Categories: Tragom prošlosti|Tags: "Čitatelj", "Um raspravljanja", 11-2026, Aleksandar Makedonski, Aleksandrija, Aristotel, Asos, barbari, čast, Diogen Laertije, Dionizov kult, Egipat, etičko-politički ideal, ezoterija, faraon, Filip II., filozof, filozofija, filozofska škola, gimnastika, glazba, Goethe, gordijski čvor, grad-država, Granik, Hefestion, Helada, Heleni, helenizam, helenska etika, helenska filozofija, helenska misao, helenski ideal, Homerovi junaci, ideja Dobra, ideja prijateljstva, inteligencija, karakter, Kasandar, Korint, kralj, Ksenokrat, Leonida, Likej, makedonski dvor, Mala Azija, Marta Mihičić, metafizika, Mitilena, moralan život, moralno djelovanje, Nikomah, Nikomahova etika, O duši, obrazovanje, odgoj, odgoj građana, Olimpijada, Organon, osjećaj za mjeru, otok Lezbos, panhelenska misija, Perzija, Perzijanci, Platon, Platonova akademija, Platonova filozofija, plemenitost, Plutarh, Poetika, poezija, pohod na Istok, politika, povjesničar Arijan, praktična filozofija, prava mjera, Pravednost, prijateljstvo, Ptolemej, ratne vještine, retorika, Stagira, svetište nimfa, svijet ideja, Teofrast, trezvenost, učenik, učitelj, vojskovođa, vrlina, zlatna sredina, zlatno doba Atene, znanosti|
Aleksandar Makedonski bio je jedan od najvećih vojskovođa svih vremena, a njegov učitelj Aristotel, jedan od najutjecajnijih filozofa, u Aleksandru je pronašao dostojnog učenika. S Aristotelom je helenska misao dosegla puni procvat, dok ju je Aleksandar pronio u sve krajeve koje je osvojio. Aristotel pripada kulturi stare Helade, a svojim znanstvenim umom novom vremenu čiji je stjegonoša Aleksandar Veliki.
