categories: Ex libris|Tags: 04-2018, filozofija, Filozofske i srodne priče, književnost, Košulja sretnog čovjeka, Lovorka Cvitić, poezija, Vesna Krmpotić|

Književnica Vesna Krmpotić objavila je preko stotinu knjiga, romana, pripovijedaka, prijevoda, eseja, a najviše pjesama posvećenih onom Jedinstvenom. U odabiru iz uvoda knjige Košulja sretnog čovjeka, s podnaslovom Filozofske i srodne priče, govori o jedinstvu duha.

04/2018

Categories: Izdanja|Tags: 04-2018|

travanj 2018