životinjski svijet – Nova Akropola

Imaju li biljke svijest?

Categories: Fenomeni|Tags: "detektor laži", 08-2026, abiotički zvukovi, akustična vibracija, alelopatija, Anaksagora, anatomija, Australija, Backsterov efekt, biljka zmajevac, biljna inteligencija, biljni svijet, botanika, Charles Darwin, Cleve Backster, dijeljenje resursa, dodir, Dracaena massangeana, drevne kulture, duša, ekološka zaštita biljaka, ekosustav, evolucija, evolucijska ekologija, evolucijski razvoj, fenomeni, Flora, frekvencije, galvanometar, hranjive tvari, Hrvoje Landeka, inteligentni kozmički princip, inteligentno ponašanje, istraživanja, komunikacija, korijen biljke, micelij gljiva, mikorizna mreža, Mimosa pudica, mimoza, Moć kretanja u biljkama, molekularne poruke, Monica Gagliano, mozak, nagonsko-požudna razina duše, nektar, neuroznanost, Nous (Um), oprašivanje, pčele, planetarna biosfera, Platon, poligraf, potencijalna opasnost, prirodni zvukovi, rast, razina svijesti, razmnožavanje, razvoj nutarnjih potencijala, refleks, refleksno-vegetativna razina duše, sposobnost percepcije i memorije, Sveučilište Southern Cross, temperatura, Timej, umjetno generirani zvukovi, vlažnost, zakonitosti prirode, živčano tkivo, životinjski svijet, znanstvena disciplina, znanstvena zajednica, znanstveni eksperimenti, zujanje pčela, zvučne vibracije|

Biljno carstvo zadivljuje raznolikošću oblika, boja i mirisa te otvara pitanje: posjeduju li biljke svijest? Dok neuroznanost svijest povezuje sa složenim živčanim sustavom, tradicija prenosi da sva bića imaju svijest, premda različitog stupnja razvoja. Novija istraživanja potvrđuju da biljke posjeduju određeni stupanj inteligencije, što se očituje u njihovoj sposobnosti prilagodbe i složenoj interakciji s okolinom. Time se približavamo drevnim shvaćanjima prema kojima sva bića sudjeluju u procesu evolucije te međusobnim odnosima održavaju ravnotežu ekosustava.

Uljudnost kao odabir

Categories: Psihologija|Tags: 03-2026, arhetipovi, bonton, četiri temeljne vrline, dobrota, dokumentarni film Human, Doris Toić, harmonija, istina, kakofonija, licemjerje, ljepota, ljubav, ljubaznost, ljudske vrijednosti, misli, nagoni, nesvjesno djelovanje, norme ponašanja, osjećaji, Platon, Pravednost, promjena, robotizacija, snaga primjera, sposobnost mišljenja, strasti, svjesni odabir, traganje za smislom, uljuđivanje, želje, životinjski svijet|

Uljudnost gradi društvene odnose i preduvjet je ljudske suradnje. Uobičajeno se veže uz norme ponašanja koje ne moraju odražavati iskrene namjere pa se često izjednačava s licemjerjem. No, uljudnost nije puki izvanjski izraz, ima korijen u uljuđivanju, odnosno u ugađanju naših misli, osjećaja i želja s humanim dijelom naše ljudske prirode. Tada stvaramo harmoniju, u protivnom kakofoniju. Uljudnost gradi puteve i mostove harmoničnog suživota.

Sahara prije pijeska

Categories: Znanost|Tags: "Visoravan rijeka", 07-2025, Afrika, Ahaggar, crteži iz Lascauxa, crteži na stijenama, Dina, dine, ekosustav, ergovi, F. Herbert, fauna, gorje Tassili n’Ajjer, hamsin, Heinrich Barth, Hoggar, isušivanje tla, Jabbaren, jezero Chad, klimatske promjene, kultura Amekni, ledeno doba, migracije, neolit, nomadska plemena, oaze, oledba, pleistocen, pretpovijest, prizori iz lova, pustinja, religijski motivi, reljefi, saharska prapovijest, Sahel, sahelska savana, samum, savane, slike, špiljska umjetnost, stepe, Tibesti, Uan Muhuggiag, wadi, životinjski svijet, Zoran Peh|

U srcu Sahare, najveće pustinje na Zemlji, usred nepreglednog pješčanog prostranstva nalaze se geološka i antropološka svjedočanstva drukčije prošlosti. Nekada je obilovala rijekama i jezerima, florom i faunom, a pretpovijesni crteži opisuju religijske i plemenske svečanosti te prizore iz svakodnevnog života. Pustinja se i dalje širi kao posljedica prirodnog, nepoznatog uzroka, no sve pojave, pa i klimatske, odvijaju se ciklički, u određenom ritmu, stoga je za očekivati da će Sahara opet jednom u dalekoj budućnosti bujati životom.