Čarolija imele
Imela, uobičajeni božićni ukras u većem dijelu Europe, provlači se kroz mitove i narodna vjerovanja gotovo svih europskih naroda. Pripisivali su joj sveiscjeliteljska, zaštitnička svojstva, a najcjenjenija je bila imela s hrasta. Kod Kelta je branje imele predstavljalo središnji dio ceremonije vezane uz početak njihove kalendarske godine. Njezina zimzelenost simbol je životnog impulsa koji postoji i kada sve izgleda mrtvo, potonuvši u dugi zimski san.
Nepoznati život vuka
Vuka od davnina prate mnoge predrasude. Činjenica da u nedostatku plijena napada domaće životinje dovela ga je do ruba istrebljenja u mnogim dijelovima Europe. Čovjeka, kao jedinog prirodnog neprijatelja, izbjegava i stoga nam je nedovoljno poznat. Novija istraživanja pokazuju da su odnosi i ponašanje unutar hijerarhijski ustrojenih čopora usporedivi s ljudskim. Slika o vuku se mijenja i sve ga se više smatra važnim čimbenikom stabilnosti cjelokupnog ekosustava.
Jane Goodall
Od golemog mnoštva bića na Zemlji, niti jedno nam nije toliko slično kao čimpanze, a za njihovo upoznavanje najzaslužnija je slavna primatologica Jane Goodall. Njezina životna misija započela je u afričkoj divljini 1960. godine, a glavna metoda bila je pomno, nenametljivo promatranje čimpanza u prirodnom okruženju. Danas radi na očuvanju njihovih ugroženih staništa, posebno naglašavajući ljudsku odgovornost za to, kao i potrebu za stvaranjem svijeta u kojem ćemo harmonično živjeti sa svim bićima.
Tippi
Tippi Degre, dijete profesionalnih fotografa životinjskog svijeta i prirode, do svoje desete godine živjela je daleko od civilizacije, okružena životinjama. Kao glavne prijatelje navodila je slona Abua, mladunče lava Mufasu i leoparda J&B. Zahvaljujući video zapisima svojih roditelja, Tippi je osvojila svijet djetinjom vedrinom i otvorenošću koji su joj omogućili bliskost i nesvakidašnju neverbalnu komunikaciju sa životinjama.
Jantar – zlato sjevera
Jantar je fosilizirana biljna smola koja je tijekom desetaka milijuna godina prošla mnoge fizičke i kemijske promjene i vrlo je cijenjen u draguljarstvu. Smola sama po sebi skrutnuti je sok koje stablo izlučuje prilikom oštećenja kore kao prirodni antibiotik. Najpoznatiji je baltički jantar koji potječe od borovine. Budući da se u jantaru nalaze mumificirani primjerci flore i faune, čiji je DNK tako zaštićen, znanstvenicima predstavlja ''prozor u prošlost''.
Ružmarin
Ružmarin, zimzeleni mediteranski grm aromatičnog mirisa, upleten je u mitove, legende i narodne običaje kao simbol besmrtnosti i vjernosti. U staroj Grčkoj bio je posvećen božici ljepote Afroditi, ali i božici mudrosti Ateni. Znanstvenici su dokazali da ružmarin povećava budnost, poboljšava koncentraciju i pamćenje, što samo potvrđuje da staro vjerovanje da ružmarin vraća sjećanje nije neutemeljeno.
Danxia – Kineski geološki fenomen
Jedinstveni krajolici koji se protežu od jugoistoka prema jugozapadu Kine nose naziv Danxia, u prijevodu Purpurni oblak, zbog neobičnih formacija stijena koje se uzdižu u crvenkasto-purpurnim nijansama. Riječ je o velikom umjetničkom djelu prirode koje je nastajalo tijekom milijuna godina geološke evolucije. Danas je to područje prirodni laboratorij za proučavanje evolucije Zemljine kore, ali i razloga izumiranja dinosaura. Svojom neobičnom ljepotom ovi krajolici pobuđuju religiozne osjećaje, pa se tu nalaze i brojni tragovi taoizma i budizma.
Duh košnice
Medonosne pčele neprocjenjivo su važne za cijeli ekološki sustav zbog oprašivanja biljaka jer neposredno utječu na stvaranje plodova kojima se hrane životinje i ljudi, odnosno sjemena za daljnje razmnožavanje. Tako naš vlastiti opstanak ovisi o zdravlju pčela. No, od pčela možemo još štošta naučiti, ponajprije duh zajedništva te važnost suradnje i sloge koji vladaju u košnici. Pčelinja zajednica u kojoj svaka pčela radi ono što je potrebno za opstanak i dobrobit cjeline također nas podsjeća da društva najbolje funkcioniraju kada su pojedinačna ostvarenja usmjerena na opće dobro ili kako nam to kazuje Marko Aurelije – što nije dobro za košnicu, nije dobro ni za pčelu.
Jezik ptica
Ptice su u predajama različitih naroda božanski glasnici i simbol duše, a praćenjem njihova leta nekada se proricala budućnost. Njihovo pjevanje i cvrkutanje jezik je kojim međusobno komuniciraju. Pjev im posjeduje muzičku strukturu koja je ljudskom uhu neuhvatljiva. Moguće je da se međusobno pozdravljaju, pjevaju zajedno iz zadovoljstva, iskazuju zahvalnost izlazećem Suncu, no iako je na tu temu provedeno više istraživanja, mnogo toga ostaje nepoznanica.
Konj – čovjekov plemeniti pratilac
Konje danas uglavnom viđamo u filmovima, a konjsku su snagu zamijenili brzi i skupi automobili, no na leđima ove lijepe i plemenite životinje gradile su se i rušile civilizacije, osvajali kontinenti, povezivali narodi i kulture. Aleksandrov Bukefal, Napoleonov Marengo, ali i mnogi drugi konji ušli su u povijest kao čovjekovi vjerni pratioci. Na Burakovim je leđima poslanik Muhamed uzašao na nebo, a u mitovima konji vuku kola sunčanih bogova i gromovnika…
Tamjan – miris bogova
Tamjan se dobiva od skromnog drvca koje raste na rubnim dijelovima pustinja, a najdragocjeniji je onaj arapskog tamjanovca s područja današnjeg Jemena i dijela Omana. Upravo zahvaljujući tamjanu, to je nekad bila zemlja blagostanja, Arabia Felix. Potražnja za tom mirisnom smolom bila je povod za putovanje Egipćana u zemlju Punt, plovidbu Feničana u Ofir, grčke prodore do Indije. Njezin jedinstven, tajanstveni miris priziva u svijest osjećaj svetog, pa su je svi stari narodi upotrebljavali u vjerskim obredima, pri izricanju proročanstava, za posmrtnih obreda, a i danas se molitve uzdižu put neba u mirisnom oblaku tamjana.
Park prirode Telašćica
Park prirode Telašćica obuhvaća jugoistočni dio Dugog otoka. Ljepota prirode tog komadića raja očarava i nadahnjuje. Tri su najznačajnija fenomena toga Parka prirode: Telašćica - najveća prirodna luka na Jadranu, Stene - južna obala koja završava strmcima tektonskog podrijetla, i slano jezero Mir.
