religija – Nova Akropola

Ponovno otkriti trezvenost

Categories: Aktualno|Tags: 05-2023, ataraksija, David H. Thoreau, Dominique Bourg, ekološka kriza, ekonomija obujma, ekonomija razmjera, električna energija, energetska kriza, energija, Epikur, Fernand Schwarz, filozofija, Florian Tignol, industrijska revolucija, Jacque Ellul, konzumerističko društvo, mesetos, mjera, Moć umjerenosti, moralni standardi, Naš odnos prema trezvenosti, Nikomahova etika, phronesis, Pierre Rabhi, Pierre Rahbi, razboritost, religija, samokontrola, sophrosune, štedljivost, suzdržljivost, umjerenost, Vesna Perhat, vrline|

Globalna energetska kriza primorava vlade na uvođenje trezvenijeg pristupa potrošnji energije. To je tek izvanjska, tehnička mjera kojom se nastoji očuvati postojeći društveni model razvoja zasnovan na konzumerizmu. Za izlazak iz neodrživog obrasca pretjerane potrošnje potrebno je ponovno otkriti trezvenost koja je za antičke filozofe bila u uskoj vezi s vrlinama umjerenosti i štedljivosti. Takvom udruženom individualnom i kolektivnom trezvenošću društveni bi se razvoj mogao preusmjeriti na ostvarenje humane dimenzije ljudskog bića.

Dhammapdada – Put ispravnosti

Categories: Filozofija|Tags: 05-2023, Ana Jončić, askeza, azijska kultura, Buddha, Buddhini učenici, budistički etički model života, budizam, Četiri plemenite istine, Daleki istok, demon Mara, Dhamma, dharma, etički ideal, filozofija, grad Kapilavastu, istina o uzrocima postojanja, jezik pali, kanonski tekstovi, kraljevina Sakya, moralni red, nadilaženje patnje, odricanje, patnja, Probuđeni, religija, Suttapitaka - "Košara poučnih razgovora", sveto drvo Bodhi, učenja Dhamme, životopis Siddharte Gautame Buddhe|

Učenje Siddharte Gautame Buddhe sadržano u "četiri plemenite istine" ima za cilj nadilaženje patnje. Praktični savjeti za realizaciju tog cilja sadržani su u mnogim budističkim tekstovima, a najpoznatiji je Dhammapada – Put ispravnosti za koji se kaže da je najčišće zabilježeno učenje Buddhe. Život je put koji čovjeka vodi kroz različite okolnosti i moguće stranputice, ali u konačnici sve ovisi o njegovoj volji, nastojanju i odabiru koji se kloni krajnosti.

Zimski solsticij

Categories: Religije i kultovi|Tags: 12-2022, Adonis, Advent, Agni, Apolon, Athis, badnjak, Bakho, Bjelobog, Božić, božićno drvce, Crnobog, Došašće, Horus, Isus, Ivančica Krivdić, Jarac, koledanje, koledari, Koledo, Krist, Logos, mitologija, Mitra, Mlado Sunce, Morana, Mrzlina, Nepobjedivo Sunce, Perun, priroda, religija, Saturn, Sol Invictus, solarni mit, Svarog, Svarožić, zakoni prirode, zoroastrizam|

Zimski solsticij označava najtamnije razdoblje u godini kada je Sunčevo svjetlo najslabije, dan najkraći, nakon čega nastupa preokret. Upravo taj trenutak preokreta religije mnogih kultura vežu uz rođenje bogova i velikih učitelja koji su svijetu donosili plamen svjetla, snagu preporoda i obnove. Različiti narodni običaji slave to nevidljivo događanje u prirodi. U starom Rimu to je bio rođendan Nepobjedivog Sunca. To je prigoda da i sami probudimo božansku iskru koju nosimo u sebi, svoje vlastito nepobjedivo Sunce.

Plotin – Osnivač neoplatoničke škole

Categories: Filozofija|Tags: "kozmička trijada", 11-2022, Aleksandrija, Amonije Sak, antička kultura, Biljana Popović, Bog, budizam, car Galijen, car Gordijan III., Dobro, duh, duša i tijelo, Duša svijeta, eklektički pristup, emanacija, Eneade, etika, Eustohije, filozofija, filozofski grad Platonopolis, inteligibilni plan, Jedno, Klement Aleksandrijski, Kreacija, Likopolis, makrokozmos, mikrokozmos, misterijska središta znanja, nous (duh), oko duše, Orfej, Origen, osjetila, osjetilni i nadosjetilni svijet, Pitagora, Platon, Plotin, Porfirije, religija, Rim, theodidaktos, univerzalno bratstvo, univerzum, vedantizam, vizije, vrline, zoroastrizam|

Plotinova škola, nastala s početkom kraja antičke civilizacije, nazvana je neoplatoničkom jer se uglavnom temeljila na Platonovoj filozofiji. U središtu njegove filozofije nalazi se Jedno, korijen svega vidljivog i nevidljivog, iz kojeg emanacijom proizlazi kozmička trijada, a iz nje postupno svijet kao cjelina. Odraz te trijade u čovjeku su um, duša i tijelo. Djelatnost duše nije briga o tijelu, nego da ne zaboravi odakle dolazi i kamo ide te da se pročišćenjem kroz vrline vrati svom božanskom izvoru – Jednom.

Tko je bio Buddha?

Categories: Filozofija|Tags: 05-2020, Aśvaghoṣa, Bodhisattva, Daisetz Teitaro Suzuki, dharma, dharmakāya, Dijana Kotarac, filozofija, hīnayāna, mahayana, Osnove mahāyāna-budizma, Paulina Tomić, religija, Śākyamuni, Tathāgata, Theravāda, trikāya|

Pitanje koje je izazivalo velike dvojbe i rasprave između Buddhinih neposrednih učenika i sljedbenika bilo je: Tko je bio Buddha – ljudsko ili božansko biće? Ako je samo ljudsko biće, kako je mogao dosegnuti takvu razinu moralnog savršenstva i spoznati tako duboke istine? To je dovelo do podjela unutar budizma tako da južna škola uzvišenog učitelja smatra ljudskim bićem, a sjeverna božanskim, što pojašnjava Daisetz Teitaro Suzuki u svojoj knjizi Osnove mahāyāna-budizma.

Morfička polja, II. dio – razgovor s Rupertom Sheldrakeom

Categories: Fenomeni|Tags: 08-2016, mehanicistička slika svijeta, morfička polja, otuđenje, religija, romantizam, Rupert Sheldrake, Ružica Mesić, Sabine Leitner, znanost|

U nastavku intervjua znanstvenik Rupert Sheldrake analizira današnju mehanicističku sliku svijeta i čovjeka na koju smo navikli, a koja nas je dovela do podvojenog načina života. Budući da smo ugrozili Zemlju, a time i sebe, Sheldrake smatra da bi nova slika svijeta trebala proizaći iz holističkog pristupa znanosti, a u tom ponovnom povezivanju čovjeka i prirode važnu ulogu može imati filozofija prirode.