znanstvena zajednica – Nova Akropola

Imaju li biljke svijest?

Categories: Fenomeni|Tags: "detektor laži", 08-2026, abiotički zvukovi, akustična vibracija, alelopatija, Anaksagora, anatomija, Australija, Backsterov efekt, biljka zmajevac, biljna inteligencija, biljni svijet, botanika, Charles Darwin, Cleve Backster, dijeljenje resursa, dodir, Dracaena massangeana, drevne kulture, duša, ekološka zaštita biljaka, ekosustav, evolucija, evolucijska ekologija, evolucijski razvoj, fenomeni, Flora, frekvencije, galvanometar, hranjive tvari, Hrvoje Landeka, inteligentni kozmički princip, inteligentno ponašanje, istraživanja, komunikacija, korijen biljke, micelij gljiva, mikorizna mreža, Mimosa pudica, mimoza, Moć kretanja u biljkama, molekularne poruke, Monica Gagliano, mozak, nagonsko-požudna razina duše, nektar, neuroznanost, Nous (Um), oprašivanje, pčele, planetarna biosfera, Platon, poligraf, potencijalna opasnost, prirodni zvukovi, rast, razina svijesti, razmnožavanje, razvoj nutarnjih potencijala, refleks, refleksno-vegetativna razina duše, sposobnost percepcije i memorije, Sveučilište Southern Cross, temperatura, Timej, umjetno generirani zvukovi, vlažnost, zakonitosti prirode, živčano tkivo, životinjski svijet, znanstvena disciplina, znanstvena zajednica, znanstveni eksperimenti, zujanje pčela, zvučne vibracije|

Biljno carstvo zadivljuje raznolikošću oblika, boja i mirisa te otvara pitanje: posjeduju li biljke svijest? Dok neuroznanost svijest povezuje sa složenim živčanim sustavom, tradicija prenosi da sva bića imaju svijest, premda različitog stupnja razvoja. Novija istraživanja potvrđuju da biljke posjeduju određeni stupanj inteligencije, što se očituje u njihovoj sposobnosti prilagodbe i složenoj interakciji s okolinom. Time se približavamo drevnim shvaćanjima prema kojima sva bića sudjeluju u procesu evolucije te međusobnim odnosima održavaju ravnotežu ekosustava.

Altruizam u prirodi

Categories: Priroda|Tags: 04-2026, Adhiyan Jeevathol, altruistično ponašanje, čovjek, Darwin, Dictyostelium discoideum, dominantne paradigme, društvena suradnja, društveni kukci, empirijska istraživanja, eusocijalna društva, evolucija, evolucijska teorija, evolucijski napredak, G.C. Williams, haplodiploidni sustav određivanja spola, himenoptera, Ivica Rosić, jednostanični organizmi, John Maynard Smith, kolonije, kromosomi, krtičasti štakor, kukci, majčini geni, matematički modeli, mikrob, modeli stvarnosti, mravi, očevi geni, ose, pčele, postanak vrsta, predatori, primarna selekcija, princip reciprociteta, priroda, prirodna selekcija, ptice pomagači, razmnožavanje, recipročni altruizam, reproduktivne jedinke, reproduktivni potencijal, širenje vlastitih gena, sluzava plijesan, srodnička selekcija, suradnja, teorija grupne selekcije, termiti, vampirski šišmiši, vervet majmuni, W. D. Hamilton, znanstvena zajednica, znanstvene teorije, žrtvovanje|

U prirodi u kojoj je sve uređeno svrsishodno i podvrgnuto višem redu u korist cjeline, puno je primjera međusobnog pomaganja, a najčešće se navodi požrtvovnost mravi i pčela, pa čak i mikroba. Nesebično djelovanje na dobrobit drugih, uz žrtvovanje vlastitih interesa i bez očekivanja ičega zauzvrat, nije samo ljudska osobina. Altruizam nas usklađuje s pulsiranjem srca Prirode te može izvesti čovječanstvo iz sadašnje slijepe ulice na put prema svjetlijoj budućnosti.

Izazov suživota s umjetnom inteligencijom

Categories: Aktualno|Tags: 02-2026, Aleksandrijska knjižnica, algoritamska diskriminacija, algoritmi, Aristotel, automati, automaton, Bafomet, Cambridge Analytic, Carlo Collodi, čip, Dedalovi kipovi, digitalizacija, dr. Victor Frankenstein, društvene predrasude, emocionalna inteligencija, empatija, etičke smjernice, etičke vrijednosti, Facebook, film Terminator, fizički rad, fotografija, Gelatea, glazba, Golem, grčki mitovi, Hefestovi tronošci, homunkule, inovacije, Ivica Rosić, jezik, Juan Carlos del Rio, kalkulator, kontrola, kreativnost, legende, logičke upute, manipulacija, Mary Shelley, mašta, matematički obrasci, Medeja, mentalna iskra, mentalne sposobnosti, obrada podataka, odgovornost, pametni telefon, Paracelzus, Pigmalion, Pinocchio, politika, prevođenje, programer, prostorna orijentacija, robot, ropstvo, samosvijest, slika, socijalna inteligencija, statistički obrasci, stolar Gepetto, strah, strojevi, strojno učenje, sustav Skynet, Talos, tehnologija, Templari, transparentnost, Venera, videozapisi, vitezovi, vlade, vojna sila, zakonodavstvo, znanje, znanost, znanstvena zajednica|

Umjetna inteligencija postaje neizbježan alat u svakodnevnom životu, od rutinskih zadataka do predviđanja trendova, od obrade jezika, preko medicinske dijagnostike, do društva usamljenima. Izaziva divljenje, ali i strah od posljedica automatizacije te otvara niz etičkih pitanja: odgovornost za pogrešne odluke algoritama, pristranost podataka, mogućnost zloupotrebe. Uvođenje zakonskih okvira i etičkih smjernica nužan je korak da bi se osigurala pouzdanost i sigurnost sustava.