matematika – Nova Akropola

Gurukul – tradicija drevne Indije

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2024, Acharya Devo Bhava, ašram, astrologija, borilačke vještine, britanska kolonijalna vlast, buđenje uma, dijalektika, drevna Indija, dvaput rođeni, dvija, ekonomija, etika, gramatika, guru, guru dakshina, guruparamparya, joga, kontemplacija, kontrola uma, likovna umjetnost, ljudski resursi, Manana, Manjula Nanavati, matematika, medicina, meditacija, Melanija Rogar, Nalanda, Nididhyanasana, obrazovanje, politika, prosvjetljenje, ratovanje, shishya, smisao postojanja, spoznaja istine, Sravana, streličarstvo, sutra, Taittiriya Upanishada, Takshila, teologija, tradicija, transformacijsko obrazovanje, učenik, učenje, učitelji, Upanišade, upasane, Vede, William Adams, znanje, znanost|

Tradicionalni indijski obrazovni sustav gurukul temeljio se na usmenoj predaji znanja s učitelja na učenika. Učenje nije služilo gomilanju teorijskog znanja, već je bilo sredstvo samospoznaje. Srce tog sustava bio je guru koji je prenosio ne samo različita znanja, već je svojim učenicima usađivao etičke vrijednosti, učio da je čovjek dio mreže života te budio svijest o pravom smislu postojanja. Moderne akademske institucije promiču neka od načela gurukula, no osjeća se potreba za redefiniranjem temeljne svrhe obrazovanja po uzoru na ovu tisućljetnu tradiciju.

Giordano Bruno – Slika prirode u novoj filozofiji

Categories: Znanost|Tags: 02-2023, Atila Barta, atomi, Bog, elementali, eter, fizički svijet, fizikalni zakoni, Galilej, gibanje planeta, gravitacija, harmoniziranje suprotnosti, heliocentrični sustav, imaginacija, induktivna metoda, intuicija, intuitivna spoznaja., Jedno, komete, komplementarnost, Kopernik, kvantna fizika, Lukrecije Kar, matematika, materija, minimum, Mjesec, moderna znanost, monada, Natura est Deus in rebus, Nikola Kuzanski, Nolanac, O herojskim zanosima, panteizam, planeti, precesija, prirodne znanosti, Ptolemej, rotacija, sunčeve pjege, svemir, svjetlost, Szendrö Csaba, trojni minimum, univerzum, Večera na Pepelnicu, zvijezde lutalice, zvijezde stajačice, zviježđe, zvjezdani sustavi|

Renesansni filozof Giordano Bruno bio je nastavljač hermetičke tradicije i glasnik moderne znanosti. Iako nikada nije izveo ni jedan pokus, iznosi začuđujuće tvrdnje o svemiru, zvijezdama, materiji, atomu… Mnoge od njih podudaraju se s otkrićima kvantne fizike, dok je dokazivanje mnogih ostavljeno budućnosti. Priroda je za njega božanski odraz s kojim je povezana nebrojenim nitima. Spoznaja je moguća intuicijom i imaginacijom putem kojih čovjek povezuje beskonačno s konačnim i stječe uvid u cjelinu stvarnosti.

Zlatni rez

Categories: Znanost|Tags: 11-2020, božanska proporcija, Fibonaccijev niz, Fidija, kanon ljudskog tijela, matematika, nautilus, omjer, Panteon, Piero della Francesco, pitagorejci, proporcija, Ramzes IV., razmjer, Suzana Dobrić, zlatni broj, zlatni pravokutnik, zlatni razmjer|

Zlatni rez, zlatni broj ili božanska proporcija matematički je pojam koji opažamo kao ljepotu i sklad u oblicima u prirodi, ali i u umjetnosti. Prisutan je u sakralnoj arhitekturi svih starih civilizacija, ugrađen je u egipatske piramide, u grčki Partenon te Fidijine skulpture pa se njemu u čast označava s grčkim slovom Φ (fi). Pitagora je smatrao da u osnovi svega leži broj i da je čitav svemir matematička struktura, a pomoću geometrijskih likova te zlatnog reza drevni mudraci su nastojali principe makrokozmosa prenijeti u čovjekov svijet mikrokozmosa.

Genijalni um Johna Nasha

Categories: Znanost|Tags: 07-2019, ekonomija, Genijalni um, Marta Mihičić, matematika, Nashov equilibrium, Nobelova nagrada, Sylvia Nasar, teorija igara|

Američki matematičar John Nash veliki je znanstveni um našeg doba, dobitnik mnogih nagrada na području matematike i ekonomije te Nobelove nagrade za pionirski rad na području teorije igara. Njegov su životni put, pored genijalnog uma i znanstvenih proboja, obilježile i godine borbe sa šizofrenijom koju je zauzdao snagom vlastite volje. Zanimljivo je da je i tijekom razdoblja bolesti uspijevao racionalno razmišljati i rješavati znanstvene probleme.

