čovjek – Nova Akropola

Prirodna poljoprivreda – Razvoj prirode i čovjeka

Categories: Priroda|Tags: "mahajanska poljoprivreda", 08-2026, Ana Marinović, bioraznolikost, budistička filozofija, ciklusi prirode, čovjek, ekosustavi, fertilizatori, filozof, filozofija života, herbicidi, intelektualno znanje, Japan, kemijska gnojiva, kolektivni rad, kompost, konvencionalne metode, korovi, kultiviranje ljudskih bića, Lao Tzu, Mahatma Gandhi, Masanobu Fukuoka, Matsuo Basho, metode uzgoja bilja, Michel Marchal, mikrobiolog, moderna poljoprivreda, moderna tehnologija, nametnici, obrada tla, održiva poljoprivreda, održivo življenje, okoliš, organska tvar, otok Shikoku, otuđenje, poljodjelac, poljoprivrednik, prinosi, priroda, promatranje prirode, rad prirode, Revolucija jedne slamke – Uvod u prirodno poljodjelstvo, simbiotski odnos biljaka, sklad čovjeka i prirode, škola "nedjelovanja", slama, spoznaja, suradnja, suživot, taoistička filozofija, vizionar, zakoni prirode, zdravlje, životinja i tla, životna misija, znanstvena poljoprivreda|

Rastuća svijest o štetnim posljedicama moderne agrikulture budi zanimanje za prirodnije metode uzgoja. Japanski vizionar Masanobu Fukuoka zagovara poštivanje prirodnih procesa u tlu, smatrajući da ono samo održava svoju plodnost i može osigurati obilne i zdrave prinose uz minimalnu ljudsku intervenciju. Njegova prirodna poljoprivreda je filozofija života koja poziva na svjesniji odnos prema prirodi, a njezin krajnji cilj nije samo uzgoj usjeva, nego razvoj i usavršavanje čovjeka.

Altruizam u prirodi

Categories: Priroda|Tags: 04-2026, Adhiyan Jeevathol, altruistično ponašanje, čovjek, Darwin, Dictyostelium discoideum, dominantne paradigme, društvena suradnja, društveni kukci, empirijska istraživanja, eusocijalna društva, evolucija, evolucijska teorija, evolucijski napredak, G.C. Williams, haplodiploidni sustav određivanja spola, himenoptera, Ivica Rosić, jednostanični organizmi, John Maynard Smith, kolonije, kromosomi, krtičasti štakor, kukci, majčini geni, matematički modeli, mikrob, modeli stvarnosti, mravi, očevi geni, ose, pčele, postanak vrsta, predatori, primarna selekcija, princip reciprociteta, priroda, prirodna selekcija, ptice pomagači, razmnožavanje, recipročni altruizam, reproduktivne jedinke, reproduktivni potencijal, širenje vlastitih gena, sluzava plijesan, srodnička selekcija, suradnja, teorija grupne selekcije, termiti, vampirski šišmiši, vervet majmuni, W. D. Hamilton, znanstvena zajednica, znanstvene teorije, žrtvovanje|

U prirodi u kojoj je sve uređeno svrsishodno i podvrgnuto višem redu u korist cjeline, puno je primjera međusobnog pomaganja, a najčešće se navodi požrtvovnost mravi i pčela, pa čak i mikroba. Nesebično djelovanje na dobrobit drugih, uz žrtvovanje vlastitih interesa i bez očekivanja ičega zauzvrat, nije samo ljudska osobina. Altruizam nas usklađuje s pulsiranjem srca Prirode te može izvesti čovječanstvo iz sadašnje slijepe ulice na put prema svjetlijoj budućnosti.

