religija – Nova Akropola

Znanost i moral

Categories: Znanost|Tags: 'prestabilirana harmonija', 05-2026, A. D. Aleksandrov, Albert Einstein, Aleksandar Hinčin, apstrakcija, Aristotel, Bhagavad Gita, Čebišev, Descartes, Dhammapada, društvene znanosti, duhovna formacija, duhovna kultura, duša, Egipat, ego, etika, filozofsko formiranje, fizika, fiziologija, fraktali, Gauss, geometrija, Grčka, Henri Poincaré, Hirošima, hrabrost, ideali, identitet, imaginarni brojevi, intuicija, J.A. Livraga, Jean-Jacquesa Rousseau, K. E. Ciolkovski, K. Jaspers, kontemplacija, Kovalevska, kreativnost, kultura, Leibniz, ljudske vrline, ljudsko ponašanje, logičko razmišljanje, logika, M. Montaigne, matematika, Max Born, Mezopotamija, moderna znanost, moralna načela, moralna odgovornost, moralnost, neeuklidska geometrija, Newton, Niels Bohr, norme ponašanja, opća kultura, opće dobro, opservacija, Pagvaški pokret znanstvenika, plagijarizam, Platon, pojam Dobra, Poncelet, povijest znanosti, prirodne znanosti, prof. dr. sc. Aleksej Čuličkov, profesionalna etika, racionalno znanje, religija, rezultati istraživanja, Richard Feynman, Samospoznaja, simbolički jezik, sklad, slika svijeta, smisao života, Sokrat, sustav vrijednosti, tehnička civilizacija, tehnička revolucija, tradicija, transcendentni moral, umjerenost, umjetnost, unutarnja ljepota, Vladimir Vernadski, zakon, zakoni formalne logike, znanstvena istraživanja, znanstvena metoda, znanstvena racionalnost, znanstvenici, znanstveno znanje|

Znanost je na brojne načine doprinijela dobrobiti čovječanstva i neprestano širi naše horizonte. Pomaže nam bolje razumjeti svijet u kojem živimo te utječe na naš način života i sustav vrijednosti. Predano znanstveno istraživanje formira osobnost, pokreće volju, intuiciju, kontemplaciju i uzdiže prema transcendentnim moralnim vrijednostima. Etika daje kriterije za ispravno djelovanje pa je sprega znanosti i etike ključna za osiguranje da znanstveno znanje služi dobrobiti čovječanstva.

Bog, svijest, znanost

Categories: Aktualno|Tags: 03-2026, Alan Lightman, analitičko znanje, ateisti, biologija, Bog, Buddha, budistička učenja, budizam, Carl Sagan, Christof Koch, Dalaj Lama, Daniela Devčić, DNK, Dogen, dogmatizam, duhovni učitelji, duhovnost, Einstein, eksperimenti, emocionalna stanja, energija, estetika, Esther Sternberg, fenomenologija iskustva, filozofi, filozofija, fizičari, Freeman Dyson, geni, Giulio Tononi, hinduizam, idealizam, intuicija, istina, Isus, Izgubljeni raj, Kepler, koncept sunyata, Kopernik, Kuran, ljudski duh, logika, Mahatma Gandhi, mašta, materijalizam, materijalna priroda, Max Planck, Mehmet Oz, Milton, misterij, Mojsije, moralnost, nadracionalno, Nancy Hopkins, neuroznanost, Newton, Novi zavjet, panpsihizam, Pascal, Paul Dirac, phi, poslanici, praznina, principi, priroda, priroda uma, profesor V. V. Raman, racionalno, razum, Reinhold Niebuhr, religija, religijsko znanje, robusna metoda prvog lica, Shobogenzo, Sima Sharma, smisao, soto zen, Stari zavjet, subjektivno iskustvo, Sukesh Motwani, svijest, tehnologija, Tehnološki institut u Massachusettsu, Teorija integriranih informacija, The Accidental Universe: The World You Thought You Knew (Slučajni Svemir: Svijet koji ste mislili da poznajete), The Nature and Destiny of Man (Priroda i sudbina čovjeka), The Presence of the Sacred (Prisutnost Svetog), The Universe in a Single Atom (Univerzum u atomu), Traleg Kyabgon Rinpoche, transcendentno iskustvo, Truth and Tension in Science and Religion (Istina i tenzija u znanosti i religiji), tvar, univerzalna svijest, univerzum, Upanišade, Varieties of Religious Experience (Raznolikost religijskog iskustva), vjera, William James, zagonetka Boga, Zakoni, zakoni univerzuma, zen budizma, znanost, znanstvenici|