Težnja za izvrsnošću – Maryam Mirzakhani

Categories: Znanost|Tags: 07-2018, Edukacijska fondacija "Perzija", Fieldsova medalja, Friedrich Gauss, geometrija, hiperbolički sustavi, Marta Mihičić, matematika, Međunarodna matematička olimpijada, Stanford|

Maryam Mirzakhani prva je i jedina žena koja je dobila Fieldsovu medalju, matematičku nagradu za rad na složenoj geometriji i hiperboličkim sustavima. Znanstvenici smatraju da bi njezin rad mogao značajno doprinijeti fizici, i to u dijelu koji se bavi postankom svemira, ali i na drugim područjima. Ostat će upamćena kao izuzetna matematičarka i kao čovjek koji strpljivošću i upornošću dolazi do postavljenih ciljeva.

Vladimir Devidé

Categories: Književnost|Tags: 06-2018, haiku, Japan, japanolog, matematika, Nives Frka-Petešić, poezija, Sodo, World Haiku Association|

Vladimir Devidé, matematičar, japanolog i književnik, veliki zaljubljenik u haiku, japansku tradicionalnu poetsku formu oskudnu riječima, a bogatu sadržajem. Do Japana ga je dovela njegova prva velika ljubav – matematika, jer je tamo dobio stipendiju za postdoktorske studije. Plod njegova dugogodišnjeg zanimanja za tu zemlju sedamnaest je knjiga o Japanu, njegovoj umjetnosti i zenu, ali i vlastita djela potaknuta japanskom književnošću. O njegovu ugledu u svijetu haiku poezije govori i to što je Svjetska nagrada za haiku dobila ime upravo po njemu – Vladimir Devidé.

Arhita iz Taranta – filozof i vladar

Categories: Filozofija|Tags: 02-2017, Aristoksen, Aristotel, Ciceron, država, Eudoks s Knida, Filolaj, filozof vladar, kvadrivium, Magna Graecia, matematika, mjera, muzika, O biću, O duši, O počelima, O prijateljstvu, O suprotnostima, O svemiru, pitagorejska škola, Platon, Sofija Stepanovska, trivium|

Platonov suvremenik, grčki filozof i vladar, Arhita iz IV. st. pr. Kr. predstavnik je pitagorejske filozofske škole i karika je u lancu prijenosa pitagorejskog učenja sve do renesanse. Ostvario je značajan doprinos na područjima aritmetike, geometrije, mehanike, fizike i glazbe. Matematiku povezuje s etikom i politikom pomoću umijeća mjerenja, antičkog ideala povezanog s vrlinom umjerenosti. Arhita je poslužio Platonu kao uzor vladara filozofa koji u njegovoj Državi ostvaruje ideal pravednosti.

Pitagorino učenje – I. dio

Categories: Filozofija|Tags: 10-2016, aritmetika, astronomija, broj, geometrija, harmonija, kozmos, matematika, muzika, muzika sfera, Nadiia Kulhava, Nives Lozar, Pitagora, pitagorejci, proporcija, simbol|

Suprotno današnjem shvaćanju toga pojma, Pitagori i njegovim učenicima matematika je bila više od znanosti o brojevima. Matematika kao jezik simbola omogućavala je razumijevanje prirodnih zakona. Temelj pitagorejskog učenja je harmonija, jedan od prirodnih zakona, princip reda kozmosa koji se odražava i kao vrlina, muzička harmonija ili kao muzika sfera u kretanju nebeskih tijela...

Kugla i krug

Categories: Znanost|Tags: 10-2016, Antun Musulin, broj, broj π, gematrija, geometrija, Jedno, kaos, krug, kugla, matematika, Ne – Broj, Pitagora, pitagorejci, prirodni zakoni, simbol|

Pitagorejci su podučavali da je sve broj, da je sve manifestacija zakona koji upravljaju postojanjem i vode savršenstvu čiji simbol može biti krug, kugla i broj π. Središte tog kruga ili kugle je sjemenka, klica čitave stvarnosti, princip i uzrok kružnice i svega što se nalazi unutar te kružnice. Sve proistječe iz tog nepokretnog principa – dinamično i statično, vrijeme i prostor, život i materija.

Kvadrivijum

Categories: Znanost|Tags: 01-2016, A. A. Stolyarov, Arhita, aritmetika, astronomija, Boetije, broj, Euklid, Filolaj iz Tarenta, geometrija, glazba, Jamblih, kvadrivijum, matematika, Nadiia Komarova, Nikomah, Pitagora, pitagorejci, Platon, Ptolemej, Theologumena Arithmeticae, Tubal-Kajin, Zvonko Jadrešin|

Kvadrivium, u doslovnom prijevodu s latinskog jezika "mjesto gdje se susreću četiri puta", sustav je obrazovanja na srednjovjekovnim sveučilištima koji se sastojao od četiriju disciplina: glazbe, aritmetike, geometrije i astronomije. Uveli su ga pitagorejci koji su te četiri znanosti povezivali s matematikom, smatrajući brojeve univerzalnim principima koji prožimaju sve prirodne pojave. Prema pitagorejcima, oni koji su ovladali matematičkim znanostima, postizali su razumijevanje svijeta u cjelini.