Pleme Ašaninka – Harmoniziranje s prirodom
Istraživanje amazonskog plemena Ašaninka otkriva drevna načela koja nas mogu poučiti životu u skladu s prirodom. Za njih je čovjek duhovno biće kojemu je tijelo tek privremeno boravište, što ukazuje na važnost unutarnjih vrijednosti nasuprot robovanju materijalnim željama. Njihovo uvjerenje da je čovjek dio povezane mreže života, kao i kultura suradnje te odgovoran odnos prema prirodi, mogu nam poslužiti kao nadahnuće za rješavanje ekoloških problema suvremenog svijeta.
Duhovni otpor i trgovanje pažnjom
U vremenu medija i društvenih mreža koji se, oslanjajući se na neuroznanost i umjetnu inteligenciju, natječu za našu pažnju, pažnja je postala glavna sirovina novog tržišta i ključni pokretač modernog kapitalizma. Istodobno smo dragovoljni sudionici i zarobljeni potrošači u progresivnom krugu ovisnosti. Želimo li ponovno preuzeti kontrolu nad vlastitom pažnjom i usmjeriti je na ono bitno, trebamo se svjesno oduprijeti neprestanim distrakcijama modernih medija.
Vrijednosti suvremenog svijeta
Studije pokazuju da pojave zapuštenosti i vandalizma u nekoj sredini odašilju poruku kako ne postoji briga za red i zakon, što pogoduje širenju nereda i nasilja. Vraćanje higijene i estetskih elemenata ima pozitivan učinak jer pridonosi uspostavi ljudskog dostojanstva, vrijednosti i vrlina. Izostanak humanih vrijednosti vodi moralnom nazadovanju, duhovnom osiromašenju i kaosu. Moderni razvoj nije dovoljan za novu renesansu, on mora biti praćen njegovanjem ljudskosti i osjećaja zajedništva.
Jedinstvo različitosti
Različitost proizlazi iz prvotnog jedinstva koje je temelj različitosti. Kulturna raznolikost donosi širok spektar ideja, perspektiva i inovacija te doprinosi dinamičnijem, snažnijem i otpornijem društvenom sustavu. Bitno je prepoznati našu zajedničku ljudskost, a istovremeno cijeniti i koristiti najbolje iz različitih tradicija koje se međusobno nadopunjuju. Zato je potreban novi odgoj koji će očuvati i jedinstvo i različitost te voditi harmoniji suprotnosti.
John Muir: Zaštitnik prirode i filozof
John Muir, američki prirodoslovac, pisac i filozof, istaknuto je ime u povijesti zaštite prirode. Njegov život i rad obilježeni su ljubavlju prema prirodi te neprestanim nastojanjem na očuvanju njezinih bogatstava. U djelima koja su spoj poezije, filozofije i znanosti, govori o dubokoj povezanosti čovjeka i prirode. Njegove ideje postale su temelj modernog ekološkog pokreta, a mnoge organizacije i danas nastavljaju njegovu misiju.
Bog, svijest, znanost
Znanost i religija različitim putevima pristupaju jednoj te istoj krajnjoj stvarnosti – zagonetki Boga. Znanstvenici se slažu s teolozima o postojanju nevidljive pokretačke sile i zakona prirode i, premda znanost skida neke od velova tajni prirode, ne otkriva smisao postojanja ni krajnji misterij Boga. Najveći znanstvenici prepoznaju važnost dijaloga između znanosti i religije jer se one međusobno nadopunjuju u zajedničkoj težnji za temeljnom istinom.
Novo vrijeme, stara znanost
Upečatljiv paradoks znanstveno-tehnološkog doba je taj da su svi aspekti materijalnog života olakšani, dok je duhovna dimenzija postojanja sasvim zanemarena. Danas čovjek upravlja različitim strojevima, ali ne zna biti nasamo sa samim sobom, ne zna kako obuzdati nagone ili probuditi duhovnost. Također, paradoks je da u novom dobu ponovno postaje aktualna stara znanost upoznavanja samog sebe koja u sebi sjedinjuje filozofiju, religiju i znanost.
Izazov suživota s umjetnom inteligencijom
Umjetna inteligencija postaje neizbježan alat u svakodnevnom životu, od rutinskih zadataka do predviđanja trendova, od obrade jezika, preko medicinske dijagnostike, do društva usamljenima. Izaziva divljenje, ali i strah od posljedica automatizacije te otvara niz etičkih pitanja: odgovornost za pogrešne odluke algoritama, pristranost podataka, mogućnost zloupotrebe. Uvođenje zakonskih okvira i etičkih smjernica nužan je korak da bi se osigurala pouzdanost i sigurnost sustava.
Pozdrav
Pozdrav je svakodnevni mali čin čije vrijednosti postajemo svjesni tek kada se suočimo s njegovim izostankom. Ako nije tek usputan, pozdrav je znak dobre volje i poštovanja. Posvetimo li mu dužnu pažnju, on produbljuje naše odnose i postaje način međusobnog povezivanja. Čovjek je društveno biće koje samo u povezanosti s drugim ljudima može ispuniti svoju svrhu i zato pozdrav zahtijeva svjesno ponavljanje kako bismo gradili veze i razvijali se.
Zašto ne primjenjujemo ono što znamo?
Dobro je poznato da naše misli, osjećaji, stavovi i izbori utječu na nas i na druge. No, iako znamo da nešto nije dobro i da to ne bismo trebali činiti, kolektivno i individualno vrlo je teško primijeniti ono što znamo. U procjepu smo između dugoročnih ciljeva i kratkoročnih interesa. Kako bismo premostili jaz između znanja i djelovanja, filozofija savjetuje usklađivanje glave, srca i ruku, odnosno vladanje sobom.
Prosinac – Vrijeme radosti i nade
Iako ispunjen vedrim blagdanskim ozračjem, prosinac nas neumoljivo suočava s prolaznošću vremena. Ispraćamo staru i dočekujemo novu godinu, razmišljamo o protekloj godini, ali i o novim počecima. Čini nam se da vrijeme nezaustavljivo teče iz prošlosti u budućnost, sve donosi i odnosi, i usprkos promjenama koje nam donosi – vječno traje. Ulazeći u novu godinu pozdravimo još jedan korak vječnosti koji se prostire pred nama.
Vrijeme promjena
Promjene su prirodno obilježje života, ništa nije trajno ni vječno, vrijeme mijenja sve stvoreno. Svaka promjena donosi novo iskustvo. No, promjene kojima svjedočimo iznenađuju brzinom i intenzitetom. U prvi plan izbijaju zakon jačeg, sebičnost, urušavanje moralnih vrijednosti. Obično mislimo da sami ne možemo utjecati na promjene u svijetu, no svatko od nas u svom okruženju može biti primjer izražavanja humanih vrijednosti kako bi ovaj svijet učinio boljim.