11-2026

Početna/Tag:11-2026

Filozofija i znanost

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Znanost je povijesno proizašla iz filozofije prirode te, iako su danas odvojene, međusobno se nadopunjuju u širenju granica ljudske spoznaje. Primjer koji to sjajno ilustrira jest razvoj pogleda na svemir: Nikola Kopernik je matematički utemeljio heliocentrizam, dok Giordano Bruno, nadahnut tim otkrićem, filozofskim promišljanjem prirode i božanske beskonačnosti dolazi do spoznaje o beskonačnosti svemira. Prožimanje filozofije i znanosti ostaje bitan pokretač napretka.

Filozofija prirode ili prirodna filozofija

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Priroda je u kasnom srednjem vijeku i renesansi shvaćana kao božansko djelo koje čovjek treba istraživati i upoznavati. Filozofija prirode nastoji proniknuti u zakone koji upravljaju prirodom, ali i u dublje značenje stvari, pojava i njihovih odnosa. Budući da se usredotočuje na njihovu skrivenu, unutarnju bit, naziva se i ezoterijskom filozofijom. Njezin je cilj stjecanje spoznaje koja se potvrđuje življenjem u skladu sa spoznatim istinama te povratak vlastitim duhovnim izvorima.

Aristotel i Aleksandar

Categories: Tragom prošlosti|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Aleksandar Makedonski bio je jedan od najvećih vojskovođa svih vremena, a njegov učitelj Aristotel, jedan od najutjecajnijih filozofa, u Aleksandru je pronašao dostojnog učenika. S Aristotelom je helenska misao dosegla puni procvat, dok ju je Aleksandar pronio u sve krajeve koje je osvojio. Aristotel pripada kulturi stare Helade, a svojim znanstvenim umom novom vremenu čiji je stjegonoša Aleksandar Veliki.

Neuroznanost i Platonova krilata kola

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Modernu generaciju obilježavaju brzina obrade informacija i automatizam mišljenja, uz slabljenje sposobnosti rasuđivanja, pamćenja i vladanja sobom. U istraživanju ljudskoga uma i mentalnih procesa neuroznanost razlikuje tri kognitivna sustava: intuitivni, racionalni te onaj koji posreduje između njih. Ta se podjela može usporediti s Platonovom slikom kola duše u kojoj kočijaš-razum obuzdava nagone i usmjerava volju prema uzvišenom cilju. Uloga je filozofije upravo u podvrgavanju strasti razumu kako bi se duša oslobodila prolaznoga i okrenula vječnome.

Go to Top