Harmonija – sklad raznolikosti

Harmoniju kao sklad suprotnosti i jedinstvo raznolikosti, suglasje ili suzvučje, najlakše opažamo u samoj prirodi, ali i u svakoj harmoničnoj umjetničkoj formi. Pitagorejci su poučavali da je univerzum jedinstvena harmonična cjelina, i da je svrha čovjekova života svjesno sudjelovanje u njezinom održavanju. Za to je potreban ustrajan rad na harmoniziranju vlastitih misli, riječi i djela, kao preduvjet ostvarenja sklada s drugima i krajnjeg usklađivanja s nečujnom nebeskom harmonijom.

Više

Secesija

Secesija, stilski pravac s prekretnice XIX. u XX. stoljeće, zahvatila je cijelu Europu i prožela je sve umjetničke grane, a posebno upečatljiv trag ostavila je u arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti. Umjetnici nadahnuće pronalaze u prirodi; oponašajući njezine forme ostvaruju spoj lijepog i korisnog. Secesija se javlja kao odgovor na industrijalizaciju i bezlične proizvode masovne proizvodnje. Njezini pokretači rade na oživljavanju umjetničkih obrta te stvaranju predmeta oblikovanih ljudskom rukom, u nastojanju da oplemene čovjekov život.

Više

Klizalište

Klizališta, dio gradskih zimskih čari, već i letimičnom pogledu otkrivaju tri kruga klizača. Početnici se drže ograde i tek nakratko okušaju na ledu; oni u drugom krugu uče osnove samostalnog kretanja, dok središnji krug formiraju iskusni klizači. Pažljiviji pogled otkriva da je vježbanje, padanje i ustajanje sastavni dio procesa učenja i da postoji jasna analogija između umijeća klizanja i umijeća življenja, te da od sklada klizališta možemo izvući životne pouke.

Više

Veliki sanjar Edward Burne-Jones

Jedan od posljednjih prerafaelita, engleski slikar Edward Burne-Jones, stvara poetsko-mistične kompozicije nadahnute mitologijom, legendama i književnim izvorima. U njegovim djelima bezvremene ljepote kao da se sluti ona nevidljiva stvarnost. Njegovo se stvaralaštvo poistovjećuje s umjetničkim preporodom tog vremena čija je temeljna odrednica bila ljubav prema lijepom, kojom se suprotstavio rastućem materijalizmu viktorijanske Engleske.

Više

Svaki je čovjek umjetnik

Sve prisutniji fenomen virtualnih zabava i druženja priziva u sjećanje građanske salone i seoska prela i sjela kada su se ljudi okupljali i bili stvaralački aktivni i kreativni. Umjetnost je tada bila dio društvenog života, zajedno se plesalo i pjevalo u različitim prigodama. Svijet kao da je izgubio čar jer smo se danas ograničili na pasivno konzumiranje umjetnosti, bez vlastitog doprinosa. A smisao je umjetnosti da nas oplemenjuje, produhovljuje, istančava naš karakter kao i našu okolinu. Posebno kada smo i sami aktivni, kada probudimo umjetnika u sebi.

Više

Srednjovjekovna estetika

Srednjovjekovna umjetnost bila je snažno prožeta kršćanstvom, no njezina estetika, odnosno filozofija umjetnosti, potječe iz antičkog svijeta, posebno neoplatonizma. Polazište je platonske i neoplatonske estetike u ideji da je ljepota svijeta slika i odraz idealne Ljepote, a kršćanske da je vidljiva zemaljska ljepota uprizorenje božanstva, odnosno Božje očitovanje u stvarima. Zajedničko im je da umjetničko djelo treba odražavati duhovnu bit stvari preko koje se može spoznati vrhovni princip ili Bog. Pri prosuđivanju ljepote presudan je um, a ne osjetila.