Vitamin D – Naša spona sa Suncem

Categories: Znanost|Tags: 04-2026, Aristotel, autoimune bolesti, biologija, čovjek, dr. med., država, epidemija, fiziološki procesi, geni, glukoza, hormon, ideja Dobra, imunosni sustav, infekcije, kalcij, karcinom, kognitivne sposobnosti, kolekalciferol, kolesterol, koža, kreme za sunčanje, krvna plazma, medicina, metabolizam, mišićni sustav, O nebu, osteomalacija, pandemija, Pitagora, Platon, poremećaj okoštavanja kostiju, previtamin, priroda, Prof. dr. sc. Hrvoje Jakovac, rahitis, receptorske bjelančevine, regeneracija tkiva, svjetlost, univerzum, UVB zračenje, vitamin D3, živčani impuls, živčani sustav|

Živimo u Sunčevom sustavu, u kojem životi, zdravlje i dobrobit svih živih bića ovise o Suncu. Uz tradicionalna znanja, jasan uvid u povezanost Sunca i čovjeka pružaju nam i najnovija otkrića znanosti na primjeru sinteze i djelovanja vitamina D. Pod utjecajem Sunčevih zraka, u koži se stvara vitamin D koji je neophodan za očuvanje zdravlja. Moderna pandemija njegova nedostatka pripisuje se sve dužem boravku u zatvorenom prostoru i nedovoljnom izlaganju Suncu.

Zaratustra – O prirodi dobra i zla

Categories: Ex libris|Tags: "dobre misli, 01-2026, Ahura Mazda, Asha, besmrtnost duše, čovjek, čovjekoljublje, dobra djela, dobre riječi, Dobro, Dragan Savović, drevni Iran, istina, istraživački um, karakter, mazdaizam, molitve, monoteistička religija, moralna čistoća, mudrost, muzika, nebo, O prirodi dobra i zla, Parsi, plemeniti život, politeistička religija, priroda, prolazno, Put ispravnosti, simbol svjetlosti, smrt, sreća, sunce, svemir, vatra, vječna vatra, vječno, vjera, vrijeme, zakon, Zaratustra, zdravlje, zemlja, zlo, znanje, zoroastrijanci, zoroastrijanski hramovi, zviježđe|

Zaratustra reformira staroiranski mazdaizam u monoteističku religiju s vrhovnim bogom Ahura Mazdom. U vidljivom svijetu Ahura Mazdu predstavlja na nebu Sunce, a na zemlji vatru te otud u zoroastrizmu kult vatre, simbola svjetla. Središnje mjesto u njegovu učenju zauzima Asha, put dobra, kozmičkog reda i morala. Zaratustra uči da razlika između dobra i zla nije čovjeku dana rođenjem, već se stječe učenjem i da ljudi biraju strane svojim mislima, riječima i djelima.

Zaboravljeni jezik simbola

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2024, alegorija, C. G. Jung, čovjek, duša, Egipćani, eidolon, G. Bachelard, G. Durand, G. Massey, H. Corbin, hijerofanija, inspiracija, intuicija, J. Chevalier, Jelena Sikirić, kozmos, kult Mjeseca, kultura, lunarni simbol, M. Eliade, mačka, Mali princ, Mau, mikrokozmos, mitologija, Mjesec, podsvijest, pokretač, Posrednik, priroda, profano, Psiha, R. Becker, religija, rezonancija, Rječnik simbola, sjećanje, slutnja, St. Exupery, sunce, svetinja, sveto, sveto i profano, svijest, tajna, tradicija, umjetnost, zagonetka, znak|

Simboli nas prate u snu i na javi prenoseći duboki sadržaj koji nadilazi granice razuma i njegove logike. Takvi se sadržaji objavljuju u formi simbola jer riječi ne mogu izraziti njihovu dubinu i sve različite aspekte. Simbol prima i prenosi određenu snagu iz prirode i svemira posredstvom koje rezonira i u nama stvara odjek. On skriva i otkriva određene istine o čovjeku, prirodi, kozmosu i najprimjerenije nam približava nejasno naslućenu duhovnu stvarnost koja je ishodište svega.

Stoička vrlina umjerenosti

Categories: Filozofija|Tags: 12-2024, Ariana Deranja, čovjek, Dijalozi, etika, filozofija, hrabrost, humano biće, mjera, Moralna pisma Luciliju, Platon, pravednost. L. A. Seneka, razboritost, razum, sreća, stoici, um, vrline, želje, zlatna sredina|

Umjerenost, jedna od četiri temeljne stoičke vrline, znači znati pronaći pravu mjeru i ton u svemu da bismo živjeli život doličan čovjeku. Izvire iz zdrave prosudbe o nama samima i o svemu što nas okružuje. Stoga um poput kormilara mora upravljati čovjekovim odabirima i postupcima jer ga strasti udaljavaju od njegove humane prirode. Umjerenost podrazumijeva stalno nastojanje kako bismo postigli zlatnu sredinu koja jamči ispravan životni put.

