U prirodi u kojoj je sve uređeno svrsishodno i podvrgnuto višem redu u korist cjeline, puno je primjera međusobnog pomaganja, a najčešće se navodi požrtvovnost mravi i pčela, pa čak i mikroba. Nesebično djelovanje na dobrobit drugih, uz žrtvovanje vlastitih interesa i bez očekivanja ičega zauzvrat, nije samo ljudska osobina. Altruizam nas usklađuje s pulsiranjem srca Prirode te može izvesti čovječanstvo iz sadašnje slijepe ulice na put prema svjetlijoj budućnosti.
Živimo u Sunčevom sustavu, u kojem životi, zdravlje i dobrobit svih živih bića ovise o Suncu. Uz tradicionalna znanja, jasan uvid u povezanost Sunca i čovjeka pružaju nam i najnovija otkrića znanosti na primjeru sinteze i djelovanja vitamina D. Pod utjecajem Sunčevih zraka, u koži se stvara vitamin D koji je neophodan za očuvanje zdravlja. Moderna pandemija njegova nedostatka pripisuje se sve dužem boravku u zatvorenom prostoru i nedovoljnom izlaganju Suncu.
Zaratustra reformira staroiranski mazdaizam u monoteističku religiju s vrhovnim bogom Ahura Mazdom. U vidljivom svijetu Ahura Mazdu predstavlja na nebu Sunce, a na zemlji vatru te otud u zoroastrizmu kult vatre, simbola svjetla. Središnje mjesto u njegovu učenju zauzima Asha, put dobra, kozmičkog reda i morala. Zaratustra uči da razlika između dobra i zla nije čovjeku dana rođenjem, već se stječe učenjem i da ljudi biraju strane svojim mislima, riječima i djelima.
Simboli nas prate u snu i na javi prenoseći duboki sadržaj koji nadilazi granice razuma i njegove logike. Takvi se sadržaji objavljuju u formi simbola jer riječi ne mogu izraziti njihovu dubinu i sve različite aspekte. Simbol prima i prenosi određenu snagu iz prirode i svemira posredstvom koje rezonira i u nama stvara odjek. On skriva i otkriva određene istine o čovjeku, prirodi, kozmosu i najprimjerenije nam približava nejasno naslućenu duhovnu stvarnost koja je ishodište svega.
Umjerenost, jedna od četiri temeljne stoičke vrline, znači znati pronaći pravu mjeru i ton u svemu da bismo živjeli život doličan čovjeku. Izvire iz zdrave prosudbe o nama samima i o svemu što nas okružuje. Stoga um poput kormilara mora upravljati čovjekovim odabirima i postupcima jer ga strasti udaljavaju od njegove humane prirode. Umjerenost podrazumijeva stalno nastojanje kako bismo postigli zlatnu sredinu koja jamči ispravan životni put.
Mir i dobra volja su riječi posebno vezane za božićno vrijeme koje budi duh zajedništva. Mir je neodvojiv od dobre volje jer se nalazi samo u srcu ispunjenom dobrom voljom. Ona znači željeti drugom ono što želimo sami sebi – dobrostanje i sreću. Onaj u čijem se srcu ustalila dobra volja i ljubav doživljava druge ljude kao svoju braću jer uviđa da su svi životi izrazi jednog, božanskog života. Rođenje te svijesti o jedinstvu simboličko je rođenje Krista u svakome od nas.
Kao odgovor na izazove koje donose klimatske promjene i zagađenje okoliša, prof. Cecil Konijnendijk ustanovio je institut usmjeren na uvođenje prirodnih rješenja u urbani okoliš. Dio tih rješenja je i koncept "3-30-300" koji se temelji na tri jednostavna kriterija: najmanje 3 stabla vidljiva iz svakog doma; najmanje 30-postotna pokrivenost gradskih četvrti krošnjama; najviše 300 metara do najbliže javne zelene površine. Koncept je naišao na odaziv širom svijeta.
Istaknuto obilježje modernog društva je i razvoj brojnih organizacija. Čovjek pronalazi okrilje u okviru različitih organizacija osnovanih radi stvaranja dobara i usluga, kao i ostvarivanja raznovrsnih ciljeva, dok njegov humanitet pada u drugi plan. Dok se okružujemo pogodnostima i stvarima koje organizacije pružaju, interes za drugog čovjeka postaje sve slabiji. No, upravo je ljudski interes nužan za njegovanje međuljudskih odnosa kao vezivnog tkiva i spasonosnog lijeka za prevladavanje razjedinjenosti modernog svijeta.
Ralph Waldo Emerson, esejist, predavač, pjesnik i filozof, jedan je od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća u Sjedinjenim američkim državama. Njegova knjiga Upravljanje životom u Europi tog vremena predstavljana je kao "zrela filozofija transatlantskog mudraca". U toj zbirci eseja na različite životne teme Emerson poručuje čovjeku da nije žrtva vanjskih okolnosti ili nesretne sudbine, nego da je njegov život u njegovim rukama i da ima slobodu upravljati vlastitim životom kao kapetan brodom.
Svedena na teoretsku znanstvenu disciplinu, današnja filozofija nema previše dodira sa stvarnim životom pa je izgubila svoju izvornu ulogu. Za razliku od nje, učenja tradicionalnih filozofskih škola pružala su čovjeku odgovore na temeljna ljudska pitanja, podučavala ga kako se upoznati s vlastitom prirodom i ovladati njome te kako ostvarivati suživot s drugim ljudima. Njihova je živa filozofija poticala ono najplemenitije u čovjeku, nekada i danas, stoga je bezvremena i nadasve korisna.