Čovjek i svijet

Početna/Čovjek i svijet

Pasivnost je bolest našeg vremena

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , |

Sve je podložno zakonu polariteta, u prirodi se smjenjuju dan - noć, svjetlo - tama, a u čovjeku aktivnost - pasivnost. Podjednak intenzitet tih energija i njihova izmjena primjerenim ritmom osiguravaju zdravlje, a odstupanje od tog ritma vodi u bolest. U današnjem društvu proširila se bolest pasivnosti i bezvoljnosti, koja se često krije i iza aktivnosti: radimo puno, ali ne ono što bismo trebali činiti. Lijek je u neizbjegavanju odgovornosti i pokretanju vlastitih snaga za opće dobro.

Suradnja, zakoni i mit – temelji civilizacije

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Nesuglasja i polarizacije u društvu, nepovjerenje u sustave i u napredak općenito, povlačenje u vlastite tvrđave, stvarnost je našeg vremena. Želimo li prevladati podjele i postići slogu, trebamo izaći iz vlastitih utvrda i ponovno naučiti međusobno surađivati. Da bismo ostvarili suradnju, nužno je poštivati pravila i zakone koji su temelj civilizacije. Također je nužno da umjesto pasivnih promatrača postanemo aktivni graditelji zdravih sustava za buduće generacije.

Edward Bernays ili upravljanje javnim mnijenjem

Categories: Antropologija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Američki novinar Edward Bernays, začetnik modernih promidžbenih tehnika, otac "odnosa s javnošću", isticao je da učinkovita propaganda zahtijeva znanstveni pristup. Oslanja se na analizu ljudske psihe svog ujaka Sigmunda Freuda, s fokusom na psihologiju mase i nesvjesni mehanizam koji je pokreće. Te uvide stavlja u službu oglašavanja u različite svrhe, vješto manipulirajući javnim mnijenjem u korist svoje široke klijentele. Posljedice su globalne: nezaustavljivi konzumerizam i infantilizacija društva.

Dva polariteta edukacije

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , |

U današnjim polarizirajućim vremenima obrazovanje kao prijenos znanja, vještina i iskustava na sljedeću generaciju čest je predmet nesuglasica. Dok su škole nekada oblikovale i obučavale djecu kako bi ih se uklopilo u društvenu sredinu, s naglaskom na stjecanje potrebne razine kvalifikacije, današnje "mekše" obrazovanje više je usmjereno na buđenje i izvlačenje prirođenog potencijala djeteta. Međutim, oba polariteta imaju svoju vrijednost i trebaju se međusobno dopunjavati.

Rasizam – fenomen modernog doba

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Uskogrudno neprihvaćanje drugih i drugačijih postoji u različitim oblicima oduvijek. Stoga su moralna učenja svih filozofija i religija promicala toleranciju i bolje razumijevanje drugih. Rasizam kao ideologija razvio se u 18. stoljeću, stvorivši jaz između napredne Europe i ostatka svijeta. Iako naše razlike život čine bogatijim i življim, u današnjem svijetu iza privida otvorenosti i tolerancije izbija potisnuto neprihvaćanje. Razlike je potrebno prihvatiti jer svako ljudsko biće je različito, a čovječnost je zajednički korijen koji nas povezuje.

Što čini avanturu avanturom?

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , |

S nestrpljenjem očekujemo ljetni predah. Ususret novim doživljajima i iskustvima, jedva čekamo ostaviti uobičajeno okruženje, zamornu kolotečinu, ponavljajuće misli… Ljeto može biti prilika i da se odmaknemo i odmorimo od stalnih izvanjskih poticaja, napravimo nutarnju reviziju, prizovemo zaboravljene snove i osvježeni krenemo u avanturu zvanu život.

Kako će se zvati naše doba?

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Tehnološki razvoj s valom informatičkih inovacija preplavio je naše doba, promijenio sustav vrijednosti i ustoličio nove ideale. Naše će doba vjerojatno ostati zapamćeno po internetu kojim smo umrežili svijet i pretvorili ga u globalno selo, po nezapamćenom mnoštvu dostupnih informacija, po presađivanju srca i putovanju u svemir. Ali i po pokušajima "ispravljanja" zakona prirode, osamljenosti, otuđenosti… To naličje zove da razvoj i korištenje vanjskih tehnoalata svedemo na razumnu mjeru i okrenemo se razvoju nutarnjih, ljudskih.

Ponovno otkriti trezvenost

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Globalna energetska kriza primorava vlade na uvođenje trezvenijeg pristupa potrošnji energije. To je tek izvanjska, tehnička mjera kojom se nastoji očuvati postojeći društveni model razvoja zasnovan na konzumerizmu. Za izlazak iz neodrživog obrasca pretjerane potrošnje potrebno je ponovno otkriti trezvenost koja je za antičke filozofe bila u uskoj vezi s vrlinama umjerenosti i štedljivosti. Takvom udruženom individualnom i kolektivnom trezvenošću društveni bi se razvoj mogao preusmjeriti na ostvarenje humane dimenzije ljudskog bića.

Mnogo kultura, jedno čovječanstvo

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , |

Kulturna sredina u kojoj odrastamo bitno nas određuje jer iz našeg okruženja usvajamo sustav vrijednosti, način na koji razmišljamo, osjećamo i djelujemo. Da smo rođeni u drugim okolnostima, drugačije bismo razmišljali i živjeli. Uvjerenost da je naš način života najbolji stvara jaz i otvara prostor za sukobe. Bez obzira na sve naše razlike, treba znati da smo svi dio ljudskog roda, a kulturni izrazi samo su različiti modaliteti života jednog jedinstvenog čovječanstva.

Alternativne budućnosti – Koncept Buen Vivir

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Nastao kao odgovor na stanje suvremenog svijeta, južnoamerički koncept Buen Vivir naglašava da je neograničeni gospodarski rast utemeljen na iscrpljivanju prirodnih resursa neodrživ. Zagovara solidarnost i suživot unutar ljudske zajednice, harmoničan odnos s prirodnim okruženjem, dok prava pojedinaca podređuje pravima ljudske zajednice i Prirode. Koncept potekao od starosjedilačkih kultura poziva na promjenu stava: čovjek je dio prirode, nije njezin gospodar nego upravitelj. Buen Vivir nudi razboritu alternativu nezasitnom rastu osuđenom na propast.

Sudbina carstava

Categories: Antropologija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Kroz prizmu britanskog imperija umirovljeni general-pukovnik John Bagot Glubb 1976. piše esej Sudbina carstava. U njemu razmatra životni ciklus carstava kroz povijest i otkriva ponavljajući obrazac: uspon-procvat-dekadencija-raspad. Svako carstvo, nakon jedinstvenog i snažnog utjecaja na svijet, nestaje sa svjetske pozornice i ustupa mjesto drugom. Silazna putanja nastupa kad se zanemare čast, služba i dužnost. Njegova zapažanja su vrlo relevantna za današnji svijet koji se više oslanja na materijalne resurse, nego li na one nematerijalne koji doprinose kulturnom suživotu ljudi.

Smrt obitelji, sloboda pojedincu?

Categories: Antropologija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Obitelj kao najstarija društvena institucija doživjela je drastičnu promjenu u zadnjih sto godina. Proširene obitelji koje su pružale materijalnu i moralnu potporu, no nametale određeni način života, zamijenile su nuklearne obitelji koje su ubrzo zapale u krizu. Moderni čovjek oslobodio se tradicije, ali je izgubio kriterije koji su ga usmjeravali u životnim odlukama.

Go to Top