Znanstvena izvješća o ozbiljnoj narušenosti ekosustava Zemlje izazivaju zabrinutost i podižu svijest o egzistencijalnoj ugroženosti čovječanstva. Sve je popularnija ideja pronalaska "nove Zemlje". No, život kakav nam je poznat razvijao se milijardama godina. Zemlja je iznjedrila život, a ljudsko tijelo prilagođeno je životu na njoj i s njom povezano na svim razinama. Preostaje nam promijeniti odnos prema Zemlji i dati svoj doprinos vraćanju prirodne ravnoteže.
Znanost i religija različitim putevima pristupaju jednoj te istoj krajnjoj stvarnosti – zagonetki Boga. Znanstvenici se slažu s teolozima o postojanju nevidljive pokretačke sile i zakona prirode i, premda znanost skida neke od velova tajni prirode, ne otkriva smisao postojanja ni krajnji misterij Boga. Najveći znanstvenici prepoznaju važnost dijaloga između znanosti i religije jer se one međusobno nadopunjuju u zajedničkoj težnji za temeljnom istinom.
Upečatljiv paradoks znanstveno-tehnološkog doba je taj da su svi aspekti materijalnog života olakšani, dok je duhovna dimenzija postojanja sasvim zanemarena. Danas čovjek upravlja različitim strojevima, ali ne zna biti nasamo sa samim sobom, ne zna kako obuzdati nagone ili probuditi duhovnost. Također, paradoks je da u novom dobu ponovno postaje aktualna stara znanost upoznavanja samog sebe koja u sebi sjedinjuje filozofiju, religiju i znanost.
Umjetna inteligencija postaje neizbježan alat u svakodnevnom životu, od rutinskih zadataka do predviđanja trendova, od obrade jezika, preko medicinske dijagnostike, do društva usamljenima. Izaziva divljenje, ali i strah od posljedica automatizacije te otvara niz etičkih pitanja: odgovornost za pogrešne odluke algoritama, pristranost podataka, mogućnost zloupotrebe. Uvođenje zakonskih okvira i etičkih smjernica nužan je korak da bi se osigurala pouzdanost i sigurnost sustava.
Intuicija, kao nejasna slutnja ili iznenadni bljesak, pruža uvid u rješenje problema bez logičkog razmišljanja. Intuicija izvire iz iskustva pohranjenog u čovjekovoj nutrini, a vrata joj otvara ustrajna usredotočenost na specifičan problem, uz utišavanje izvanjskih podražaja. Kreativna mašta i intuicija igraju posebnu ulogu kod istraživanja granica poznatog jer omogućuju sagledavanje problema na drugačiji način, rađajući tako nove ideje i uvide.
Promjene su prirodno obilježje života, ništa nije trajno ni vječno, vrijeme mijenja sve stvoreno. Svaka promjena donosi novo iskustvo. No, promjene kojima svjedočimo iznenađuju brzinom i intenzitetom. U prvi plan izbijaju zakon jačeg, sebičnost, urušavanje moralnih vrijednosti. Obično mislimo da sami ne možemo utjecati na promjene u svijetu, no svatko od nas u svom okruženju može biti primjer izražavanja humanih vrijednosti kako bi ovaj svijet učinio boljim.
Desetljeća iskapanja u Gvatemali otvorila su nekoliko prozora u gustom prašumom stoljećima skriven svijet Maya. No laserska skeniranja tla iz zraka, koja otkrivaju trodimenzionalne strukture ispod prašumskog pokrova, vrata su u civilizaciju zapanjujućih razmjera, složenosti i sofisticiranosti te infrastrukture izvanrednije nego što se moglo zamisliti. Sva otkrića upućuju na visoko organizirano društvo već u njegovom pretklasičnom razdoblju što dovodi u pitanje prihvaćenu kronologiju i pretpostavke o starosti starih meksičkih civilizacija općenito.
Neobični disk pronađen u Kolumbiji jedna je od neriješenih zagonetki za koju znanost nema objašnjenje. Čini se da pripada nepoznatom poglavlju ljudske povijesti, a odražava napredna znanja iz biologije jer prikazuje ono što je tek u novije vrijeme vidljivo samo pod mikroskopom, odnosno ultrazvukom. Ovo otkriće potvrđuje kako znamo vrlo malo o pretpovijesnim civilizacijama i njihovim tehnološkim mogućnostima.
Pojam kulture u modernom je svijetu obezvrijeđen i obično se poistovjećuje s popularnom umjetnošću i zabavom. No, kultura predstavlja sve ono što nas određuje kao ljude i obuhvaća sveukupno kreativno humano djelovanje izraženo kroz znanost, umjetnost, religiju i društvene odnose. Riječ "kultura" etimološki se odnosi na kultiviranje zemlje, ali i duha. S kulturom se ne rađamo, ona se usvaja, način je na koji se čovjek "kultivira" i oplemenjuje, a u suživotu s drugim ljudima ostvaruje smisao svojih životnih nastojanja.
Zahvaljujući strojevima i tehnologiji podignut je životni standard širom svijeta. Pritom smo zaboravili da strojeve uglavnom pokreće neobnovljiva energija čija potrošnja nezaustavljivo raste, a zaliha je sve manje. Nate Hagens, američki ekonomist i govornik na svjetskim skupovima, poznat po svom kritičkom ekološkom i ekonomskom razmišljanju, tvrdi da sustav izmiče kontroli i da ćemo biti prisiljeni usvojiti jednostavniji način života i manju potrošnju, što naziva "veliko pojednostavljenje".