Mudrost drveća
Drvo je drevni simbol s korijenjem u zemlji i granama koje sežu u nebo. Deblo koje se nastavlja u grane, grančice i listove, manifestacija je mnogostrukosti iz jedinstva, dok korijeni produbljuju metaforu jedinstva koje izvire iz nevidljivog izvora. Od korijena do lišća drvo podržava život mnogih bića. Ta dugovječna, postojana bića pokazuju nam kako se uskladiti s ritmovima prirode i ciklusima života, kako ustrajati u teškim prilikama, kako ostati ukorijenjeni dok se uzdižemo prema svjetlu.
Jaglac – Vilinski pehar
Jaglac je jedan od prvih vjesnika proljeća koji nagoviješta novi životni ciklus prirode, o čemu govori i njegovo botaničko ime Primula. U narodu ga nazivaju i vilinskim peharom zbog vjerovanja da se u njegove cvjetne krunice zavlače vile.
Čudesni život pčela radilica
Što se više promatra i proučava život pčelinjih zajednica i uređenost košnice, to on više izaziva istinsko divljenje. Najbrojniji članovi zajednice su pčele radilice, a svaka od njih ima određeni zadatak, bilo unutar, bilo izvan košnice. Zadatke mijenjaju kako odrastaju, učeći od starijih članova. U složnoj i učinkovitoj pčelinjoj zajednici svaka pčela marljivo ispunjava svoju ulogu i doprinosi općem dobru košnice. Pčele su primjer kako zajedničkim i velikodušnim nastojanjem zajednica može biti skladna i uzorna.
Mudrost gusaka
Da je priroda prepuna čuda i zagonetki, kao i primjera i pouka pokazuje nam i let gusaka. Dojmljivi let u formaciji u obliku slova V iziskuje najmanje energije, a jato brže i lakše stiže do cilja tijekom migracija. Istraživanja su pokazala da guska predvodnica savladava najveći aerodinamički otpor zraka čime olakšava let cijelom jatu, no opterećenje se ravnomjerno raspoređuje je se na čelu formacije stalno izmjenjuju. Ta formacija također olakšava komunikaciju i koordinaciju unutar jata. Priroda nas tako uči da se slogom i suradnjom uz manje napora postiže više.
Okapi nije izumro
Okapi u sebi ujedinjuje karakteristike zebre, konja i žirafe, no najbliži mu je srodnik žirafa. Predstavlja svojevrsni živi fosil jer je u istom obliku živio još u periodu miocena. Obitava samotno u teško pristupačnoj prašumi na sjeveroistoku Demokratske Republike Kongo. Čovjekovu prisutnost osjeća čak na tri kilometra udaljenosti pa je teško vidljiva životinja. Ubraja se u ugrožene vrste zbog sječe šuma i krivolova tako da su fotografije iz 2008. odagnale strahove da je istrebljen tijekom dugotrajnog rata u Kongu.
Njegovo veličanstvo hrast
Stasiti hrast sinonim je temeljitosti, snage i vertikalnosti, te simbol veze nebeskog i zemaljskog svijeta. Zato je kod mnogih naroda i sveto drvo. Pod hrastom su stari održavali svoje sabore i sudovanja. Njegovo drvo privlači munje i gromove pa je stoga bio posvećen gromovnicima, bogovima Sunca i vatre. Zeusova i Jupiterova svetišta bila su okružena hrasticima, dok se vječna vatra Vestinih hramova hranila hrastovinom.
Veliki banjan – šuma od jednog stabla
Banjan, nacionalni simbol Indije, najrazgranatije je stablo na svijetu. Glavna mu je značajka zračno korijenje koje odeblja i odrveni kad dosegne zemlju te postaje potpora širokoj krošnji, ostavljajući dojam šumarka, a ne jednog stabla. Hindusima i budistima banjan je sveto stablo koje se često spominje u vedskim spisima. Kao golemi suncobran i kišobran koji u tropskom podneblju štiti od sunca i kiše, prirodno je mjesto susreta i simbol zaštite.
Čarolija imele
Imela, uobičajeni božićni ukras u većem dijelu Europe, provlači se kroz mitove i narodna vjerovanja gotovo svih europskih naroda. Pripisivali su joj sveiscjeliteljska, zaštitnička svojstva, a najcjenjenija je bila imela s hrasta. Kod Kelta je branje imele predstavljalo središnji dio ceremonije vezane uz početak njihove kalendarske godine. Njezina zimzelenost simbol je životnog impulsa koji postoji i kada sve izgleda mrtvo, potonuvši u dugi zimski san.
Nepoznati život vuka
Vuka od davnina prate mnoge predrasude. Činjenica da u nedostatku plijena napada domaće životinje dovela ga je do ruba istrebljenja u mnogim dijelovima Europe. Čovjeka, kao jedinog prirodnog neprijatelja, izbjegava i stoga nam je nedovoljno poznat. Novija istraživanja pokazuju da su odnosi i ponašanje unutar hijerarhijski ustrojenih čopora usporedivi s ljudskim. Slika o vuku se mijenja i sve ga se više smatra važnim čimbenikom stabilnosti cjelokupnog ekosustava.
Jane Goodall
Od golemog mnoštva bića na Zemlji, niti jedno nam nije toliko slično kao čimpanze, a za njihovo upoznavanje najzaslužnija je slavna primatologica Jane Goodall. Njezina životna misija započela je u afričkoj divljini 1960. godine, a glavna metoda bila je pomno, nenametljivo promatranje čimpanza u prirodnom okruženju. Danas radi na očuvanju njihovih ugroženih staništa, posebno naglašavajući ljudsku odgovornost za to, kao i potrebu za stvaranjem svijeta u kojem ćemo harmonično živjeti sa svim bićima.
Tippi
Tippi Degre, dijete profesionalnih fotografa životinjskog svijeta i prirode, do svoje desete godine živjela je daleko od civilizacije, okružena životinjama. Kao glavne prijatelje navodila je slona Abua, mladunče lava Mufasu i leoparda J&B. Zahvaljujući video zapisima svojih roditelja, Tippi je osvojila svijet djetinjom vedrinom i otvorenošću koji su joj omogućili bliskost i nesvakidašnju neverbalnu komunikaciju sa životinjama.
Jantar – zlato sjevera
Jantar je fosilizirana biljna smola koja je tijekom desetaka milijuna godina prošla mnoge fizičke i kemijske promjene i vrlo je cijenjen u draguljarstvu. Smola sama po sebi skrutnuti je sok koje stablo izlučuje prilikom oštećenja kore kao prirodni antibiotik. Najpoznatiji je baltički jantar koji potječe od borovine. Budući da se u jantaru nalaze mumificirani primjerci flore i faune, čiji je DNK tako zaštićen, znanstvenicima predstavlja ''prozor u prošlost''.