Mir i dobra volja

Categories: Aktualno|Tags: 12-2024, božanski princip, Božić, čovjek, Dobro, dobročinstvo, filozofija, inkarnacija božanstva, Ivančica Krivdić, jastvo, jedinstvo, Krist, ljubav, Mir ljudima dobre volje, Nilakanta Sri Ram, nutarnja ravnoteža, osjećaj odvojenosti, religije, Spasitelj, Sri Krišna, svijest|

Mir i dobra volja su riječi posebno vezane za božićno vrijeme koje budi duh zajedništva. Mir je neodvojiv od dobre volje jer se nalazi samo u srcu ispunjenom dobrom voljom. Ona znači željeti drugom ono što želimo sami sebi – dobrostanje i sreću. Onaj u čijem se srcu ustalila dobra volja i ljubav doživljava druge ljude kao svoju braću jer uviđa da su svi životi izrazi jednog, božanskog života. Rođenje te svijesti o jedinstvu simboličko je rođenje Krista u svakome od nas.

Inicijativa “3-30-300”

Categories: Ekologija|Tags: 05-2024, Cecil Konijnendijk, čovjek, Damir Krivdić, Nature Based Solutions Institute, priroda, urbane sredine, urbane šume, zdravi gradovi, zelene površine|

Kao odgovor na izazove koje donose klimatske promjene i zagađenje okoliša, prof. Cecil Konijnendijk ustanovio je institut usmjeren na uvođenje prirodnih rješenja u urbani okoliš. Dio tih rješenja je i koncept "3-30-300" koji se temelji na tri jednostavna kriterija: najmanje 3 stabla vidljiva iz svakog doma; najmanje 30-postotna pokrivenost gradskih četvrti krošnjama; najviše 300 metara do najbliže javne zelene površine. Koncept je naišao na odaziv širom svijeta.

Ljudski interes

Categories: Aktualno|Tags: 04-2024, borba za opstanak, čovjek, društvo, individualnost, integritet uma, Ivančica Krivdić, jedinstvo, komunikacije, ljubav, ljudsko biće, međuljudski odnosi, moderna psihologija, natjecanje, Nilakanta Sri Ram, organizacija, rad, savjest, specijalizacija, tehnika|

Istaknuto obilježje modernog društva je i razvoj brojnih organizacija. Čovjek pronalazi okrilje u okviru različitih organizacija osnovanih radi stvaranja dobara i usluga, kao i ostvarivanja raznovrsnih ciljeva, dok njegov humanitet pada u drugi plan. Dok se okružujemo pogodnostima i stvarima koje organizacije pružaju, interes za drugog čovjeka postaje sve slabiji. No, upravo je ljudski interes nužan za njegovanje međuljudskih odnosa kao vezivnog tkiva i spasonosnog lijeka za prevladavanje razjedinjenosti modernog svijeta.

Upravljanje životom

Categories: Ex libris|Tags: 04-2024, američki filozof, čovjek, duh, filozofija, hinduistička filozofija, intelektualac, Kant, karakter, komunikacija, moral, neoplatonizam, obični čovjek, prijateljstvo, priroda, Ralph Waldo Emerson, Sanja Ćupić, sudbina, vrline|

Ralph Waldo Emerson, esejist, predavač, pjesnik i filozof, jedan je od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća u Sjedinjenim američkim državama. Njegova knjiga Upravljanje životom u Europi tog vremena predstavljana je kao "zrela filozofija transatlantskog mudraca". U toj zbirci eseja na različite životne teme Emerson poručuje čovjeku da nije žrtva vanjskih okolnosti ili nesretne sudbine, nego da je njegov život u njegovim rukama i da ima slobodu upravljati vlastitim životom kao kapetan brodom.