Krajem prošle godine u znanstvenim časopisima objavljeni su rezultati višegodišnjih arheoloških istraživanja u prašumama Gvatemale, preciznije područja visoravni Peten. Istraživanja su se provodila snimanjem iz zraka pomoću LIDAR-a kojim je obuhvaćeno oko 1700 km2 površine. Radi se o tehnologiji laserskog skeniranja tla koja nakon digitalne obrade omogućuje otkrivanje trodimenzionalnih struktura ispod biljnog pokrova prašume.
Područje obuhvaćeno snimanjem iz zraka istražuje se već desetljećima klasičnim terenskim iskapanjima. Do 2016. godine otkriveno je, i u manjoj ili većoj mjeri istraženo, pedesetak naselja od kojih je najpoznatiji El Mirador, najveći majanski grad iz pretklasičnog razdoblja (1000. – 150. g. pr. Kr.). Budući da se radi o počecima majanske civilizacije i močvarnom području bez rijeka i stalnih izvora vode, smatralo se da se ne radi o razvijenom društvu, već o nizu samostalnih i slabo povezanih gradova.
Rezultati istraživanja izazvali su veliko zanimanje javnosti, a za same istraživače bili su potpuno neočekivani. Nakon pomne analize snimaka otkriveno je 417 naselja različite veličine, od malih sela do tada potpuno nepoznatih gradova. Sva veća naselja predstavljaju zaokružene urbane cjeline s javnim i ceremonijalnim građevinama i prostorima za stanovanje. Otkriveno je pedesetak piramida visine od 15 do 50 m, velik broj ceremonijalnih građevina i više od trideset igrališta pelota1.
Pokazalo se i da su mnoga do tada otkrivena naselja daleko veća. Sam El Mirador s prigradskim naseljima i obradivim površinama prostire sa na 132 km2 i može se staviti uz bok najvećim majanskim gradovima iz klasičnog razdoblja.
Sva veća naselja povezana su razgranatim sustavom cesta dužine preko 170 km. Radi se o sustavu nasipa visine od 1,5 do 6 m i širine od 9 do 40 m. Otkriveno je 195 umjetnih jezera i rezervoara za stalno snabdijevanje vodom. Oko svih naselja pronađen je veliki broj nasutih terasa namijenjenih poljoprivredi.
Sva ova otkrića upućuju na visoko organizirano društvo koje je bilo pod jedinstvenom upravom. Jedan od istraživača navodi: “Opseg radova u izgradnji masivnih platformi, palača, brana, nasipa i piramida… upućuje na sposobnost organiziranja tisuća radnika i stručnjaka, u rasponu od proizvođača vapna, žbuke i kamena, tehničara za gradnju, arhitekata, stručnjaka za logistiku i poljoprivrednu nabavu, te službenika za provođenje zakona i vjerskih službenika.”
Rezultati istraživanja naveli su arheologe na zaključak da je nužno promijeniti ustaljene predodžbe o kulturnom i civilizacijskom razvoju američkih društava. Richard Hansen, jedan od autora objavljene studije, izjavio je kako moramo preispitati ideju da su ljudi pretklasične civilizacije Maya bili lutajuće skupine nomada koje su sadile kukuruz. “Sada znamo da je pretklasično razdoblje bilo razdoblje izvanredne složenosti i arhitektonske sofisticiranosti, s nekim od najvećih građevina u svjetskoj povijesti izgrađenih u tom razdoblju.”
1 Ceremonijalna igra loptom imala je duboko simboličko značenje kod Maya o čemu svjedoče igrališta pored svakog hrama. Igra pelota bila je prije svega obred kroz koji se pokušavalo oponašati kretanje Sunca i nebeskih tijela.
Priredio: Branislav Vukajlović
Izvor i citati: časopis Ancient Mesoamerica