Znanost i religija različitim putevima pristupaju jednoj te istoj krajnjoj stvarnosti – zagonetki Boga. Znanstvenici se slažu s teolozima o postojanju nevidljive pokretačke sile i zakona prirode i, premda znanost skida neke od velova tajni prirode, ne otkriva smisao postojanja ni krajnji misterij Boga. Najveći znanstvenici prepoznaju važnost dijaloga između znanosti i religije jer se one međusobno nadopunjuju u zajedničkoj težnji za temeljnom istinom.

Hermetizam i renesansa

Categories: Filozofija|Tags: 03-2026, Aion, Aleksandrija, astrologija, besmrtni čovjek, Bog, božanski um, Branko Zorić, Campanella, corpus hermeticum, De abstinentia, dobrota, dostojanstvo čovjeka, Duh renesanse, dvostruka priroda čovjeka, egipatska religija, evolucija, filozof, filozofija, Frane Petrić, Giordano Bruno, grob duše, helenizam, Hermes Trismegistos, hermetička učenja, hermetički spisi, Homo Universalis, humanističke vrijednosti, imaginacija, inteligencija, intuicija, Isaac Casaubon, klasična tradicija, kralj, ljepota i harmonija, ljudska svijest, ljudski potencijali, magija, Marsilio Ficino, materijalizam, neoplatoničari, neoplatonizam, Nikola Kuzanski, obnova, orfički misteriji, Pico della Mirandola, Platon, plemenitost, politika, Porfirije, priroda, prirodni zakoni, prolazno, racionalizam, razum, religija, renesansa, Rimsko Carstvo, soma sema, srednjovjekovna Europa, svećenik, teologija, tijelo, umjetnost, velikodušnost, vječno, volja, znanost|

Hermetizam je filozofsko-religijsko učenje utemeljeno na grčkom tumačenju drevne egipatske religije, koje je dalo ključni poticaj renesansi – obnovi čovjeka i svijeta. Hermetizam polazi od duboke povezanosti čovjeka i kozmosa te postavlja pitanja o izvoru i cilju ljudskog života: tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo? Ovo nas učenje podsjeća na potrebu usmjeravanja naše svijesti od zemlje prema nebu, od prolaznog prema vječnom.

Gotičke katedrale – Tragovi vječnosti

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 'religare', 12-2025, alkemija, Amiens, antička tradicija, antička znanja, apostoli, Arapi, Atila Barta, Beauvais, Biblija, Bourges, Chartres, Crna Gospa, Djevica Marija, dogme, graditeljstvo, hodočašća, hodočasnici, hram, Kanon, Katedrala Notre Dame, kiparska umjetnost, kontrafori, kraljevstvo nebesko, kripte, Krist, krstionica, labirinti, Laon, Le Mans, matematika, nebo, obrt, Pariz, podzemni svijet, portali, rana gotika, Reims, religija, reljefi, renesansa, Rimsko Carstvo, romanika, sakralna arhitektura, sakralna aritmetika, samostani, Sens, šiljati luk, simbolika, srednji vijek, St. Denis, sunce, sveta mjesta, Sveta Zemlja, svjetlo, svodovi, templarski red, umjetnost, vitraji, zemlja, zlatna proporcija, zlatni rez, zodijak, zviježđe Djevice|

Veličanstvene vertikalnosti, gotičke katedrale sinteza su matematičkih i astronomskih spoznaja te graditeljskih i obrtničkih umijeća nadahnutih najdubljim religijskim osjećajima. Svojim podzemnim kriptama, zagonetnim labirintima, grandioznim portalima, stupovima i svodovima te magičnom svjetlošću vitraja koja obasjava njihovu unutrašnjost, omogućavaju susret čovjeka s vlastitom biti, usmjeravajući ga prema vječnosti.

