Svaki je čovjek umjetnik

Sve prisutniji fenomen virtualnih zabava i druženja priziva u sjećanje građanske salone i seoska prela i sjela kada su se ljudi okupljali i bili stvaralački aktivni i kreativni. Umjetnost je tada bila dio društvenog života, zajedno se plesalo i pjevalo u različitim prigodama. Svijet kao da je izgubio čar jer smo se danas ograničili na pasivno konzumiranje umjetnosti, bez vlastitog doprinosa. A smisao je umjetnosti da nas oplemenjuje, produhovljuje, istančava naš karakter kao i našu okolinu. Posebno kada smo i sami aktivni, kada probudimo umjetnika u sebi.

Više

Srednjovjekovna estetika

Srednjovjekovna umjetnost bila je snažno prožeta kršćanstvom, no njezina estetika, odnosno filozofija umjetnosti, potječe iz antičkog svijeta, posebno neoplatonizma. Polazište je platonske i neoplatonske estetike u ideji da je ljepota svijeta slika i odraz idealne Ljepote, a kršćanske da je vidljiva zemaljska ljepota uprizorenje božanstva, odnosno Božje očitovanje u stvarima. Zajedničko im je da umjetničko djelo treba odražavati duhovnu bit stvari preko koje se može spoznati vrhovni princip ili Bog. Pri prosuđivanju ljepote presudan je um, a ne osjetila.

Više

Filozofija umjetnosti

Dok su antički filozofi umjetnost dovodili u vezu s utjelovljenjem arhetipa ljepote, često se čini kao da je ljepota izgnana iz suvremene umjetnosti i da ona stoga gubi ulogu oplemenjivanja čovjeka. Postavlja se pitanje uloge i zadaće suvremene filozofije spram umjetnosti. Najveći filozofi umjetnosti Platon i Plotin poučavali su kako pomoću ljepote pristupiti razumijevanju duhovne stvarnosti. Na tom tragu, nameće se potreba uspostavljanja jasnih kriterija vrednovanja i razumijevanja umjetničkog djela te vraćanja ljepote umjetnosti.

Više

Rafaelovi crteži – Očima duše

Rafael, najmlađi od trojice velikih genija u čijim je djelima talijanska renesansa doživjela svoj vrhunac, učio je od svojih starijih suvremenika: Leonarda i Michelangela. U svoje je slikarstvo unio sve dotadašnje golemo umjetničko iskustvo i smatra se najreprezentativnijim slikarom renesanse, a posebno se izdvaja kao najveći majstor crteža u zapadnoj umjetnosti. Jasnoća kompozicije te smirena ljepota njegovih likova otkrivaju promatraču viziju Ljepote kao uzvišene harmonije i sklada viđene očima besmrtne duše.

Više

Bharatanatyam – plesna priča bogova i ljudi

Plesna drama bharatanatyam, nastala na krajnjem jugu Indije objedinjuje ples, glazbu, glumu i poeziju. Sadrži elemente stare religije Dravida i brahmanizma te kulta boga Šive. Kao i svaka tradicionalna umjetnost, povezana je s religijskim idejama koje umjetnici nastoje što vjernije prenijeti. Sastavljena od niza cjelina, bharatanatyam se uspoređuje s ulaskom u hram, prilaženjem oltaru, uspostavom komunikacije te potpunim stapanjem s božanskim.

Više

Akira Kurosawa – Plemenitost iza filmske kamere

Akira Kurosawa, japanski filmski redatelj i scenarist impresivnog filmskog opusa, jedan je od najoriginalnijih autora svjetske kinematografije. Njegovi filmovi nadahnuti su japanskom tradicijom, ali i zapadnim književnim klasicima (djelima Dostojevskog, Tolstoja, Shakespearea), a karakterizira ih besprijekorna tehnička izvedba. Snažno je utjecao na cijelu zapadnu kinematografiju i redatelje te nastavlja biti uzorom sedme umjetnosti širom svijeta. Ostao je zapamćen kao umjetnik s dubokim osjećajem za ljudsku dramu.

Više

Ana Pavlova – legenda ruskog baleta

Rusku primabalerinu Anu Pavlovu balet je opčinio u osmoj godini. Zahvaljujući nadarenosti, ali i potpunoj posvećenosti baletu, postala je najslavnija balerina svog vremena čiji je umjetnički genij bio spoj plesa, glazbe i glume. Izdvajala se ne toliko virtuoznom tehnikom koliko gracioznošću i profinjenošću. Vlastitu je trupu osnovala 1913. godine i s njom godinama putovala Europom, Azijom, Amerikom i Australijom. Njezin zaštitni znak postao je balet Umirući labud kojim je zadivila cijeli svijet.

Više

Nedodirljiva ljepota

Estetika je relativno nov pojam za tradicionalnu filozofsku disciplinu koja je umjetnost dovodila u vezu s božanskim arhetipovima Ljepote i Dobra. Prema tom konceptu istinski se umjetnik uzdiže do dimenzije čiste ljepote, kontemplira o njoj i interpretira je u sebi kako bi je u stvaralačkom procesu mogao predstaviti u oblicima i tijelima. Ova nedodirljiva i suptilna Ljepota za umjetnika je najveće nadahnuće, ali i izvor duhovnosti. Tako shvaćena umjetnost put je kojim se dolazi do Jedinstva.

Više

Kakuzo Okakura – Knjiga o čaju

Knjiga o čaju nastala je kao izraz ljubavi i poštovanja prema japanskoj kulturi čije su izvorne vrijednosti blijedile pod pritiskom moderne zapadne kulture. Kroz nju nas Kakuzo Okakura na primjeru jednostavnosti čajne ceremonije vodi prema skrivenom smislu i ljepoti onog običnog koje često podcjenjujemo. Sudjelovanjem u nečemu što je naoko jednostavno, čajna je ceremonija omogućavala sudionicima uroniti u vlastiti unutrašnji mir i doživjeti osjećaj jedinstva sa svijetom.

Više

Fotografija i filozofija

Fotografija je uhvaćeni trenutak u vremenu koji može odražavati samo ono vidljivo oku, ali na dubljoj razini i ideju izraženu kroz materijalno. Filozof koji traga za nematerijalnim vrijednostima i uočava ih u pojavnom, može ih "uhvatiti" i prenijeti pomoću fotografije. Fotografija koja uspije prenijeti neki viši smisao nalazi odaziv kod onoga koji traga. Zato i fotografija može probuditi filozofa.

Više

Julia Margaret Cameron – Poezija portreta

Iako je fotografija u XIX. stoljeću bila novi medij, prevladavalo je mišljenje da treba služiti dokumentiranju i biti tehnički savršena, zbog čega se dobrom fotografijom smatralo ukočeno poziranje ispred formalne pozadine. Engleska fotografkinja Julia Margaret Cameron među prvima je tehničkim poigravanjem i nastojanjem da fotografijom prenese i karakter osobe usmjerila fotografiju prema njezinom umjetničkom aspektu.

Više

O ljepoti

U svojoj biti ljepota je arhetip koji može biti izražen kroz materijalno te je tada možemo doživjeti fizičkim osjetilima. No, razvoj nutarnjih osjetila omogućuje nam vidjeti srcem i očima uma ono bitno iza zastora materijalnog. Zbog toga granice naše percepcije nisu i granice onoga što možemo pojmiti.

Više