klimatske promjene – Nova Akropola

Je li priroda to ili ti?

Categories: Ekologija|Tags: 04-2024, Dan planeta Zemlje, Danijela Popović Šušić, drevne civilizacije, duhovna transformacija, ekološka kriza, ekosustav, Gaia, Ja i ti, James Gustav Speth, kineski filozof Zhang Zai, klimatske promjene, Majka Zemlja, Martin Buber, materijalizam, objektivizacija prirode, Pachamama, priroda, Prithvi, redukcionizam, Rhea, Sabine Leitner, svijest|

Ekološki problemi nezaustavljivo rastu, a sve dosadašnje mjere ne donose rezultate jer se ne bave uzrokom krize. Nužan je pomak u svijesti i u načinu na koji doživljavamo prirodu, naše mjesto i ulogu u njoj. Zapadna je civilizacija izdvojila čovjeka iz cjeline prirode, koju objektivizira i doživljava kao resurs, što je otvorilo put prema njenom prekomjernom iskorištavanju i uništavanju. Vraćanje čovjeka u prirodne okvire obnovit će osjećaj jedinstva s prirodom, poštovanje i odgovornost prema prirodi, a to će vratiti ekološku ravnotežu.

Potresi omogućuju život na Zemlji

Categories: Znanost|Tags: 05-2020, Andrej Praček, klimatske promjene, kruženje dušika, kruženje ugljika, litosfera, Maja Tokić, tektonske ploče, vulkanske erupcije, zemlja, Zemljina kora|

Potresi svojom nepredvidivošću i razornom snagom oduvijek izazivaju nelagodu i strah. Te prirodne katastrofe nastaju zbog pomicanja tektonskih ploča i upravo time doprinose održavanju života na Zemlji. Bez tih pokreta, Zemlja bi se izravnala, rijeke bi se zaustavile, a poremećeno kruženje vode, ugljika i dušika dovelo bi u pitanje opstanak cijelog ekosustava. Tako Zemlja poput velikog živog bića održava uvjete potrebne za život, a potresima nam ujedno daje do znanja da smo samo njezini stanovnici, ali ne i gospodari.

Filozofska ekologija

Categories: Ekologija|Tags: 04-2019, ekološka degradacija, Gaia, klimatske promjene, konzumerizam, Majka Zemlja, siromaštvo, Stela Kurpes|

Naše tehnološko doba potiče antropocentričan stav i iluziju da je čovjek nadređen prirodi, da je njen gospodar. Filozofska ekologija polazi od toga da su ljudi, uz ostala živa bića, sastavni dio žive Zemlje koja je naš dom te da način života moraju uskladiti s cjelinom u cilju opstanka. Ona upozorava da antropocentrizam i potrošački mentalitet ozbiljno ugrožavaju ravnotežu jer potiču neobuzdano iskorištavanje prirodnih izvora, ali i gomilanje otpada. Odgovornost je na svima nama koji smo žrtve konzumerizma. Nužno se vratiti jednostavnijem i svjesnijem načinu života, jer svaka učinjena šteta u prirodi posljedično utječe i na nas same.