Potrebno je novo obrazovanje

Categories: Aktualno|Tags: "sklonosti duše", 10-2025, antički filozofi, Boris Kučalo, Dobro, duša, educere, filozofska vizija, filozofske vrijednosti, gimnastika, glazba, gospodarski sustav, idealizam, integralno obrazovanje, inteligencija, iskustva čovječanstva, istinito, jedinstvo, kultura, lijepo, ljepota, ljubav, ljudska priroda, ljudske kvalitete, ljudski potencijali, Miguel Angel Padilla, nutarnji potencijal, obrazovanje, obrazovni sustavi, odgajatelji, Platon, politika i umjetnost, prijenos kulture, religija, roditelji, sklad, svrha obrazovanja, tajne prirode, tijelo, trajne vrijednosti, univerzalni principi, unutarnje vrijednosti, uređen um, usklađena psiha, volja, zakon ponude i potražnje, zdravo tijelo, znanost, znanstvene spoznaje|

Rasprave o reformi obrazovanja najčešće se bave aspektima forme koji zamagljuju temeljni cilj: čovjekov cjeloviti razvoj. Suvremeni obrazovni sustavi više su usmjereni na stvaranje radne snage za tržište rada, upravljano zakonima ponude i potražnje, nego na razvoj istinskih ljudskih potencijala. Potrebno je novo obrazovanje koje će biti oslonac razvoju unutarnjih kvaliteta i dubokih poriva duše te olakšati mladima pronalaženje svog mjesta u svijetu i u životu.

Duhovnost – potraga za unutarnjim središtem

Categories: Aktualno|Tags: 08-2025, Ana Marinović, arhetipovi, besmrtnost duše, Biblija, biofizičar Markolf H. Niemz, Bog, Dalaj Lama, Djevica Marija, društvo, duh, duhovna dimenzija, duhovna pitanja, duhovni korijeni, duhovni život, duša, emocije, etičke vrijednosti, filozofija, Hans Küng, hrabrost, humanistička duhovnost, humanost, ideja Ljepote, Ideja svjetskog etosa, internet, istina, Izida, Konfucije, kozmos, ljudske vrijednosti, Mahatma Gandhi, materijalizam, moral, moralne vrijednosti, mudrost, Nilakanta Sri Ram, obrazovanje, obredi, pitanje smisla, Platon, politika, Pravednost, priroda, Psiha, psiholog Rudolf Sponsel, psihologija, razboritost, religija, religijski oblici, religijski osjećaj, religioznost, Suzana Müller, svijet ideja, tehnološki razvoj, tijelo, Tora, umjerenost, Venera iz Mileta, vjera, vjeroispovijest, zakoni prirode, znanost|

Moderni svijet je zapostavio duhovnost u tolikoj mjeri da više ne znamo što ona zapravo jest. Čovjek je sazdan od tijela, duše i duha. Duh je besmrtna božanska iskra u nama neodvojiva od božanskog Duha, kao što je Sunčeva zraka neodvojiva od Sunčeve svjetlosti. Duh je jedan, a ipak je povezan sa svim živim bićima. Prepoznavanje duhovnih korijena i jedinstva u svemu je duhovnost, a duhovno živjeti znači davati prednost duhovnom nad materijalnim, odnosno živjeti temeljne ljudske vrijednosti dobrote, suosjećanja i ljubavi.

O kulturi

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "građanin svijeta", 07-2025, Andrija Jončić, animalno, beskonačni napredak, četiri aspekta kulture, civilizacija, deklaracija, dobrota, drevni Egipat, društveni odnosi, ekološka niša, fanatizam, filozofija, humana evolucija, humane potrebe, humane vrijednosti, humani odnosi, humano, humano pravo, individualnost, istina, kompeticija, kreativnost, kriza, kulturno nasljeđe, ljepota, ljudska prava, ljudsko društvo, mit, moralna obaveza, moralne vrijednosti, Opća enciklopedija Leksikografskog zavoda, planet, pojam kultura, potrošačko društvo, povijest, pravda, primijenjena znanost, priroda, religija, stroj, sustav vrijednosti, suživot, tehnologija, umjetne potrebe, umjetnost, UNESCO|

Pojam kulture u modernom je svijetu obezvrijeđen i obično se poistovjećuje s popularnom umjetnošću i zabavom. No, kultura predstavlja sve ono što nas određuje kao ljude i obuhvaća sveukupno kreativno humano djelovanje izraženo kroz znanost, umjetnost, religiju i društvene odnose. Riječ "kultura" etimološki se odnosi na kultiviranje zemlje, ali i duha. S kulturom se ne rađamo, ona se usvaja, način je na koji se čovjek "kultivira" i oplemenjuje, a u suživotu s drugim ljudima ostvaruje smisao svojih životnih nastojanja.

Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu

Categories: Ex libris|Tags: 04-2025, Danijela Popović Šušić, dehumanizacija čovjeka, demagogije, demokracija, diktatura, društvo, država, duh, duhovnost, duša, ekonomija, filozofija, humanizam, individualizam, klasa, kolektivna svijest, kultura, liberalizam, ljudskost, mase, moralna svijest, nacija, nacionalizam, Nikolaj Berdjajev, Novo srednjovjekovlje, rasa, rasizam, rat, religija, ropstvo, savjest, sloboda, služenje, Smisao povijesti, socijalizam, stroj, tehnička civilizacija, tehnička epoha, tehnika, tehnizacija života, umjetnost|

U knjizi Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu, napisanoj između dva svjetska rata, Nikolaj Berdjajev lucidno analizira društvene procese te predviđa buduća kretanja, što se u mnogočemu pokazuje točnim, a to knjigu čini aktualnom i danas. Posebno upozorava na dehumanizaciju zbog "mehanizacije i tehnizacije života" pri čemu čovjek gubi svoje unutarnje uporište, vezu s duhovnim svijetom. Jedino duhovni preporod na koji poziva može ozdraviti i ponovno humanizirati čovjeka.

Zaboravljeni jezik simbola

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2024, alegorija, C. G. Jung, čovjek, duša, Egipćani, eidolon, G. Bachelard, G. Durand, G. Massey, H. Corbin, hijerofanija, inspiracija, intuicija, J. Chevalier, Jelena Sikirić, kozmos, kult Mjeseca, kultura, lunarni simbol, M. Eliade, mačka, Mali princ, Mau, mikrokozmos, mitologija, Mjesec, podsvijest, pokretač, Posrednik, priroda, profano, Psiha, R. Becker, religija, rezonancija, Rječnik simbola, sjećanje, slutnja, St. Exupery, sunce, svetinja, sveto, sveto i profano, svijest, tajna, tradicija, umjetnost, zagonetka, znak|

Simboli nas prate u snu i na javi prenoseći duboki sadržaj koji nadilazi granice razuma i njegove logike. Takvi se sadržaji objavljuju u formi simbola jer riječi ne mogu izraziti njihovu dubinu i sve različite aspekte. Simbol prima i prenosi određenu snagu iz prirode i svemira posredstvom koje rezonira i u nama stvara odjek. On skriva i otkriva određene istine o čovjeku, prirodi, kozmosu i najprimjerenije nam približava nejasno naslućenu duhovnu stvarnost koja je ishodište svega.

Osnove Mahāyānskog buddhizma

Categories: Ex libris|Tags: 05-2024, ālaya, avidyā, bhūtakoṭi, bhūtatathatā, bit bića, bodhi, bodhićitta, Buddha, Buddhino učenje, buddhisti, buddhistička filozofija, ćitta, Daisetz Teitaro Suzuki, dharma, dharma-kāya, doktrina o ne-ātmanu ili ne-egu, duša, hīnayānizam, inteligencija, južni budizam, karma, karuṇā, konačno spasenje (mokša ili nirvāṇa), kuśala, Kyoto, ljudska evolucija, ljudski um, mādhyamārga, mahayana, mahāyānizam, mahāyānska škola buddhizma, manas, māya, mudrost, najviše dobro, Nataša Žaja, neznanje, nirvana, paramārtha, patnja, prađñā, praznina, religija, Śākyamuni, samosvijest, sjeverni budizam, srce inteligencije, srednji put, sudbina, summum bonum, šunyata, suosjećanje, Sveučilište Otani, takvost, Tat Tvam Asi, Tathāgata-garba, vrhovna istina, zen-buddhizam|

Profesor budističke filozofije Daisetz Teitaro Suzuki bio je prvi veliki znanstveni tumač Istoka Zapadu. Kao autor nekoliko vrlo utjecajnih djela smatra se najzaslužnijim za širenje zanimanja za zen filozofiju na Zapadu 1950-ih. U svojoj knjizi Osnove mahāyānskog buddhizma pruža sveobuhvatan uvod u misao te škole budizma, ali daje i sustavan pregled istočne filozofije, povlačeći paralele sa zapadnom filozofijom i književnosti.