Više

Filozofija umjetnosti

Dok su antički filozofi umjetnost dovodili u vezu s utjelovljenjem arhetipa ljepote, često se čini kao da je ljepota izgnana iz suvremene umjetnosti i da ona stoga gubi ulogu oplemenjivanja čovjeka. Postavlja se pitanje uloge i zadaće suvremene filozofije spram umjetnosti. Najveći filozofi umjetnosti Platon i Plotin poučavali su kako pomoću ljepote pristupiti razumijevanju duhovne stvarnosti. Na tom tragu, nameće se potreba uspostavljanja jasnih kriterija vrednovanja i razumijevanja umjetničkog djela te vraćanja ljepote umjetnosti.

Više

Rafaelovi crteži – Očima duše

Rafael, najmlađi od trojice velikih genija u čijim je djelima talijanska renesansa doživjela svoj vrhunac, učio je od svojih starijih suvremenika: Leonarda i Michelangela. U svoje je slikarstvo unio sve dotadašnje golemo umjetničko iskustvo i smatra se najreprezentativnijim slikarom renesanse, a posebno se izdvaja kao najveći majstor crteža u zapadnoj umjetnosti. Jasnoća kompozicije te smirena ljepota njegovih likova otkrivaju promatraču viziju Ljepote kao uzvišene harmonije i sklada viđene očima besmrtne duše.

Više

Bharatanatyam – plesna priča bogova i ljudi

Plesna drama bharatanatyam, nastala na krajnjem jugu Indije objedinjuje ples, glazbu, glumu i poeziju. Sadrži elemente stare religije Dravida i brahmanizma te kulta boga Šive. Kao i svaka tradicionalna umjetnost, povezana je s religijskim idejama koje umjetnici nastoje što vjernije prenijeti. Sastavljena od niza cjelina, bharatanatyam se uspoređuje s ulaskom u hram, prilaženjem oltaru, uspostavom komunikacije te potpunim stapanjem s božanskim.

Više

Akira Kurosawa – Plemenitost iza filmske kamere

Akira Kurosawa, japanski filmski redatelj i scenarist impresivnog filmskog opusa, jedan je od najoriginalnijih autora svjetske kinematografije. Njegovi filmovi nadahnuti su japanskom tradicijom, ali i zapadnim književnim klasicima (djelima Dostojevskog, Tolstoja, Shakespearea), a karakterizira ih besprijekorna tehnička izvedba. Snažno je utjecao na cijelu zapadnu kinematografiju i redatelje te nastavlja biti uzorom sedme umjetnosti širom svijeta. Ostao je zapamćen kao umjetnik s dubokim osjećajem za ljudsku dramu.

Više

Ana Pavlova – legenda ruskog baleta

Rusku primabalerinu Anu Pavlovu balet je opčinio u osmoj godini. Zahvaljujući nadarenosti, ali i potpunoj posvećenosti baletu, postala je najslavnija balerina svog vremena čiji je umjetnički genij bio spoj plesa, glazbe i glume. Izdvajala se ne toliko virtuoznom tehnikom koliko gracioznošću i profinjenošću. Vlastitu je trupu osnovala 1913. godine i s njom godinama putovala Europom, Azijom, Amerikom i Australijom. Njezin zaštitni znak postao je balet Umirući labud kojim je zadivila cijeli svijet.

Više

Nedodirljiva ljepota

Estetika je relativno nov pojam za tradicionalnu filozofsku disciplinu koja je umjetnost dovodila u vezu s božanskim arhetipovima Ljepote i Dobra. Prema tom konceptu istinski se umjetnik uzdiže do dimenzije čiste ljepote, kontemplira o njoj i interpretira je u sebi kako bi je u stvaralačkom procesu mogao predstaviti u oblicima i tijelima. Ova nedodirljiva i suptilna Ljepota za umjetnika je najveće nadahnuće, ali i izvor duhovnosti. Tako shvaćena umjetnost put je kojim se dolazi do Jedinstva.

Više